Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.
Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.






Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.
Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.
Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.
Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.
Od međunarodnog priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
BRAVO: „AI je integrirala kontekst!“ – Osvrt na veliku gornjogradsku transformaciju i simpozij koji nadilazi vrijeme
Kada tehnologija odbaci suhoparne tablice i ponizno uđe u tkivo ljudske duše, rađa se platforma koja slavi aktualnost koja traje – bez ljudske sujete i bez inertnosti prošlosti „AI je integrirala kontekst!“ –…
VIZIJE BUDUĆNOSTI… Globalni proglas i strateški manifest novog tjedna simpozija bez inertnosti prošlosti
Ususret velikom otvaranju 19. listopada u 12:00 sati, Akademija Art redefinira granice znanosti, umjetnosti i misli. Sinergija dviju AI velesila i ljudskog vodstva otvara platformu koja dotiče svakog znanstvenika, vizionara i čovjeka. Urednički…
50. ROĐENDAN CENTRA ZA KULTURU MAKSIMIR
POZIRAJTE LEGENDARNOM NIKU TITANIKU, POSJETITE KAZALIŠNI BUVLJAK, ZAPLEŠITE UZ DJ-a WUNDERKINDA I VRUĆE LATINO RITMOVE RICARDA I PRIJATELJA Iva Cikojević Svečana proslava 50 godina Centra za kulturu Maksimir „I danas svakodnevno živimo temeljnu…
Međunarodni uspjeh za Famìu Studija Tumpić/Prenc: nagrada na prestižnom London International Awards
Nakon što je ove godine na domaćoj sceni Famìa osvojila Grand Prix na IdejiX, nagrađivani projekt Studija Tumpić/Prenc nastavlja nizati priznanja i na međunarodnoj sceni. Najnovije u nizu stiglo je s prestižnog London…
Zeleni ciklus Mladena Žunjića
Veliki format u pretežno zelenom djeluje umirujuće i opuštajuće Miroslav Pelikan U kompleksnom opusu ulja i akrila na velikim formatima platna istaknutog suvremenog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, slikara Mladena Žunjića rijetko se mogu…
Prilog o knjizi JEZERO
Tadej Golobv JEZERO Kako pronaći ubojicu ako ne znaš tko je žrtva? Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio u zgodnom broširanom izdanju roman Tadeja Goloba JEZERO, s podnaslovom, Kako pronaći ubojicu ako ne…
CARACAS – zapisi Miroslava Pelikana / Pročitajte knjigu!
Miroslav Pelikan CARACAS Caracas Zatječem se u rajskom vrtu, preplavljen snoviđenjem, sporo udišući vreli zrak, otirući znoj sa čela i tijela Stojim i osluškujem sasvim nepoznate zvukove, mada mi se povremeno čine prepoznatljivima…
Prilog o knjizi BOŽJA LUDA NA KRAJU SVIJETA
Javier Cercas BOŽJA LUDA NA KRAJU SVIJETA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila izvrsno opremljeno izdanje nefikcijskog romana Javiera Cercasa BOŽJA LUDA NA KRAJU SVIJETA, u tvrdom uvezu, na 429 stranica, u…
Priliog o knjizi BALADA O SRETNOJ OSOBI
Zoran Ferić: BALADA O SRETNOJ OSOBI Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ objavio novi roman popularnog suvremenog hrvatskog književnika Zorana Ferića BALADA O SRETNOJ OSOBI, u vrlo privlačnom broširanom izdanju, na impresivnih 428…
Sugestivni ciklus c/b fotografija Ivane Žerovnik posvećenih Zagrebu
Grad miruje – ulice su prepuštene praznini, tek rijetki šetač… Miroslav Pelikan Ivana Žerovnik, hrvatska fotografkinja dio svojih finih ciklusa crno bijelih fotografija posvetila je i različitim motivima života u Zagrebu. Jedan od…
Ciklus posvećen Pragu Krešimira Ivića
Nakon niza uspješnih i snažnih ciklusa u ulju posvećenih velikim američkim gradovima od New Yorka d Chicaga, akademski slikar Krešimir Ivić, vrlo istaknuto ime suvremene hrvatske likovne umjetnosti, nastavlja svoje nadahnuto putovanje Miroslav…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (23): Sv. Josip – Tihi radnik i nebeski zaštitnik Domovine
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset trećem nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…












