Povodom 74. godišnjice od osnutka, ULUPUH je organizirao godišnju dodjelu nagrada za 2024. godinu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
Nagradu za životno djelo primio je Stjepan Balja
Svečana dodjela održala se u četvrtak, 30. siječnja u 19 sati u Galeriji ULUPUH, a dodijelile su se: Nagrada za životno djelo, Nagrada za najbolji izložbeni projekt, Nagrada za najboljeg mladog umjetnika, Nagrada za najbolji izdavački projekt, te Nagrada Studijske sekcije „Zdenka Munk”
Nagrade i priznanja uručila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.
Nagradu za životno djelo primio je Stjepan Balja. Rođen 1940. u Zaprešiću, jedan od najistaknutijih hrvatskih zlatara, čija umjetnička karijera traje više od šest desetljeća. Balja je prepoznat po inovativnim tehnikama izrade nakita, posebno u uporabi plemenitih kovina poput zlata, srebra i titana. Njegovi radovi nisu samo estetski impresivni, već zrače tehničkom izvrsnošću i emotivnom snagom, a on je jedan od rijetkih zlatara na svijetu koji koristi titan u svojoj izradi. Od 1966. godine vodi vlastitu radionicu, a 1973. postaje član ULUPUH-a. Njegov rad je prepoznat i izvan Hrvatske, a izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Kroz svoju karijeru, Balja je uvijek nastojao spojiti tehničku vrsnoću s osobnim umjetničkim izričajem, čineći svaki komad nakita unikatnim i umjetnički snažnim. Zbog svog dugotrajnog doprinosa hrvatskoj kulturnoj baštini, zlatarskoj tradiciji i umjetnosti, ULUPUH je nagradio Stjepana Balju Nagradom za životno djelo.
Nagradu za najbolji izložbeni projekt primile su autorica izložbe “Život-Proces-Umjetnost” Sabina Kolonić i kustosica Elizabeta Wagner, koja je osmislila ovaj jedinstveni projekt i omogućila publici da doživi sve dimenzije umjetničkog stvaralaštva Sabine Kolonić. Izložba je donijela izvanredno prikazivanje umjetničkog rada Kolonić, s posebnim naglaskom na dizajn umjetničkog nakita, a uključivala je ne samo klasičnu izložbenu formu, već i elemente performansa. Posjetitelji su imali priliku svjedočiti procesu nastanka umjetničkog djela, od prvobitnih skica i maketa, do finalne realizacije u plemenitim kovinama. Ovaj projekt pružio je dubok uvid u rad Sabine Kolonić, koja se već dvadeset godina bavi izradom umjetničkog nakita, a deset godina aktivno vodi svoj atelijer ANIBAS. Njezin opus obuhvaća bogatstvo likovnih radova koji svojim inovativnim pristupom nadmašuju granice tradicionalnog nakita, a kroz izložbu je predočen njezin posvećen i osobni pristup umjetnosti. Sabina Kolonić, rođena 1978. godine u Zagrebu, počela je s dizajnom i umjetnošću od rane mladosti. Godine 2001. započinje dizajniranje i izradu nakita, a nakon završetka Škole za dizajn i oblikovanje suvremenog nakita 2008. godine te tečaja ručnog graviranja u Firenci 2011. godine, njezin rad postaje prepoznatljiv i na međunarodnoj sceni. Također je inicijatorica i suosnivačica Kluba Prijatelja Nakita, udruge posvećene promicanju suvremenog nakita, te članica Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (ULUPUH).
Autor fotografija: ANTO MAGZAN
Nagradu za najboljeg mladog umjetnika primio je Teo Herceg, mladi hrvatski kipar rođen 1998. godine. Njegov umjetnički put započeo je 2017. godine upisom na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je magistrirao kiparstvo 2022. godine.
Herceg se ističe istraživanjem granica suvremenog kiparstva, spajajući različite materijale poput bronce, aluminija, željeza i drva. Teo Herceg već je stekao međunarodnu prepoznatljivost izlaganjem na prestižnim manifestacijama, poput Londonskog bijenala i Europskog muzeja moderne umjetnosti u Barceloni. Njegovi radovi nose snažnu duhovitu i kritičku notu, a njegovo istraživanje suvremenog kiparstva potvrđuje izniman talent i posvećenost umjetnosti. Ova nagrada prepoznaje njegov doprinos hrvatskoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni te potvrđuje njegovu iznimnu budućnost.
Nagrada za najbolji izdavački projekt dodijeljena je za knjigu Kazališni obzori Tomislava Krizmana, monografiji posvećenoj jednom od najvažnijih hrvatskih umjetnika i kazališnih stvaratelja prve polovice 20. stoljeća. Ova četvrta knjiga u biblioteci Kazališna likovnost rezultat je plodne suradnje ULUPUH-a i Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU-a. Knjiga predstavlja značajan doprinos proučavanju kazališne likovnosti, osvjetljujući široku svestranost Krizmanova stvaralaštva – od scenografije i kostimografije do oblikovanja plakata i unaprjeđenja kazališne struke. Autorica i urednica Martina Petranović i urednica Ivana Bakal temeljito su istražile Krizmanov opus koristeći pažljivo odabrane arhivske izvore, likovne priloge i dokumentaciju, čime su stvorile cjelovitu zbirku građe o njegovom stvaralaštvu. Grafički dizajn potpisuje Mario Ančić, čime je dodatno obogaćena vizualna dimenzija izdanja, pružajući čitateljima temeljitiji uvid u Krizmanov umjetnički rad. Nagrada će biti je dodijeljena Martini Petranović, autorici i urednici monografije, Ivani Bakal, urednici monografije, te Mariju Ančiću, autoru grafičkog dizajna, koji su svojim vrijednim radom pridonijeli stvaranju ove knjige
Priznanje za poseban doprinos ugledu ULUPUH-a primio je Tomislav Rastić. Rođen 1955. u Zagrebu, istaknuti je hrvatski fotograf specijaliziran za krajolik i prirodnu fotografiju. Nakon završetka Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, gdje je studirao industrijsko oblikovanje, posvetio se fotografiji, razvijajući prepoznatljiv stil koji spaja emotivnost, filozofsku refleksiju i estetsku privlačnost. Njegovi radovi često istražuju jedinstvene krajolike Hrvatske, poput Lonjskog polja, Lubenica na Cresu i Zagreba, donoseći emotivne i lirske prikaze tih prostora. Dugogodišnji član ULUPUH-a, Rastić je bio i predsjednik Sekcije za fotografiju, značajno doprinoseći razvoju hrvatske fotografske scene. Njegova umjetnost oslanja se na osobni, emotivni pristup, spajajući filozofske refleksije s vizualnom estetikom. Kroz svoje radove, Rastić neprestano istražuje svakodnevne ljepote, donoseći ih široj publici, uvjeren da fotografija mora pričati priču.
Priznanje za poseban doprinos ugledu ULUPUH-a primio je Ljubomir Miščević, red.prof.art., dipl.ing.arh. Rođen 1954. u Zagrebu, istaknuti je hrvatski arhitekt, urbanist i akademik specijaliziran za održivu i energetski učinkovitu arhitekturu. Diplomirao je 1979. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a već u ranim fazama karijere istaknuo se kao pionir u području energetski učinkovite gradnje. Od 2024. predsjednik je Sekcije za arhitekturu i član Upravnog odbora ULUPUH-a. Redovni je profesor u trajnom zvanju na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a njegovo akademsko djelovanje obuhvaća i edukaciju novih generacija arhitekata na doktorskim studijima u Zagrebu i Ljubljani. Njegov rad uključuje projekte energetski učinkovite arhitekture, pasivne kuće i niskoenergetske građevine, a autor je i urbanističkog rješenja uređenja jezera Bundek u Zagrebu. Njegov pionirski rad, koji obuhvaća projekte energetski učinkovite obnove zgrada i urbanističkih prostora, te doprinos razvoju održive gradnje u Hrvatskoj, čine ga ključnim autorom u ovom području.
Nagradu „Zdenka Munk” Studijske sekcije primila je Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti, prevoditeljica i novinarka te vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je i doktorirala povijest umjetnosti i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je sedam knjiga o povijesnim i arhitektonskim temama Zagreba, uključujući Zagrebačka Zelena potkova i Zagrebu u središtu, te brojnih znanstvenih radova. Kao prevoditeljica priredila je hrvatska izdanja djela Benjamina, Grassa i Kafke. Vodila je više od tisuću emisija serijala Baština, mi i svijet na Trećem programu Hrvatskog radija. Za svoj doprinos znanosti i očuvanju baštine nagrađena je Nagradom grada Zagreba, Medaljom „Ivo de Natali“ i Nagradom za životno djelo Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
ULUPUH je također počasnim članovima proglasio: Marka Španjola, Filipa Pintarića i Jadranku Soviček Krpan.
