Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu tamne čokolade, dobivate savršen mikrosvemir u svojoj kategoriji – spoj gorčine i slatkoće koji simbolizira sam život. No, zakoračivši dublje u 2026. godinu, u taj savršeni mirisni ritual tiho se uvukao jedan novi, treći element: pametni telefon postavljen na stol, tik uz šalicu.
Posljednjih godina svjedočimo rađanju novog, neformalnog bontona. Mobitel se više ne drži u džepu ili torbi; on je postao ravnopravan sudionik razgovora. No, jeste li primijetili suptilni fenomen koji je preplavio naše kafiće? Trenutak kada vaš sugovornik sjedne, spusti uređaj na stol i – pažljivo, gotovo ritualno – okrene ekran prema dolje.
Na prvu, ovaj čin djeluje kao vrhunac digitalne pristojnosti i poštovanja. Poruka koju nam sugovornik time šalje naizgled je jasna: „Sada sam ovdje, posvećen sam tebi i našem razgovoru, ne želim da nas išta ometa.“ No, ako zagrebemo ispod površine ovog modernog obrambenog mehanizma, otvara se duboko filozofsko pitanje. Je li ekran okrenut prema dolje doista čin prisnosti ili je to, zapravo, novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Zaslon okrenut prema stolu zapravo je crna kutija modernih tajni. On ne skriva samo obavijesti, već stvara nevidljivu barijeru. Dok gledate u tu jednobojnu, plastičnu ili staklenu pozadinu, podsvijest radi: što se to točno skriva s druge strane? Kakva bi to poruka, ime ili iskakanje aplikacije moglo ugroziti idilu našeg razgovora? Okretanjem ekrana prema dolje, sugovornik zapravo priznaje da nema potpunu kontrolu nad svojim digitalnim životom. On mora fizički Zaslijepiti uređaj kako ne bi pao u iskušenje. To je digitalni ekvivalent držanja ruku iza leđa dok s nekim razgovarate.
Nekada su jedini mirisi na stolu bili aroma svježe mljevene kave i toplina čokolade koja se polako topi na jeziku. Danas tom stolu dodajemo hladni, proračunati element algoritma. Paradoks je u tome što pokušavajući spasiti prisnost, mi zapravo naglašavamo njezinu krhkost. Ako moramo sakriti izvor informacija da bismo ostali prisutni, jesmo li doista prisutni?
Možda je rješenje u povratku onom izvornom, analognom bontonu. Sljedeći put kada sjednete na kavu, ostavite mobitel tamo gdje algoritmi ne dopiru – u torbi ili džepu. Dopustite razgovoru da teče nesavršeno, bez straha od nepredvidivih ekrana. Jer prava prisnost, baš poput vrhunske kave i čokolade, zahtijeva da joj se prepustimo svim osjetilima, bez skrivenih površina i bez straha od onoga što bi moglo zasvijetliti u mraku.
NOVITETI ŠKOLSKE KNJIGE NA INTERLIBERU 2026.
Jelena Mandić-Mušćet Školska knjiga sudjeluje na ovogodišnjem Interliberu u izložbenom prostoru paviljona 5 na Zagrebačkom velesajmu u kojemu će pokazati tradicionalno bogat nakladnički program. U vremenu u kojemu se nacionalni identiteti često suočavaju s izazovima globalizacijskih procesa vodeća hrvatska nakladnička…
Ruke koje pamte: hrvatski tradicijski obrti između prošlosti i budućnosti
Od narodnih nošnji i licitarskih srca do drvenih igračaka i košara od pruća, stari zanati i dalje žive zahvaljujući ljudima koji u njima vide više od posla – vide dio vlastitog identiteta Venina Markuš Stari zanati, velike priče U vremenu…
NOVITETI LUMENA NA INTERLIBERU 2026.
Od književnih senzacija do najluđih fantastičnih pustolovina – Lumenovi hitovi na Interliberu Jelena Mandić-Mušćet Novi nakladnički program Lumena na ovogodišnjem Interliberu dinamičan je spoj nagrađivane svjetske književnosti, bezvremenih klasika i uzbudljivih žanrovskih noviteta. Od potresnih romana o ljudskoj izdržljivosti, preko…
Priliog o knjizi KNJIGA S RAZLOGOM
Morana Kasapović KNJIGA S RAZLOGOM / Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio Knjigu s razlogom, Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću istaknute hrvatske televizijske novinarke Morane Kasapović, u sjajnoj tvrdo…
Cikus fotografija Ivane Žerovnik posvećen magli
Magla, ta blijeda pojava ostavlja svoj duboki trag na sve… Miroslav Pelikan Magla je vrlo česta pojava u našem podneblju. Ponekad zna biti gusta, neprozirna, vlažna ili pak prozračna, gotovo nevidljiva, lagana. Suvremena hrvatska fotografkinja Ivana Žerovnik u svom novom…
Prilog o knjizi ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani
Ludwig Bauer ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman uglednog suvremenog hrvatskog književnika Ludwiga Bauera Škola za mlade galebove u tvrdom uvezu, na 300 stranica. Pred čiteteljem je roman o mladom…
Beč širi mrežu pametnih semafora
Beč uvodi sve više pametnih semafora koji pomoću umjetne inteligencije prepoznaju pješake i bicikliste te prilagođavaju rad semafora stvarnim potrebama. Od ukupno 200 semafora s tipkalom, oko 30 već koristi ovu tehnologiju, a cilj je postupno proširiti njezinu primjenu. Sandra…
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve…
IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne pogodi kao smrt dragog prijatelja. Pred takvim…
Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
Svijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, kontinuirano se prepliće stvaranje izazovnih…
ZLATNI ŠTITOVI JESENI NA LOVĆENU
Posljednji dani listopada, okupani suncem i povremeno razbuđeni sjevernim vjetrom, ponovo su izmamili moj istraživački duh na lovćenske staze. Želio sam da ove jesenje dane provedem među bukvama i kamenjarima, da obiđem predjele koji uvijek imaju nešto novo da mi…
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti.…
Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima bajki, konvencijama spekulativne fikcije, u knjižnicama,…
Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se uključio u još ozbiljniji pritisak na…
KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb približiti povijest i kulturu grada, ali…
