Skip to content

Verdijeva “Ivana Orleanska” prvi put u Hrvatskoj:  Premijera opernog spektakla u Rijeci

Ansambl Opere riječkog HNK Ivana pl. Zajca u međunarodnoj će koprodukciji s Teatrom Regio iz Parme, prvi put u Hrvatskoj postaviti remek-djelo rane faze skladatelja Giuseppea Verdija, njegovu operu “Ivana Orleanska” (Giovanna d’Arco)

Milena Jerneić

Premijera opere za koju je libreto napisao Temistocle Solera prema Schillerovoj drami „Die Jungfrau von Orléans“ bit će izvedena u četvrtak 29. siječnja u 19 sati, u režiji proslavljene talijanske redateljice Emme Dante,  jedne od najzanimljivijih i najoriginalnijih protagonistica današnjeg kazališta.
„Uvijek je uzbudljivo postavljati na pozornicu neko novo djelo koje do sada nije izvođeno. A kada je riječ o Verdiju, o kojem gotovo sve znamo,  uzbuđenje je još veće. Naša koprodukcijska predstava “Ivana Orleanska” tako otkriva gledateljima ne samo nama nepoznatog Verdija, već i redateljski rukopis iznimno zanimljive talijanske operne i dramske redateljice Eme Dante čija se predstave izvode u brojnim europskim kazališnim metropolama.  Uz naše sjajne pjevače i Riječki simfonijski orkestar te zbor riječke Opere bit će to svakako jedan spektakularnih glazbenih događaja ove sezone“, ističe intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč.

Publiku očekuje operni spektakl o iznimnoj mladoj ženi koja u Francuskoj 15. stoljeća, između božanskog poziva, političkih spletki i osobnih sumnji, traži svoj vlastiti put, mijenjajući pritom sudbinu cijele Europe, o ženi rastrganoj između misticizma i svetosti te zemaljske ljubavi. Ili kako o Ivani Orleanskoj ističe renomirana redateljica Emma Dante: ” „Djevica Orleanska je ‘drugačija’ od svih; ima mistične vizije, čuje glasove i divlje sanja. Možda je luda, možda je svetica inspirirana nebom, možda je vještica kojom dominiraju zli dusi, ali svakako je iznimna žena. koja hrabro izaziva društvene konvencije do te mjere da žrtvuje svoj život.” Naime, na riječku pozornicu stiže novo viđenje opere koja spaja povijesnu dramu i suvremenu kazališnu umjetnost te otvara nove poglede na francusku heroinu.

Fotografije (predstave u Parmi): Roberto Ricci

Naslovnu ulogu, koju su tumačile mnoge slavne sopranistice od Renate Tebaldi preko Montserrat Caballé do Anne Netrebko, interpretirat će riječka nacionalna prvakinja opere Anamarija Knego. Kralja Karla VII. tumačit će tenor Bože Jurić Pešić, a Ivaninog oca Giacoma riječki prvak, bariton Robert Kolar. U ostalim su dvjema solističkim ulogama Sergej Kiselev i Luka Ortar.

Scenografiju potpisuje Carmine Maringola, kostime Vanessa Sannino, svjetlo Luigi Biondi, a koreografiju Manuela Lo Sicco.

Ime Ivane Orleanske jedno je od onih koja su stoljećima uznemirivala i inspirirala brojne umjetnike i rasplamsavala im maštu svojom sudbinom. Nije nimalo iznenađujuće da je slika Ivane Orleanske privukla velikog majstora Verdija koji već ovom svojom operom, prvom od pet  posvećenih ženskom liku iz naslova, pokazuje sklonost dubokom istraživanju ženske psihologije što pak otkriva veliki genij glazbenog dramatičara. Strastvene arije, snažni zborski prizori te dirljivi dueti dočaravaju njene životne borbe.

„Ivana Orleanska“, skladana tijekom četiri mjeseca,  praizvedena je u milanskoj Scali 1845. godine i odmah je postigla ogroman uspjeh. Još su žive priče kako su se nekoliko tjedana od premijere, omiljene melodije opere koje su postale popularne preko noći, svirale na ulicama Milana privlačeći veliku gomilu slušatelja i uzrokujući probleme s javnim redom i prometom .

Sljedećih dvadeset godina nakon praizvedbe „Ivana Orleanska“ često se i s puno uspjeha izvodila u mnogim opernim kućama u Italiji i drugdje u Europi, da bi se potom njena uprizorenja polako prorjeđivala suočena sa slavom Verdijevih kasnijih djela.

Međutim, moglo bi se reći da u 21. stoljeću kreće novi krug njene popularnosti i povratka na svjetske operne pozornice. Tako je, primjerice, 2015. godine ponovno izvedena u Teatru alla Scala u Milanu, prvi put nakon što je na istoj pozornici praizvedena sredinom 19. stoljeća.

Reprize opere „Ivana Orleanska“ na programu su riječkog HNK-a 31. siječnja te 2., 4. i 6. veljače.

arkadija u doba algoritama — drveni stol s kistovima i laptopom s kodom, šalica kave

PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?

Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…

meta ai + gemini na kormilu — a kako drugačije — dok kruzer akademije art plovi

KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti

Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…

mp 28. 9. 26. mp 1

Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…

lagana, topla vizija novog maksimira meta ai

Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa

Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…

kjell west tritonus

Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga

Kjell West   TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…

renata facan kušec (1)

Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec

Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…

sveti ivan krstitelj krsti isusa u rijeci jordan

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti

Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i preobrazbe kroz lik…

Foto Youtube screenshot - who are we, america?

Who Are We, America?

Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff, a Soviet-born comedian…

umjetnost življenja pomalo — kamena terasa, maslina, čaša vode, kava, bose noge na ležaljci, pogled na jadran i otočiće ai foto

Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu

Živimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka u jednom danu.…

damir medvešek (2)

Damir Medvešek: Krajolici u crnom tušu i umbra akrilu

Seriozan ciklus umjetnika akademskog slikara Damira Medvešeka  posvećen čovjeku i okolini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je i istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa,…

teo trotmann (2)

Teo Trostmann: Magična ljepota cvjetova

Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost, raznovrsnost boja i oblika cvjetova i biljaka… Miroslav Pelikan No, svakako najljepši motiv u opusu hrvatskog suvremenog umjetničkog fotografa i slikara iz Dubrovnika, Tea Trostmanna, svakako su biljke, cvjetovi,…

snašini kućari – gradište čuva svoju dušu (1) (1)

Snašini kućari – Gradište čuva svoju dušu

Ako želite vidjeti kako je nekad mirisala slavonska kuća, dođite u Snašine kućare u Gradištu Venina Markuš Stara obiteljska kuća, jedna od najstarijih u selu, danas je mali živi muzej – s namještajem…