Premijera opere za koju je libreto napisao Temistocle Solera prema Schillerovoj drami „Die Jungfrau von Orléans“ bit će izvedena u četvrtak 29. siječnja u 19 sati, u režiji proslavljene talijanske redateljice Emme Dante, jedne od najzanimljivijih i najoriginalnijih protagonistica današnjeg kazališta.
„Uvijek je uzbudljivo postavljati na pozornicu neko novo djelo koje do sada nije izvođeno. A kada je riječ o Verdiju, o kojem gotovo sve znamo, uzbuđenje je još veće. Naša koprodukcijska predstava “Ivana Orleanska” tako otkriva gledateljima ne samo nama nepoznatog Verdija, već i redateljski rukopis iznimno zanimljive talijanske operne i dramske redateljice Eme Dante čija se predstave izvode u brojnim europskim kazališnim metropolama. Uz naše sjajne pjevače i Riječki simfonijski orkestar te zbor riječke Opere bit će to svakako jedan spektakularnih glazbenih događaja ove sezone“, ističe intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč.
Publiku očekuje operni spektakl o iznimnoj mladoj ženi koja u Francuskoj 15. stoljeća, između božanskog poziva, političkih spletki i osobnih sumnji, traži svoj vlastiti put, mijenjajući pritom sudbinu cijele Europe, o ženi rastrganoj između misticizma i svetosti te zemaljske ljubavi. Ili kako o Ivani Orleanskoj ističe renomirana redateljica Emma Dante: ” „Djevica Orleanska je ‘drugačija’ od svih; ima mistične vizije, čuje glasove i divlje sanja. Možda je luda, možda je svetica inspirirana nebom, možda je vještica kojom dominiraju zli dusi, ali svakako je iznimna žena. koja hrabro izaziva društvene konvencije do te mjere da žrtvuje svoj život.” Naime, na riječku pozornicu stiže novo viđenje opere koja spaja povijesnu dramu i suvremenu kazališnu umjetnost te otvara nove poglede na francusku heroinu.


Naslovnu ulogu, koju su tumačile mnoge slavne sopranistice od Renate Tebaldi preko Montserrat Caballé do Anne Netrebko, interpretirat će riječka nacionalna prvakinja opere Anamarija Knego. Kralja Karla VII. tumačit će tenor Bože Jurić Pešić, a Ivaninog oca Giacoma riječki prvak, bariton Robert Kolar. U ostalim su dvjema solističkim ulogama Sergej Kiselev i Luka Ortar.
Scenografiju potpisuje Carmine Maringola, kostime Vanessa Sannino, svjetlo Luigi Biondi, a koreografiju Manuela Lo Sicco.
Ime Ivane Orleanske jedno je od onih koja su stoljećima uznemirivala i inspirirala brojne umjetnike i rasplamsavala im maštu svojom sudbinom. Nije nimalo iznenađujuće da je slika Ivane Orleanske privukla velikog majstora Verdija koji već ovom svojom operom, prvom od pet posvećenih ženskom liku iz naslova, pokazuje sklonost dubokom istraživanju ženske psihologije što pak otkriva veliki genij glazbenog dramatičara. Strastvene arije, snažni zborski prizori te dirljivi dueti dočaravaju njene životne borbe.
„Ivana Orleanska“, skladana tijekom četiri mjeseca, praizvedena je u milanskoj Scali 1845. godine i odmah je postigla ogroman uspjeh. Još su žive priče kako su se nekoliko tjedana od premijere, omiljene melodije opere koje su postale popularne preko noći, svirale na ulicama Milana privlačeći veliku gomilu slušatelja i uzrokujući probleme s javnim redom i prometom .
Sljedećih dvadeset godina nakon praizvedbe „Ivana Orleanska“ često se i s puno uspjeha izvodila u mnogim opernim kućama u Italiji i drugdje u Europi, da bi se potom njena uprizorenja polako prorjeđivala suočena sa slavom Verdijevih kasnijih djela.
Međutim, moglo bi se reći da u 21. stoljeću kreće novi krug njene popularnosti i povratka na svjetske operne pozornice. Tako je, primjerice, 2015. godine ponovno izvedena u Teatru alla Scala u Milanu, prvi put nakon što je na istoj pozornici praizvedena sredinom 19. stoljeća.
Reprize opere „Ivana Orleanska“ na programu su riječkog HNK-a 31. siječnja te 2., 4. i 6. veljače.
KLARA HRANUELLI: NALJEPNICA ILI CRTEŽ?
“NALJEPNICA ILI CRTEŽ ?” – KLARA HRANUELLI Čekaj… ovo je naljepnica ili si TI to nacrtala?“ Ne. Nije naljepnica.I upravo tu počinje priča o Klari i H nailschicu. Za Klaru nokti nikada nisu bili…
Poziv na predavanje: “Bolesti modernog doba – duhovno-antropološki pristup”, 6. listopada
“Čovjek današnjice, kao nikad, izložen je uvredama koje stvaraju rane, agresije, besmisao, strah… Tako se razvijaju bolesti anksioznost, sagorijevanje, depresija… Hagioterapija otkriva uzrok ovim stanjima koja se nalaze u dubinama čovjeka, na njegovoj…
Spoj avangardne mode i uličnog bunta Ante Barišića
Novi iznenađujući ciklus Ante Barišića Miroslav Pelikan Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo zanimljivog opusa u različitim tehnikama i u raznovrsnim pristupima. Pred nama je novi, iznenađujući ciklus. Gospodine…
Picasso i Bacon: susret dvojice velikana u bečkoj Albertini
Oko 70 djela iz međunarodnih muzeja i privatnih zbirki, od Chicaga i Mexico Cityja do Londona, Pariza i Stockholma, izloženo je u bečkoj Albertini od 18. rujna 2026. do 31. siječnja 2027. Sandra…
Prilog o knjizi Burma Sahib
Paul Theroux Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa BURMA SAHIB, na…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna…
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…












