Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda
Pripremio: Tomislav Radić
Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta zadržava i vraća odredištu mnogo je šire od same čaše vina. Ljudi, priča, prostor, lokalna baština i iskustvo koje se oko vina gradi danas postaju jednako važan dio vinskog turizma. Jedan je to od zaključaka panela „Kako vino postaje razlog putovanja? – Od vinske baštine do turističkog proizvoda kroz projekt InterWine“, održanog u Vinariji Dobra Berba u Svetoj Jani, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, vodećeg partnera projekta InterWine.
Panel je okupio predstavnike turističkog, vinarskog, razvojnog i kulturnog sektora, ali i generaciju koja bi upravo takve turističke proizvode u budućnosti mogla stvarati i predstavljati gostima. U razgovoru su sudjelovali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Saša Štula, vlasnik Vinarije Dobra Berba, Tomislav Komanović iz Razvojne agencije Zagrebačke županije te Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice, slovenskog partnera projekta InterWine.
Posebni gosti panela bili su učenici prvih razreda Hotelijersko-turističke škole Zagreb, koji su razgovor pratili u sklopu terenske nastave.
U središtu razgovora bilo je pitanje što današnji gost očekuje kada dođe u vinsku destinaciju. Panelisti su se složili da klasično kušanje sve češće postaje tek polazišna točka. Gost želi upoznati ljude koji stoje iza proizvoda, razumjeti prostor u kojem vino nastaje, kušati lokalnu gastronomiju i doživjeti priču koju ne može jednostavno ponoviti negdje drugdje.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako se posljednjih godina mijenja i način na koji destinacije promišljaju vino kao turistički proizvod.
„Vino samo po sebi ima veliku vrijednost, ali za turizam je ključno sve ono što oko njega možemo povezati ljude, krajolik, gastronomiju, baštinu i autentične priče prostora. Gost danas ne želi samo kušati vino, nego želi znati gdje je došao, tko ga dočekuje i što upravo to mjesto čini posebnim. Zato kroz Via Vino, ali i kroz projekt InterWine, želimo stvarati iskustva koja povezuju različite dionike i gostu daju razlog da ostane dulje, upozna više i ponovno se vrati“, poručila je Alilović.
Iz perspektive vinara, Saša Štula govorio je o tome kako vinarija mora istodobno ostati mjesto proizvodnje i biti spremna otvoriti vrata gostu. Upravo zato sve veću važnost imaju događanja, povezivanje vina s gastronomijom i drugim sadržajima te suradnje koje privlače i novu publiku. Zaključak je bio da razvoj turističkog dijela ne znači pretvaranje svake vinarije u klasičnu turističku atrakciju, nego pronalaženje modela koji odgovara njezinu karakteru i čuva autentičnost.
S razvojne strane Tomislav Komanović otvorio je pitanje što je potrebno da bi dobra ideja postala održiv turistički proizvod. Osim ulaganja i infrastrukture, naglasak je stavljen na ljude i suradnju, projekte koji mogu otvoriti prostor za razvoj, ali i potrebu da sadržaji nastave živjeti nakon završetka projektnog razdoblja.
Prekograničnu perspektivu u razgovor je unijela Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice. Kulturna baština pokazala se kao važan dio vinske priče jer vino ne govori samo o proizvodnji, nego i o povijesti kraja, običajima, arhitekturi i načinu života. Upravo je projekt InterWine primjer kako se kroz suradnju Hrvatske i Slovenije vino može povezati s kulturnom baštinom i turističkim sadržajima te gostu ponuditi razlog da tijekom jednog putovanja upozna obje strane granice.
Panel je održan u sklopu projekta InterWine, prekograničnog projekta Hrvatske i Slovenije koji povezuje vinarstvo, vinogradarstvo, kulturnu baštinu i turizam s ciljem stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda i snažnijeg povezivanja dionika s obje strane granice. Turistička zajednica Zagrebačke županije vodeći je partner projekta.
Projekt InterWine provodi se u sklopu Programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
EKOLOGIJA – NASTAVAK RADOVA: Donji grad Osijek – Višnjevac – šetnja promenadom
Nova ulaganja uz Dravu nastavljaju pretvarati osječku promenadu u jedan od najuređenijih i najatraktivnijih javnih prostora u Hrvatskoj Boris Markuš Radovi na novoj dionici osječke promenade: Drava dobiva još ljepše lice gradaOsijek nastavlja uređivati svoju najprepoznatljiviju šetnicu uz Dravu. Radovi na novoj dionici osječke…
Prilog o knjizi HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK
Ivana Vidović Bolt i Ana Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK Nedavno je Ljevak u zgodnoj opremi objavio knjigu Ivane Vidović Bolt i Ane Ćavar HRVATSKI ŠKOLSKI FRAZEOLOŠKI RJEČNIK, na 237 stranica Ovaj rječnik okuplja 555 frazemskih natuknica s kojima se učenici susreću čitajući hrvatske…
Tkanje topline – Kako autohtona tradicija i ljudska dobrota nadrastaju sivilo matrixa
Povratak korijenima i slavljenje nevidljivih pobjeda u obiteljskom taboru. Zašto su miris jesenjih plodova i ženski diplomatski šarm naša najljepša obrana? U suvremenom društvenom pejzažu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira hladnim administrativnim podacima, lažnim dramama i bukom uštogljene instalirane većine, lako…
Osijek voli životinje, ali sve više građana upozorava na problem neodgovornih vlasnika
Psi i mačke obogaćuju život grada na Dravi, no nepoštivanje pravila i nekultura pojedinaca izazivaju nezadovoljstvo među građanima Boris Markuš OSIJEK JE GRAD ŽIVOTINJA, PROBLEM SU NJIHOVI VLASNICI? Osijek se godinama ističe kao grad ugodan za život ljudi i njihovih kućnih ljubimaca. Sve više…
Izložba MI HRVATI Nika Titanika u Gradskoj knjižnici Požega
Nakon Zagreba, Oroslavja, Nove Gradiške, Donje Stubice, Gospića, Omišlja, Pregrade, Blata, Ivanić-grada, Pakraca, Čazme, Našica, Preloga, Krapine, Metkovića i Čakovca, izložba “MI HRVATI” Nika Titanika stigla je na posljednju stanicu putovanja – u Gradsku knjižnicu Požega! Izložba “MI HRVATI” posjetila je ukupno 17 ustanova…
Carta incognita – Dolazak, ciklus skulptura Hame Čavrka
Drvo i boja u obliku kocke, pravca, kugle daju smisao, život tim oblicima Miroslav Pelikan Akademski kipar i grafičar Hamo Čavrk dugi niz godina je kontinuirano stvarao, dograđivao, oplemenjivao svoj kompleksni ciklus Carta incognita – Dolazak, u uljima i akrilu, u grafici ali i…
TO SU MOJE RUKE – Umjetnica Ljerka Vladović spaja tradiciju i kreativnost
Umjetnica Ljerka Vladović predstavila je izložbu „To su moje ruke”, u kojoj spaja tradicionalne miljee i kolaže u jedinstvenu likovnu priču. Precizan ručni rad, kreativnost i brojni sati posvećenosti daju svakom detalju novu dimenziju i pokazuju kako i svakodnevni predmeti mogu postati prava umjetnička…
Od grada odlazaka do grada povrataka: Osijek ispisuje svoju najbolju priču
Nakon godina političkih eksperimenata i koalicija sklopljenih „s konca i konopca“, Osijek danas pokazuje kako izgleda grad po mjeri čovjeka. Boris Markuš Na portalu Akademija Art Zagreb godinama pratimo razvoj Osijeka i promjene koje su obilježile posljednje razdoblje. Od grada koji se često spominjao…
Prijatelji životinja apeliraju na Tončija Glavinića: Hrvatskoj je hitno potrebna posebna Inspekcija za zaštitu životinja
Nakon potresnih slučajeva u Dvoru i podno Učke, gdje su zbog dugotrajnog zanemarivanja pronađene izgladnjele i uginule životinje, udruga Prijatelji životinja zatražila je korjenite promjene u inspekcijskom nadzoru. U dopisu upućenom novom glavnom državnom inspektoru Tončiju Glaviniću, udruga apelira na osnivanje specijalizirane Inspekcije za…
Dan polja duhana
Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana u Hrvatskoj koji posluje u sklopu BAT grupe, Danom polja duhana obilježili su 19. 10. 2026. kraj još jedne proizvodne godine u kojoj je, usprkos ekstremnim vremenskim uvjetima, uspješno zadržana stabilnost domaće proizvodnje duhana. Danu polja duhana prisustvovali su…
Rendgen vlastite pameti – Zašto su neovisne platforme jedini štit od tišine i lažnog morala?
Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije odbaci uštogljene društvene ladice. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta? U svakom društvenom i kulturnom pejzažu u kojem administrativni matrix i uvezane interesne grupacije pokušavaju diktirati pravila igre, sačuvati pravo…
Premijera Carmen u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
Uoči premijere nove produkcije opere Carmen Georgesa Bizeta, koja će se održati 23. listopada 2026. godine, u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu održan je Kazališni doručak posvećen jednom od najpoznatijih i najizvođenijih djela svjetske operne literature. U središtu razgovora bile su dvije nove…
Koprivnica: Sjever protiv megafarm
Građani okupili su se u Koprivnici na prosvjedu „Ni Podravini nije ravno – Sjever protiv megafarmi”, nastavku prosvjeda diljem Hrvatske protiv širenja industrijskih megafarmi i klaonica. Transparenti nosili su poruke „Promatranje ptica – dok ih još imamo”, „Doživi Dravu. Ne Posljedice”, „Nismo tranzitna zona…
Tradicija na stolu: ‘Bakina’ pogača u Osijeku
Akademija Art Zagreb i ove godine prati „Bakinu pogaču” Venina Markuš I ove će godine tradicionalnoj manifestaciji „Bakina pogača” nazočiti ekipa portala Akademija Art Zagreb, jednog od najznačajnijih hrvatskih portala posvećenih kulturi, umjetnosti i očuvanju baštine, koja će zabilježiti i predstaviti najzanimljivije trenutke ovog…
U „STIHOTRONU” BILOSNIĆ ZASTUPLJEN S TRI PJESME
IZ ZBIRKE „AFRIKA” U reprezentativnom zborniku suvremenoga hrvatskog pjesništva „Stihotron”, koji okuplja 154 istaknuta hrvatska pjesnika i pjesnikinje, Tomislav Marijan Bilosnić zastupljen je s tri pjesme iz svoje međunarodno afirmirane zbirke „Afrika”. Riječ je o vrijednom književnom izdanju koje predstavlja svojevrsnu panoramu suvremenoga hrvatskog…
Prilog o knjizi CRNI RUJAN
Sandro Veronesi CRNI RUJAN Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman CRNI RUJAN Sandra Veronesija, u lijepoj opremi u tvrdom uvezu, u prijevodu s talijanskog Snježane Husić, na 263 stranice. U romanu se neumitno isprepliću privatne sudbine s povijesnim zbivanjima,…
