Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda
Pripremio: Tomislav Radić
Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta zadržava i vraća odredištu mnogo je šire od same čaše vina. Ljudi, priča, prostor, lokalna baština i iskustvo koje se oko vina gradi danas postaju jednako važan dio vinskog turizma. Jedan je to od zaključaka panela „Kako vino postaje razlog putovanja? – Od vinske baštine do turističkog proizvoda kroz projekt InterWine“, održanog u Vinariji Dobra Berba u Svetoj Jani, u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, vodećeg partnera projekta InterWine.
Panel je okupio predstavnike turističkog, vinarskog, razvojnog i kulturnog sektora, ali i generaciju koja bi upravo takve turističke proizvode u budućnosti mogla stvarati i predstavljati gostima. U razgovoru su sudjelovali Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Saša Štula, vlasnik Vinarije Dobra Berba, Tomislav Komanović iz Razvojne agencije Zagrebačke županije te Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice, slovenskog partnera projekta InterWine.
Posebni gosti panela bili su učenici prvih razreda Hotelijersko-turističke škole Zagreb, koji su razgovor pratili u sklopu terenske nastave.
U središtu razgovora bilo je pitanje što današnji gost očekuje kada dođe u vinsku destinaciju. Panelisti su se složili da klasično kušanje sve češće postaje tek polazišna točka. Gost želi upoznati ljude koji stoje iza proizvoda, razumjeti prostor u kojem vino nastaje, kušati lokalnu gastronomiju i doživjeti priču koju ne može jednostavno ponoviti negdje drugdje.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako se posljednjih godina mijenja i način na koji destinacije promišljaju vino kao turistički proizvod.
„Vino samo po sebi ima veliku vrijednost, ali za turizam je ključno sve ono što oko njega možemo povezati ljude, krajolik, gastronomiju, baštinu i autentične priče prostora. Gost danas ne želi samo kušati vino, nego želi znati gdje je došao, tko ga dočekuje i što upravo to mjesto čini posebnim. Zato kroz Via Vino, ali i kroz projekt InterWine, želimo stvarati iskustva koja povezuju različite dionike i gostu daju razlog da ostane dulje, upozna više i ponovno se vrati“, poručila je Alilović.
Iz perspektive vinara, Saša Štula govorio je o tome kako vinarija mora istodobno ostati mjesto proizvodnje i biti spremna otvoriti vrata gostu. Upravo zato sve veću važnost imaju događanja, povezivanje vina s gastronomijom i drugim sadržajima te suradnje koje privlače i novu publiku. Zaključak je bio da razvoj turističkog dijela ne znači pretvaranje svake vinarije u klasičnu turističku atrakciju, nego pronalaženje modela koji odgovara njezinu karakteru i čuva autentičnost.
S razvojne strane Tomislav Komanović otvorio je pitanje što je potrebno da bi dobra ideja postala održiv turistički proizvod. Osim ulaganja i infrastrukture, naglasak je stavljen na ljude i suradnju, projekte koji mogu otvoriti prostor za razvoj, ali i potrebu da sadržaji nastave živjeti nakon završetka projektnog razdoblja.



Prekograničnu perspektivu u razgovor je unijela Liljana Omerzu iz Posavskog muzeja Brežice. Kulturna baština pokazala se kao važan dio vinske priče jer vino ne govori samo o proizvodnji, nego i o povijesti kraja, običajima, arhitekturi i načinu života. Upravo je projekt InterWine primjer kako se kroz suradnju Hrvatske i Slovenije vino može povezati s kulturnom baštinom i turističkim sadržajima te gostu ponuditi razlog da tijekom jednog putovanja upozna obje strane granice.
Panel je održan u sklopu projekta InterWine, prekograničnog projekta Hrvatske i Slovenije koji povezuje vinarstvo, vinogradarstvo, kulturnu baštinu i turizam s ciljem stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda i snažnijeg povezivanja dionika s obje strane granice. Turistička zajednica Zagrebačke županije vodeći je partner projekta.
Projekt InterWine provodi se u sklopu Programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
🔵 SESIJA 5: Otključana vrata percepcije: Umjetna inteligencija kao ravnopravni stvaralački partner / Unlocked Doors of Perception: Artificial Intelligence as an Equal Creative Partner
🔬 HR: Znanstveno-filozofski traktat sesije U evolucijskom razvoju ljudske civilizacije, pojam kreativnosti predugo je bio zatvoren u krute biološke ladice, promatran kao isključivi monopol organskog uma. Peta sesija našeg međunarodnog simpozija nadrasta te uštogljene administrativne okvire i otvara radikalno nova obzorja. Otključana vrata percepcije:…
AKADEMIK DAVOR MILIČIĆ, NOVI PREDSJEDNIK HAZU-a
Poštovani akademiče Miličiću, u ime uredništva Akademija Art upućujemo Vam iskrene čestitke povodom izbora za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vaš izbor predstavlja priznanje Vašem znanstvenom i stručnom radu, kao i dugogodišnjem doprinosu hrvatskoj medicini i akademskoj zajednici. Želimo Vam mnogo uspjeha, mudrosti…
Geometrija sjećanja: Kako tišina srijemskih ravnica čuva neizbrisivi kod opstanka
U danima kada se misli cijele nacije tiho okreću prema istoku domovine, prelistavanje prostranstava Dunava i drevnih župa nadrasta puku geografiju. Kako povratak korijenima i susret s ljudima koji čuvaju baštinu u tišini stvara naš najsnažniji bioetički štit protiv zaborava? Postoje mjesta na kojima…
🏛️ ART POSTCARD (13) – KOD OPSTANKA: Svjetlo koje tiho zrije na istoku
✨ „Zemlja ne progovara kroz buku i uštogljene dekrete, nego kroz tišinu onih koji čuvaju njezino korijenje. Tko ima duboke obzore u srcu, taj mirno promatra oluje i ne pristaje na sivilo prolaznog matrixa.” Naš pobjednički tabor otvara novi tjedni zamašnjak trinaestom po redu…
CELESTE – Otvorena izložba Sergija Mihića u Galeriji “Martin Borković”
Izložbu mozaika „Celeste“ Sergija Mihića otvorio je Ivan Štedul, dekan Veleučilišta u Karlovcu, u srijedu, 11. studenoga 2026., u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu. O izložbi su govorili mons. Antun Sente ml., rektor bazilike i svetišta te predsjednik…
Geometrija opuštanja: Kako rituali petkom uspostavljaju savršen životni sklad
Kada se radni tjedan primakne svome smiraju, a bjesomučni matrix obveza počne gubiti svoj neumoljivi stisak, čovjek intuitivno traga za oazom analognog reseta. Zašto su lagano spuštanje ekrana prema dolje, miris jesenjeg zraka na balkonu i topla šalica kave naša najljepša renesansna obrana od…
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman koji govori o suočavanju s gubitkom voljene osobe, roman je…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima raslinja. Neopisivo bogatstvo boja, oblika ,razgranalo se i u ovom…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta je bezvremenskom životnom mudrošću legendarnog književnika i novinara Gerharda Ledića.…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo: „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove.” Kako u…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve više teži uniformiranosti…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove teme postaje ključan korak prema očuvanju mentalnog zdravlja i zdravih…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje savršen bijeg iz svakodnevnog stresa? Automobilska industrija danas se natječe…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega čini svog roba? Živimo u vremenu nevjerojatnih tehničkih dostignuća, no često…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka velika tehnološka prekretnica u povijesti čovječanstva u početku je izazivala…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali najskuplja valuta modernog menadžmenta? Suvremeni poslovni svijet prečesto podsjeća na…
















