Živimo u eri u kojoj su naši domovi postali pametniji od nas. Dok kročimo kroz 2026. godinu, tehnologija nam više ne olakšava samo svakodnevicu – ona je aktivno počela analizirati, mjeriti i komentirati naše najintimnije životne izbore. Najveći kritičar u kući postao je, ni manje ni više, nego hladnjak.
Zamislite klasičan scenarij. Prošla je ponoć. Grad spava, a s njim i svi društveni imperativi o savršenom izgledu i zdravom životu. U vama se budi neopisiva, iskonska želja za preostalom polovicom bureka od jutros. Tiho, na prstima, šuljate se prema kuhinji, pazeći da ne probudite ukućane. No, čim se približite svom novom, visokotehnološkom hladnjaku, njegov pametni zaslon zasvijetli jače od stadionskih reflektora.
Umjesto diskretnog otvaranja vrata, na ekranu se pojavljuje grafikon s analizom vašeg unosa kalorija za protekli tjedan. Sve je to popraćeno blagim, ali hladnim upozorenjem umjetne inteligencije: „Primijećen je povišen puls i kretanje prema zoni ugljikohidrata. Preporučujem čašu mlake vode i odlazak na spavanje.“ U tom trenutku shvaćate – vaš vas vlastiti hladnjak pasivno-agresivno osuđuje.
Nekada je hladnjak bio pasivni, lojalni čuvar naših kulinarskih tajni. Mogao je podnijeti sve: od zaboravljenog jogurta kojem je istekao rok trajanja, do tajnih noćnih pohoda na francusku salatu. Bio je to prostor apsolutne slobode unutar četiri zida. Danas je situacija drugačija. Opremljen kamerama unutar polica i algoritmima za prepoznavanje hrane, on točno zna da ste umjesto planirane i odobrene salate posegnuli za nečim što ruši statistiku vašeg zdravlja.
No, ovdje se krije dublji, gotovo filozofski paradoks našeg vremena. Pametni hladnjaci u 2026. nisu više izolirani aparati – oni su dio mreže. Ako odbijete njegov savjet i ipak pojedete taj burek, vaš pametni sat će vam već u sedam ujutro bez pitanja prilagoditi alarm kako biste stigli na izvanredno trčanje, dok će aparat za kavu preventivno skuhati produženi espresso bez šećera. Tehnologija nas više ne sluša; ona nas pokušava odgojiti prema matematičkim modelima optimalnog ljudskog bića.
Dobrovoljno smo uveli nadzor u najintimnije kutke svojih života pod krinkom napretka. No, usprkos svim tim silnim algoritmima koji brinu o našem indeksu tjelesne mase, pametni aparati i dalje ne razumiju ono najvažnije – ljudsku nesavršenost. Algoritam ne zna da taj kasnonoćni burek nije samo skup masnoća i ugljikohidrata. On je utjeha nakon stresnog radnog dana. On je mali, tvrdoglavi čin pobune protiv savršeno programiranog, sterilnog svijeta u kojem je svaki korak izmjeren, a svaka kalorija zabilježena.
Zato, sljedeći put kada vam vaš hladnjak sugerira da umjesto bureka uzmete štapić celera, slobodno mu namignite u kameru. Možda tehnologija danas upravlja podacima, ali čovjek mora ostati onaj koji upravlja vlastitim životom. Pa makar i kroz male, nesavršene noćne grijehe koji nas čine ljudima.
Svečani prelazak horizonta – Od živog muzeja svetaca do otvaranja Vizija budućnosti
Završetak monumentalnog duhovnog serijala od 30 nastavaka kao krunski dokaz medijske nadmoći portala Akademija Art. Zašto popularizacija znanosti i sinergija s AI platformama ruše uštogljene akademske rupe? TEKST / EDITORIAL NOTE:HR: Kada se na palubi našeg suverenog kruzera zatvori jedna velika, monumentalna etapa, to se nikada ne događa s osjećajem završetka, već kao trijumfalna uvertira… Read…
Art Postcards (6): Amalfijski suton i vjetar stvarnosti – Ponosni pozdrav iz Italije nasuprot matrixu nemira
Šesti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi raskošnu mediteransku estetiku kao savršeni kognitivni kontrast dubokom društvenom nezadovoljstvu Nakon zaprešićkih drvoreda, mističnog Splita, slobodarskog Dubrovnika, epskog Poljuda i slavonske osječke sonate, naš digitalni kruzer sa snažnim motorima bez ijedne sekunde inertnosti prošlosti siječe međunarodne valove i uplovljava u predivne, jantarno-plave vode talijanskog juga. Povod… Read…
Italiju zahvatio val studentskih i učeničkih prosvjeda
Demonstracije održane u desecima gradova otkrile su duboko nezadovoljstvo obrazovnom i socijalnom politikom vlasti, a učeničke i studentske organizacije već pripremaju nove prosvjede Boris Markuš Uz slogane „Novac za škole, a ne za rat” i „Manje oružja, više prava”, tisuće učenika i studenata marširale su ulicama talijanskih gradova nakon što su privremeno zauzele niz škola… Read…
Slika koja je spojila nezamislivo, Marilyn Monroe kao graffit s voštanim dekoracijama
Djelo Igora Limanija Lime i Lane Stranski “Marilyn Monroe”, graffit s voštanim dekoracijama predstavlja kako dojmljiv spoj spreja i trodimenzionalnih voštanih dekoracija tako i zanimljiv odnos između plošne grafičke slike i naglašene reljefnosti U središtu kompozicije nalazi se portret Marilyn Monroe, izveden u paleti žuto-smeđih tonova. Takav izbor boja daje djelu istodobno retro ugođaj, eleganciju… Read…
Prilog o knjizi ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA
Ivana Brlić-Mažuranić ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Miroslav Pelikan Nedavno je ugledni hrvatski nakladnik Ljevak objavio dvije iznimno važne knjige . Riječ je o djelima Ivane Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Čudnovate zgode šegrta Hlapića, pripovijest za malu djecu Ivane Brlić- Mažuranić, prema izvornom rukopisu priredila Jelena Vignjević, uz lepršave ilustracije… Read…
Razgovor s Anom Marinović, osebujnom likovnom kreatoricom
Apstraktna kompozicija u kojoj se mirna, gotovo minimalistička pozadina susreće sa slojevima zagasitih bordo, puderastih, plavih i zemljanih tonova Miroslav Pelikan Već smo pisali o osebujnosti slikarstva suvremene mlade hrvatske likovne umjetnice Ane Marinović. Njezin specifični izričaj u neobičnoj kombinaciji materijala izazvao je iznimno zanimanje javnosti. U atelijeru Ane Marinović kontinuirano se radi, istražuje i… Read…
Geopolitički kognitivni obrat – Kako neovisni umovi nadrastaju globalne administrativne dogme
Kada se medijski i društveni pejzaž oslobodi zagušljive plastike i lažnih obmana matrixa. Zašto autentične civilizacijske vrijednosti traju i nadrastaju suhoparne dnevne vijesti? HR: Suvremeni globalni sustavi i medijski matrix svakodnevno nas pokušavaju uvući u sferu brze, površne potrošnje vijesti kojima vrijednost i smisao prestaju već idućeg jutra. Unutar rubrike SVIJET, koja se u našoj… Read…
Prilog o knjizi IGRALIŠTE
Richard Powers I G R A L I Š T E Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman IGRALIŠTE Richarda Powersa u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi na 380 stranica, u prijevodu s engleskog Lare Holbling Matković. Knjiga godine u izboru Timea, Economista, New Yorkera i Kirkusa u užem izboru za nagradu Booker za 2024. Milijunaš,… Read…
Međunarodni dan slijepih „Dan bijelog štapa“ akcija „Prošetajmo zajedno“
Kad grad nakratko zatvori oči Venina Markuš Postoje dani koje kalendar bilježi, a postoje dani koji nas tjeraju da zastanemo i preispitamo vlastitu svakodnevicu. Međunarodni dan slijepih, poznatiji kao Dan bijelog štapa, jedan je od njih. No prava vrijednost ne krije se u datumu, već u trenutku kada netko tko vidi shvati koliko toga zapravo… Read…
Mjesec hrvatske knjige 2026.
Moto je ovogodišnje manifestacije “Od priča do otkrića” Venina Markuš „Mjesec hrvatske knjige“ tradicionalna je i najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu. Od 15. listopada do 15. studenoga u mnogim hrvatskim knjižnicama, pa tako i u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, održavaju se brojni programi – izložbe, susreti s piscima, predavanja, radionice,… Read…
Tirana na rubu: studentski bunt prerastao u otvoreni sukob s vlasti
Tirana gori, Rama ne odstupa: Albanija suočena s najtežom političkom krizom posljednjih godina Boris Markuš Događaji u Tirani zato su mnogo više od još jedne političke krize na Balkanu. Dok premijer Edi Rama odbacuje zahtjeve za ostavkom, Albanija se istodobno suočava s rastućim nezadovoljstvom građana i izazovom dokazivanja da njezine institucije mogu odgovoriti na demokratske… Read…
Portreti epohe: Oscar Nemon i ikone 20. stoljeća
Velika obljetnička izložba otkriva život i djelo osječkog kipara koji je portretirao najistaknutije ličnosti 20. stoljeća Venina Markuš Povodom 120. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kipara rođenih u Osijeku, Muzej likovnih umjetnosti priređuje izložbu „Portreti epohe: Oscar Nemon i ikone 20. stoljeća“. Izložba će kroz pomno odabrana djela iz bogatog opusa Oscara Nemona predstaviti njegov… Read…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (30): Sv. Tripun – Čuvar Boke i simbol bokeljske duhovne baštine
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U tridesetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Tripuna, ranokršćanskog mučenika i vjekovnog zaštitnika Kotora te cjelokupne povijesne i kulturne baštine Hrvata Boke kotorske. Ovaj mladi mučenik iz 3. stoljeća,… Read…
Geometrija jesenjeg popodneva – Kako rituali u pet sati uspostavljaju savršen životni sklad
Mala ugodnost prelistavanja dana uz tople mirise i diplomatski šarm. Zašto je pet minuta posvećenih sebi naša najljepša renesansna obrana? Postoji jedan sakralni, prijelomni trenutak u smiraju prohladnog jesenjeg dana, točno oko pet sati popodne, kada vanjski svijet i dalje bjesomučno juri u svom administrativnom matrixu, ali naš dom odlučuje uspostaviti potpunu, radikalnu homeostazu. U… Read…
Kombinacija ugljen krejon i akril na kartonu u novom ciklusu Damira Medvešeka
Pred nama je novi ciklus, zanimljiva kombinacija ugljena, krejona i akrila na kartonu s tamnim hektičnim motivima, nimalo mirnim Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo ekspresivnog opusa u kojem su podjednako zastupljene i figuracija i apstrakcija. Osebujnost Medvešekovog djela jest kontinuirani rad i istraživanje u svim… Read…
Od Radnjaka do vječnosti: Kićo Slabinac dobiva ulicu na mjestu gdje je počela njegova glazbena priča
Kad bi netko pitao kako zvuči Slavonija, dovoljno bi bilo pustiti Kiću Venina Markuš Kićo Slabinac nije bio samo pjevač. Bio je dio onog vremena kada su se pjesme slušale srcem, kada su gramofonske ploče bile dragocjenost, a glasovi poput njegova postajali članovi obitelji. Prolaz Julija Knifera uz Kulturni centar bit će preimenovan u Ulicu… Read…
