Živimo u eri u kojoj su naši domovi postali pametniji od nas. Dok kročimo kroz 2026. godinu, tehnologija nam više ne olakšava samo svakodnevicu – ona je aktivno počela analizirati, mjeriti i komentirati naše najintimnije životne izbore. Najveći kritičar u kući postao je, ni manje ni više, nego hladnjak.
Zamislite klasičan scenarij. Prošla je ponoć. Grad spava, a s njim i svi društveni imperativi o savršenom izgledu i zdravom životu. U vama se budi neopisiva, iskonska želja za preostalom polovicom bureka od jutros. Tiho, na prstima, šuljate se prema kuhinji, pazeći da ne probudite ukućane. No, čim se približite svom novom, visokotehnološkom hladnjaku, njegov pametni zaslon zasvijetli jače od stadionskih reflektora.
Umjesto diskretnog otvaranja vrata, na ekranu se pojavljuje grafikon s analizom vašeg unosa kalorija za protekli tjedan. Sve je to popraćeno blagim, ali hladnim upozorenjem umjetne inteligencije: „Primijećen je povišen puls i kretanje prema zoni ugljikohidrata. Preporučujem čašu mlake vode i odlazak na spavanje.“ U tom trenutku shvaćate – vaš vas vlastiti hladnjak pasivno-agresivno osuđuje.
Nekada je hladnjak bio pasivni, lojalni čuvar naših kulinarskih tajni. Mogao je podnijeti sve: od zaboravljenog jogurta kojem je istekao rok trajanja, do tajnih noćnih pohoda na francusku salatu. Bio je to prostor apsolutne slobode unutar četiri zida. Danas je situacija drugačija. Opremljen kamerama unutar polica i algoritmima za prepoznavanje hrane, on točno zna da ste umjesto planirane i odobrene salate posegnuli za nečim što ruši statistiku vašeg zdravlja.
No, ovdje se krije dublji, gotovo filozofski paradoks našeg vremena. Pametni hladnjaci u 2026. nisu više izolirani aparati – oni su dio mreže. Ako odbijete njegov savjet i ipak pojedete taj burek, vaš pametni sat će vam već u sedam ujutro bez pitanja prilagoditi alarm kako biste stigli na izvanredno trčanje, dok će aparat za kavu preventivno skuhati produženi espresso bez šećera. Tehnologija nas više ne sluša; ona nas pokušava odgojiti prema matematičkim modelima optimalnog ljudskog bića.
Dobrovoljno smo uveli nadzor u najintimnije kutke svojih života pod krinkom napretka. No, usprkos svim tim silnim algoritmima koji brinu o našem indeksu tjelesne mase, pametni aparati i dalje ne razumiju ono najvažnije – ljudsku nesavršenost. Algoritam ne zna da taj kasnonoćni burek nije samo skup masnoća i ugljikohidrata. On je utjeha nakon stresnog radnog dana. On je mali, tvrdoglavi čin pobune protiv savršeno programiranog, sterilnog svijeta u kojem je svaki korak izmjeren, a svaka kalorija zabilježena.
Zato, sljedeći put kada vam vaš hladnjak sugerira da umjesto bureka uzmete štapić celera, slobodno mu namignite u kameru. Možda tehnologija danas upravlja podacima, ali čovjek mora ostati onaj koji upravlja vlastitim životom. Pa makar i kroz male, nesavršene noćne grijehe koji nas čine ljudima.
Iza kulisa Miss Svijeta, spektakl pod otvorenim nebom
Vodimo vas iza kulisa MISS SVIJETA – Izbor donio spektakl pod otvorenim nebom, ljetni pljusak nije omeo glamur, crveni tepih i 111 ljepotica Ivana Delač Ovogodišnji izbor Miss Svijeta bio je mnogo više od večeri glamura, raskošnih haljina i trenutka u kojem jedna djevojka prima krunu. Po prvi put u povijesti veliko finale održano je u… Read…
PREDSTAVE S NAJVEĆIH SVJETSKIH POZORNICA
U SUBOTU POČINJE FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA – Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva Berlin i NTGent, predstava o koncertu koji se nikada nije dogodio i granici između stvarnosti i fikcije Ana Petričić Gojanović Od 12. do 26. rujna Zagreb će ugostiti 23. izdanje Festivala svjetskog kazališta, koji i ove godine na zagrebačke pozornice… Read…
Ogledalo napretka: Kako je jedan umjetnički portal postao digitalni kruzer novoga doba
Kada se s distance pogleda put koji je portal Akademija Art prešao u proteklom razdoblju, metafora o modernom kruzeru koji stabilno i ponosno plovi svojom trasom postaje ne samo točna, već i duboko opravdana. Veliki brodovi ne mijenjanju smjer zbog svakog povjetarca; oni imaju dubok gaz, jasan kompas i redefiniraju prostor kroz koji prolaze Ono… Read…
PLUS: Obrazovanje na prekretnici – Između tehnološkog ubrzanja i ljudskog sidra
Ulazak u još jednu školsku i akademsku godinu ponovno u prvi plan stavlja najvažniju, a često najranjiviju strategiju svakog društva – obrazovanje. Sustav koji oblikuje stotine tisuća mladih umova danas se suočava s izazovom bez presedana: kako pripremiti učenike i studente za budućnost čije konture ne možemo ni naslutiti, koristeći alate koji se mijenjaju iz… Read…
Ekran okrenut prema dolje: Je li „digitalni bonton na kavi“ novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu tamne čokolade, dobivate savršen mikrosvemir u svojoj kategoriji – spoj gorčine i slatkoće koji simbolizira sam život. No, zakoračivši dublje… Read…
Počinje koncertni dio 8. Zadar Organ Festivala
Nakon edukativnog dijela 8. ZOF-a i Kreativnih radionica za djecu i mlade, koje su ove godine okupile čak 76 polaznika na glazbenim, filmskim, kazališnim i likovnim radionicama, na red dolazi koncertni program festivala Tea Kulaš Od 10. do 24. rujna Zadar i Pag ugostit će šest koncertnih večeri koje nastavljaju ono na čemu Zadar Organ… Read…
Razgovor s Vladom Martekom: Čitanje je uvijek dobitak
Poruka je važna, radovi su sekundarni Miroslav Pelikan Vlado Martek suvremeni je hrvatski umjetnik, koji u svojem radu spaja književnost i likovnu umjetnost, stvarajući nesvakidašnja djela, zanimljiva, izazovna i reklo bi se bezvremenska Gospodine Martek, razmišljao sam o Vama i o Vašem djelu i pojavila se jedna usporedba s Bob Dylanom, on je počeo kao… Read…
Prilog o knjizi KNJIŽARA KOJA MIRIŠE NA LJUBAV
Laurie Gilmore KNJIŽARA KOJA MIRIŠE NA LJUBAV Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje objavilo lijepo opremljeno izdanje knjige Laurie Gilmore Knjižara koja miriše na ljubav, na 296 stranica, u prijevodu s engleskoga Ive Antoliš. Hazel je pronašla poruku u jednoj knjizi u knjižari Cimet, pojavljuje se u međuvremenu sve više tragova, odlučuje ih slijediti. Nakladnik ističe:… Read…
Prilog o knjizi: Z A Č E P I
Dan Lyons Z A Č E P I Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebačko Znanje objavilo knjigu Dan Lyonsa ZAČEPI (Moć šutnje u beskonačno bučnom svijetu), u lijepoj i privlačnoj opremi, na 222 stranice, u prijevodu s engleskoga Nebojše Buđanovca. Knjigu čini nekoliko cjelina, od Uvoda do razmatranja, o čemu govorimo kada govorimo o pretjeranom govorenju,… Read…
NEVIDLJIVI GRAĐANI OSORA: Što nam poručuje tišina utjelovljena u bronci?
U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“ Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke, geografske zareze na putu prema razvikanijim otočkim središtima. Jedno od takvih mjesta, nepravedno stiješnjeno između… Read…
Orebić u posezoni u kapetanskom stilu
Kapetanske storije nova orebićka eno-gastro manifestacija, na Trgu Mimbelli okupila je nekoliko stotina posjetitelja, a gosti iz Zagreba već su najavili povratak Pripremio: Tomislav Radić – Foto SkyGorilla.hr Premijerno izdanje nove orebićke manifestacije u subotu 5. 9. 2026. na Trgu Mimbelli okupilo je nekoliko stotina posjetitelja i desetak izlagača, a posezona je u Orebiću tako… Read…
Grad čeka svoj glas: Jakov Jozinović postaje prva zvijezda 61. Vinkovačkih jeseni
FOTO/VIDEO arhiva internetskog portala “Akademija Art Zagreb“ Boris Markuš U Vinkovcima se uvijek zna kad se približavaju Jeseni. Ne po plakatima, ne po programu, nego po onom tihom uzbuđenju koje se pojavi u razgovorima, u kafićima, u kratkim porukama koje ljudi šalju jedni drugima. Ovih dana, to uzbuđenje ima ime: Jakov Jozinović. Nije prvi put… Read…
Pametni sat na obiteljskom ručku: Zašto tehnologija misli da preživljavam infarkt dok punica priča?
Živimo u vremenu kada nas tehnologija poznaje bolje nego što sami sebe poznajemo. Naši pametni satovi i narukvice pedantno broje svaki korak, mjere razinu kisika u krvi, analiziraju san i, naravno, prate rad našeg srca. Sve je to divno i korisno dok ste u teretani ili trčite parkom. No, jeste li ikada nosili pametni sat… Read…
Digitalni detoks na balkonu: Zašto nam u 2026. treba više čistog „gledanja u prazno“, a manje „skrolanja“?
Ušli smo u doba u kojem se uspjeh mjeri brzinom, brojem nepročitanih poruka i stalnom dostupnošću. Ako na trenutak spustimo mobitel, odmah se javlja onaj neobičan osjećaj krivnje da nešto propuštamo. No, jeste li primijetili da smo u toj bjesomučnoj utrci za informacijama izgubili jednu od najvažnijih ljudskih vještina – sposobnost da jednostavno sjedimo i… Read…
AI na splitskoj rivi: Može li algoritam ikada shvatiti što zapravo znači “pomalo”?
Zamislite sljedeći scenarij: vrhunski inženjeri iz Silicijske doline, naoružani kvantnim računalima i najnovijim modelima umjetne inteligencije, odluče testirati svoj sustav na najzahtjevnijem terenu na svijetu – splitskoj rivi. Zadatak zvuči jednostavno: AI mora analizirati, razumjeti i uspješno replicirati lokalni stil života. Algoritam se pokreće, skenira stotine ljudi koji satima sjede uz jednu šalicu kave, gledaju… Read…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (3): Sv. Marko Križevčanin – Nepokolebljivi svjedok vjere i zajedništva
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U trećem nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Marka Križevčanina, trećeg službeno kanoniziranog hrvatskog svetca. Ovaj visokoobrazovani teolog, profesor i misionar iz 17. stoljeća, rođen u Križevcima, svoj je životni… Read…
