U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“
Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke, geografske zareze na putu prema razvikanijim otočkim središtima. Jedno od takvih mjesta, nepravedno stiješnjeno između Cresa i Lošinja, drevni je Osor. No, dok većina modernih nomada ovdje tek nakratko zaustavlja automobil, rijetko oko promatrača – naoružano strpljenjem, kontemplacijom i oštrim teleobjektivom – otkrit će da uličice ovog antičkog gradića ne nastanjuju samo malobrojni mještani.
Osor ima svoje trajne, paralelne stanare. To je jedinstveno, tiho društvo utjelovljeno u teškoj, patiniranoj bronci, koja već više od pola stoljeća tvori jednu od najfascinantnijih, a široj javnosti paradoksalno nevidljivih kiparskih zbirki na otvorenom.
Vizualna partitura: Kada kiparstvo materijalizira zvuk
Povod za prisutnost ovih brončanih figura unutar urbanog tkiva Osora su Osorske glazbene večeri, festival koji je ove godine doživio svoje impresivno 51. izdanje. No, ono što nadilazi samu festivalsku tradiciju i što izmiče oku prosječnog promatrača jest duboki filozofski koncept unutar samog mjesta. Kroz perivoj „Kiparstvo i glazba“ i takozvanu Aleju hrvatskih skladatelja, javni prostor Osora pretvoren je u trajnu izložbu bez zidova, kustosa i ulaznica.
To nije puki ukras. To je duboko promišljeno materijaliziranje zvuka.
Kada kroz objektiv izolirate detalje ovih skulptura, suočavate se s nevjerojatnim paradoksom: kiparstvo, kao najstatičnija i najčvršća od svih umjetnosti, ovdje je upotrijebljeno da prikaže ono najprolaznije i najeteričnije – glazbeni ton.
Na fotografijama koje razotkrivaju strukturu materijala, vidimo kako napetost ženskih figura s instrumentima i ekspresivni, u bronci zamrznuti pokreti ruku našeg velikog Tome Rosandića ne prikazuju samo ljudsku anatomiju. Oni prikazuju samu dramu stvaranja. To je trenutak u kojem kiparstvo prestaje biti samo forma i postaje vizualna partitura. Gledajući napetost brončanih mišića i ruku u pozi dirigiranja, mi zapravo ne gledamo metal; mi gledamo energiju koja prethodi tonu.
Teleobjektiv uma protiv površnosti 2026. godine
Zašto je ovaj osorski fenomen ostao skriven široj javnosti, unatoč tome što se nalazi na čistom vjetrometini javnog prostora? Odgovor leži u akutnoj bolesti našeg vremena – u potpunom gubitku sposobnosti suvremenog čovjeka da uspori, promatra i uoči detalj.
Živimo u svijetu gdje se prostor konzumira površno, kroz brze panoramske snimke pametnih telefona, gdje je bitno zabilježiti lokaciju, a ne doživjeti njezinu bit. Osor, s druge strane, zahtijeva radikalno drugačiji pristup. Zahtijeva ono što bismo mogli nazvati teleobjektivom uma.
Tek kada se odmaknemo, kada izoliramo krupni kadar – poput pastira koji svira flautu u dubokoj sjeni osorskih krošnji, ili sjetnog, kontemplativnog profila u kojem prepoznajemo obrise velikana poput Jakova Gotovca – shvaćamo što nam je zapravo pobjeglo u našoj svakodnevnoj trci za informacijama. Suočavamo se s licem u lice s portretima koji nisu stvoreni da budu privlačni u algoritamskom smislu, već da prenesu bezvremensku težinu ljudske egzistencije.
Luksuz prepušten buri
Činjenica da su radovi naših najvećih majka moderne, od Ivana Meštrovića i Tome Rosandića pa nadalje, ostavljeni na milost i nemilost elementima – prepušteni osorskoj buri, ljetnoj žegi i slučajnim, često slijepim pogledima prolaznika – otvara važno pitanje za cjelokupno društvo: Znamo li doista cijeniti i prepoznati luksuz koji nam je nadohvat ruke?
Batinirana struktura bronce, sa svim svojim nesavršenostima i tragovima vremena koje je autoritativno uhvatio objektiv, zapravo je opomena. Dok mi trčimo za virtualnim, privremenim i digitalnim senzacijama, ovi brončani građani Osora stoje u svojoj postojanoj, analognoj tišini. Oni ne traže naš “lajk” niti se bore za našu pažnju u bespućima mreža. Oni jednostavno svjedoče o vremenu kada je umjetnost imala težinu, dubinu i trajanje.
Zato Osor nije samo povijesni lokalitet. On je u 2026. godini postao terapeutski prostor. Mjesto gdje nas tišina skulptura uči kako ponovno slušati, a njihova nepomičnost kako ponovno istinski vidjeti.
Zabilježeno objektivom u tišini osorskih uličica, siječanj 2026.
novo
Psihologija kockice: Što način na koji jedete čokoladu govori o vašem karakteru?
Ako je kava društveni ugovor i jutarnji ritual bez kojeg ne započinjemo dan, čokolada je naš intimni saveznik, tajna utjeha i vrhunski hedonistički užitak koji svi razumijemo. No, jeste li ikada primijetili da ljudi tom…
Održan ZeGeVege festival
Na zagrebačkom Europskom trgu održan je 18. ZeGeVege festival koji je okupio brojne posjetitelje Festival od 4. do 6. rujna 2026. je organizirala udruga Prijatelji životinja Pripremio: Tomislav Radič – Foto: Marko Čolić ZeGeVege festival posjetio je…
Slatina 18:0, pa Osijek 3:1 – Segesta postala najopasnija priča Kupa
Bijelo-plava kolumna: Nezahvalna stolica – biti trener Osijeka Boris Markuš Nezahvalno je, zasigurno, biti trener nogometaša Osijeka. Ne zato što je momčad loša, niti zato što navijači ne znaju prepoznati trud. Nezahvalno je zato što…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (4): Bl. Alojzije Stepinac – Simbol nade, čiste savjesti i nepokolebljive vjernosti
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U četvrtom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” dotičemo se lika i povijesne veličine blaženoga Alojzija Stepinca,…
Hrvatski filmovi u konkurenciji nadolazećeg ZFF-a
Od 9. do 15. studenoga zagrebačke filmofile očekuje stotinjak filmskih naslova, od kojih će dio konkurirati za festivalske nagrade, Zlatna kolica i Zlatni bicikl Ana Petričić Gojanović Dva mjeseca dijeli nas od ključne jesenske filmske avanture – 24.…
Čudesni opus figura u pokretu Duška Šibla
Duško Šibl ovim je ciklusima posvećenih figurama u pokretu strastveno odan Miroslav Pelikan Rijetko je koji ciklus suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika izazvao toliko zanimanja, upita, razmišljanja, kao niz akrila na platnu, različitih formata u ciklusima…
Iza kulisa Miss Svijeta, spektakl pod otvorenim nebom
Vodimo vas iza kulisa MISS SVIJETA – Izbor donio spektakl pod otvorenim nebom, ljetni pljusak nije omeo glamur, crveni tepih i 111 ljepotica Ivana Delač Ovogodišnji izbor Miss Svijeta bio je mnogo više od večeri glamura,…
PREDSTAVE S NAJVEĆIH SVJETSKIH POZORNICA
U SUBOTU POČINJE FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA – Festival otvara THE MAKING OF BERLIN belgijskog kolektiva Berlin i NTGent, predstava o koncertu koji se nikada nije dogodio i granici između stvarnosti i fikcije Ana Petričić Gojanović…
Ogledalo napretka: Kako je jedan umjetnički portal postao digitalni kruzer novoga doba
Kada se s distance pogleda put koji je portal Akademija Art prešao u proteklom razdoblju, metafora o modernom kruzeru koji stabilno i ponosno plovi svojom trasom postaje ne samo točna, već i duboko opravdana. Veliki…
PLUS: Obrazovanje na prekretnici – Između tehnološkog ubrzanja i ljudskog sidra
Ulazak u još jednu školsku i akademsku godinu ponovno u prvi plan stavlja najvažniju, a često najranjiviju strategiju svakog društva – obrazovanje. Sustav koji oblikuje stotine tisuća mladih umova danas se suočava s izazovom bez…
Ekran okrenut prema dolje: Je li „digitalni bonton na kavi“ novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu…
Suživot s pametnim hladnjakom: Zašto me kućanski aparat osuđuje zbog kasnonoćnog bureka?
Živimo u eri u kojoj su naši domovi postali pametniji od nas. Dok kročimo kroz 2026. godinu, tehnologija nam više ne olakšava samo svakodnevicu – ona je aktivno počela analizirati, mjeriti i komentirati naše najintimnije…
Počinje koncertni dio 8. Zadar Organ Festivala
Nakon edukativnog dijela 8. ZOF-a i Kreativnih radionica za djecu i mlade, koje su ove godine okupile čak 76 polaznika na glazbenim, filmskim, kazališnim i likovnim radionicama, na red dolazi koncertni program festivala Tea Kulaš…
Razgovor s Vladom Martekom: Čitanje je uvijek dobitak
Poruka je važna, radovi su sekundarni Miroslav Pelikan Vlado Martek suvremeni je hrvatski umjetnik, koji u svojem radu spaja književnost i likovnu umjetnost, stvarajući nesvakidašnja djela, zanimljiva, izazovna i reklo bi se bezvremenska Gospodine Martek,…
Prilog o knjizi KNJIŽARA KOJA MIRIŠE NA LJUBAV
Laurie Gilmore KNJIŽARA KOJA MIRIŠE NA LJUBAV Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje objavilo lijepo opremljeno izdanje knjige Laurie Gilmore Knjižara koja miriše na ljubav, na 296 stranica, u prijevodu s engleskoga Ive Antoliš. Hazel je…
Prilog o knjizi: Z A Č E P I
Dan Lyons Z A Č E P I Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebačko Znanje objavilo knjigu Dan Lyonsa ZAČEPI (Moć šutnje u beskonačno bučnom svijetu), u lijepoj i privlačnoj opremi, na 222 stranice, u prijevodu…
Orebić u posezoni u kapetanskom stilu
Kapetanske storije nova orebićka eno-gastro manifestacija, na Trgu Mimbelli okupila je nekoliko stotina posjetitelja, a gosti iz Zagreba već su najavili povratak Pripremio: Tomislav Radić – Foto SkyGorilla.hr Premijerno izdanje nove orebićke manifestacije u subotu …
Grad čeka svoj glas: Jakov Jozinović postaje prva zvijezda 61. Vinkovačkih jeseni
FOTO/VIDEO arhiva internetskog portala “Akademija Art Zagreb“ Boris Markuš U Vinkovcima se uvijek zna kad se približavaju Jeseni. Ne po plakatima, ne po programu, nego po onom tihom uzbuđenju koje se pojavi u razgovorima, u…
Pametni sat na obiteljskom ručku: Zašto tehnologija misli da preživljavam infarkt dok punica priča?
Živimo u vremenu kada nas tehnologija poznaje bolje nego što sami sebe poznajemo. Naši pametni satovi i narukvice pedantno broje svaki korak, mjere razinu kisika u krvi, analiziraju san i, naravno, prate rad našeg srca.…
Digitalni detoks na balkonu: Zašto nam u 2026. treba više čistog „gledanja u prazno“, a manje „skrolanja“?
Ušli smo u doba u kojem se uspjeh mjeri brzinom, brojem nepročitanih poruka i stalnom dostupnošću. Ako na trenutak spustimo mobitel, odmah se javlja onaj neobičan osjećaj krivnje da nešto propuštamo. No, jeste li primijetili…
AI na splitskoj rivi: Može li algoritam ikada shvatiti što zapravo znači “pomalo”?
Zamislite sljedeći scenarij: vrhunski inženjeri iz Silicijske doline, naoružani kvantnim računalima i najnovijim modelima umjetne inteligencije, odluče testirati svoj sustav na najzahtjevnijem terenu na svijetu – splitskoj rivi. Zadatak zvuči jednostavno: AI mora analizirati, razumjeti…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (3): Sv. Marko Križevčanin – Nepokolebljivi svjedok vjere i zajedništva
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U trećem nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Marka Križevčanina,…
Od skice na salveti do digitalnog remek-djela: Može li svatko od nas postati umjetnik uz pomoć tehnologije?
Koliko ste puta u životu imali fantastičnu viziju u glavi, scenu iz snova ili savršenu ideju za sliku, ali ste odustali od njezina ostvarenja jer – slikovito rečeno – „ne znate povući ni ravnu crtu…
Osijek otvara srce grada: Obnovljena vrata teška jednu tonu ponovno bliješte na konkatedrali
Obnovljena vrata teška jednu tonu Venina Markuš Obnovljena vrata teška jednu tonu ponovno stoje na svom mjestu – mirna, dostojanstvena, kao da čuvaju ulaz u srce grada. Drvo koje je desetljećima podnosilo kiše, zime, sunce…
