U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“
Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke, geografske zareze na putu prema razvikanijim otočkim središtima. Jedno od takvih mjesta, nepravedno stiješnjeno između Cresa i Lošinja, drevni je Osor. No, dok većina modernih nomada ovdje tek nakratko zaustavlja automobil, rijetko oko promatrača – naoružano strpljenjem, kontemplacijom i oštrim teleobjektivom – otkrit će da uličice ovog antičkog gradića ne nastanjuju samo malobrojni mještani.
Osor ima svoje trajne, paralelne stanare. To je jedinstveno, tiho društvo utjelovljeno u teškoj, patiniranoj bronci, koja već više od pola stoljeća tvori jednu od najfascinantnijih, a široj javnosti paradoksalno nevidljivih kiparskih zbirki na otvorenom.
Vizualna partitura: Kada kiparstvo materijalizira zvuk
Povod za prisutnost ovih brončanih figura unutar urbanog tkiva Osora su Osorske glazbene večeri, festival koji je ove godine doživio svoje impresivno 51. izdanje. No, ono što nadilazi samu festivalsku tradiciju i što izmiče oku prosječnog promatrača jest duboki filozofski koncept unutar samog mjesta. Kroz perivoj „Kiparstvo i glazba“ i takozvanu Aleju hrvatskih skladatelja, javni prostor Osora pretvoren je u trajnu izložbu bez zidova, kustosa i ulaznica.
To nije puki ukras. To je duboko promišljeno materijaliziranje zvuka.
Kada kroz objektiv izolirate detalje ovih skulptura, suočavate se s nevjerojatnim paradoksom: kiparstvo, kao najstatičnija i najčvršća od svih umjetnosti, ovdje je upotrijebljeno da prikaže ono najprolaznije i najeteričnije – glazbeni ton.
Na fotografijama koje razotkrivaju strukturu materijala, vidimo kako napetost ženskih figura s instrumentima i ekspresivni, u bronci zamrznuti pokreti ruku našeg velikog Tome Rosandića ne prikazuju samo ljudsku anatomiju. Oni prikazuju samu dramu stvaranja. To je trenutak u kojem kiparstvo prestaje biti samo forma i postaje vizualna partitura. Gledajući napetost brončanih mišića i ruku u pozi dirigiranja, mi zapravo ne gledamo metal; mi gledamo energiju koja prethodi tonu.
Teleobjektiv uma protiv površnosti 2026. godine
Zašto je ovaj osorski fenomen ostao skriven široj javnosti, unatoč tome što se nalazi na čistom vjetrometini javnog prostora? Odgovor leži u akutnoj bolesti našeg vremena – u potpunom gubitku sposobnosti suvremenog čovjeka da uspori, promatra i uoči detalj.
Živimo u svijetu gdje se prostor konzumira površno, kroz brze panoramske snimke pametnih telefona, gdje je bitno zabilježiti lokaciju, a ne doživjeti njezinu bit. Osor, s druge strane, zahtijeva radikalno drugačiji pristup. Zahtijeva ono što bismo mogli nazvati teleobjektivom uma.
Tek kada se odmaknemo, kada izoliramo krupni kadar – poput pastira koji svira flautu u dubokoj sjeni osorskih krošnji, ili sjetnog, kontemplativnog profila u kojem prepoznajemo obrise velikana poput Jakova Gotovca – shvaćamo što nam je zapravo pobjeglo u našoj svakodnevnoj trci za informacijama. Suočavamo se s licem u lice s portretima koji nisu stvoreni da budu privlačni u algoritamskom smislu, već da prenesu bezvremensku težinu ljudske egzistencije.
Luksuz prepušten buri
Činjenica da su radovi naših najvećih majka moderne, od Ivana Meštrovića i Tome Rosandića pa nadalje, ostavljeni na milost i nemilost elementima – prepušteni osorskoj buri, ljetnoj žegi i slučajnim, često slijepim pogledima prolaznika – otvara važno pitanje za cjelokupno društvo: Znamo li doista cijeniti i prepoznati luksuz koji nam je nadohvat ruke?
Batinirana struktura bronce, sa svim svojim nesavršenostima i tragovima vremena koje je autoritativno uhvatio objektiv, zapravo je opomena. Dok mi trčimo za virtualnim, privremenim i digitalnim senzacijama, ovi brončani građani Osora stoje u svojoj postojanoj, analognoj tišini. Oni ne traže naš “lajk” niti se bore za našu pažnju u bespućima mreža. Oni jednostavno svjedoče o vremenu kada je umjetnost imala težinu, dubinu i trajanje.
Zato Osor nije samo povijesni lokalitet. On je u 2026. godini postao terapeutski prostor. Mjesto gdje nas tišina skulptura uči kako ponovno slušati, a njihova nepomičnost kako ponovno istinski vidjeti.
Zabilježeno objektivom u tišini osorskih uličica, siječanj 2026.
novo
Miris dunja na starom ormaru – Kako ženska tradicija čuva toplinu obiteljskog koda
Dok jesen odijeva brežuljke u jarke bakrene i zlatne tonove, žive uspomene na bakinu kuhinju podsjećaju nas na organske vrijednosti koje nemaju rok potrošnje Postoji poseban, neopisiv miris jesenjih jutara koji nas u trenutku, poput…
Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
Slavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim dramama i…
Od grada iseljavanja do grada dronova: osječko čudo vrijedno 38 milijuna dolara
Ovu inspirativnu priču od samih početaka prati i podržava ekipa portala Akademija Art Zagreb, prepoznajući važnost projekata koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske i pokazuju kako inovacije mogu nastajati daleko od tradicionalnih tehnoloških središta. Boris Markuš…
Sabor kao repriza bez gledatelja
Daljinski upravljač kao politička poruka Boris Markuš Ako ćemo potpuno laički prevesti današnju saborsku raspravu na jezik običnog čovjeka, zaključak bi mogao glasiti ovako: nekada su bili Mirko i Slavko, danas su Marica, Ante i…
Hrvatski Rafale presreo putnički Boeing iznad Hrvatske nakon uzbune zbog mogućeg sigurnosnog incidenta
Malteški zrakoplov na letu iz Grčke prema Njemačkoj bio je označen kao moguća prijetnja nakon aktiviranja koda 7500. Hrvatski Rafale vizualno ga je identificirao i pratio do izlaska iz hrvatskog zračnog prostora, izvijestio je MORH.…
Prilog o knjizi TALIJANSKE BAJKE
Italo Calvino TALIJANSKE BAJKE – prikupljene u posljednjih stotinu godina iz narodne predaje i s raznih narječja pretočene u književni jezik Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebački nakladnik BODONI objavio fascinantno izdanje Talijanskih bajki Itala Calvina,…
Magija i transformacija u fizičkom svijetu – Ciklus umjetnika Ante Barišića
“Ključ leži u prihvaćanju dualizma – u srazu između nemira i kontrole” Miroslav Pelikan Ante Barišić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa. I danas, Barišić neumorno luta neistraženim prostranstvima umjetnosti . Istaknimo,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (28): Sv. Barbara – Svjetlo u tmini i zaštitnica hrabrih zanimanja
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Barbare,…
Prilog o knjizi MELANKOLIJA
Mircea Cartarescu MELANKOLIJA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu istaknutog rumunjskog pisca Mircee Cartarescua MELANKOLIJA, u finom tvrdom uvezu, u prijevodu s rumunjskog Gorana Čolakhodžića, na 250 stranica. Knjigu čini nekoliko cjelina, Prolog, Melankolija…
Moć neovisne misli – Zašto trasiranje novih puteva plaši doživotne rentijere uštogljenog sustava?
Kada sinergija tradicije i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti. Zašto je naša čvrsta medijska rešetka postala rendgenski aparat kroz koji savršeno jasno vidimo kako stvari na sceni stoje. U svakom društvenom i kulturnom pejzažu u…
Najava predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem, 20. listopada
Najava hagioterapijskog predavanja: Iz straha u budućnost s povjerenjem – duhovno-antropološki pristup “Kako umiriti srce u nemiru negativnih vijesti o bolestima, ratovima, umjetnom inteligencijom kada se strah za budućnost pojačava. Hagioterapija otkriva uzroke egzistencijalnim strahovima…
Secesija: najveći osječki brend koji još nismo iskoristili
Dok jurimo kroz grad spuštene glave, osječka secesija strpljivo čeka da ponovno naučimo gledati ljepotu oko sebe Venina Markuš Imamo secesiju. A kao da je nemamo. Osijek se voli hvaliti svojom secesijom. I ima pravo.…
Dalmatinska pjesma stiže u srce Slavonije: Tomislav Bralić i klapa Intrade u Hangaru Čepin
Dalmacija stiže u srce Slavonije: Bralić i Intrade spremaju koncert za pamćenje Boris Markuš Postoje koncerti na koje se dolazi slušati glazbu, a postoje i oni s kojih se odlazi punih emocija. Upravo takva večer…
Nautilusi donose večer emocije, latino ritmova i dobre energije u Osijek
Osječka kulturna scena sredinom listopada dobit će još jedan glazbeni događaj koji obećava ugodnu atmosferu i vrhunsku izvedbu Boris Markuš U četvrtak, 15. listopada, s početkom u 20 sati, u Srpskom kulturnom centru Osijek nastupit…
Svjetske inovacije stižu u Hrvatsku!
Hrvatska zajednica inovatora priprema pravi tehnološki i gospodarski spektakl. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će jubilarnu 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17. međunarodni sajam…
Može li umjetnost zamisliti drugačiji svijet?
Što ostavljamo onima koji dolaze? Festival PoslijeSvijet bavi se kolapsima društvenih struktura i gestama koje ostavljamo za budućnost Jelena Mihelčić Tijekom listopada i studenog u Zagrebu se održava PoslijeSvijet – festival izvedbi na rubu forme.…
Prilog o knjizi SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE
Zyta Rudzka SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman Zyte Rudzka SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE, u lijepom tvrdom uvezu, u prijevodu s poljskog Petre Gverić, na 184 stranice. Poljakinji…
Kreiranje vlastitih snova Hame Čavrka
Nesvakidašnje konstrukcije Hame Čavrka oživljene su u njegovom u miru okruženom otočkom atelijeru… Miroslav Pelikan Cijeli je život akademski kipar i grafičar i donedavni profesor na APURI Hamo Čavrk postupno, minuciozno i kontinuirano izgrađivao svoj…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (27): Sv. Rita – Svetica nemogućeg i darovateljica mira u nemirnim vremenima
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset sedmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Rite…
Prostor kretanja – Novi ciklus Damira Medvešeka s nefigurativnim motivima
Pred nama je novi ciklus, kombinacija ugljen, krejon i akril na kartonu s nefigurativnim motivima, koji naznačuju volumen, prostor kretanja uz blago isticanje nazočnosti boje, vrlo delikatno prezentirane Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek suvremeni je…
Šarm sporog ponedjeljka – Kako profinjeni ženski rituali redefiniraju ljepotu življenja
Zaboravite na užurbani matrix kognitivnog preopterećenja. Zašto su prva jutarnja kava, topli pleteni kaput i jarki jesenski kolorit naša najbolja obrana od svakodnevnog stresa? Kada započne novi radni tjedan, globalni digitalni sustav i uštogljena instalirana…
InterWine o budućnosti vinskog turizma
Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda Pripremio: Tomislav Radić Vino može biti razlog dolaska, ali ono što gosta…
Vikend gastro-bunt – Zašto pravi pobjednici kuhaju iz srca i duše, a ne po tablicama?
Svečana ležernost i povratak kulturi stola. Kako zajednička priprema obroka bez pritiska i uštogljenih protokola slavi neprocjenjivu ljepotu življenja? Kada se približe dani u kojima se tjedna rešetka zatvara, a naš digitalni kruzer plovi prema…
Anatomija pet popodne – Kako topli biljni napitci i ženski diplomatski šarm brišu stres
Mali rituali u smiraju dana kao naša posljednja linija obrane. Zašto su topla šalica jesenjeg čaja i domaći keksi jedini ispravni putokaz u svijetu ubrzanja? Postoji poseban, sakralni trenutak u smiraju dana, točno oko pet…
