U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“
Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke, geografske zareze na putu prema razvikanijim otočkim središtima. Jedno od takvih mjesta, nepravedno stiješnjeno između Cresa i Lošinja, drevni je Osor. No, dok većina modernih nomada ovdje tek nakratko zaustavlja automobil, rijetko oko promatrača – naoružano strpljenjem, kontemplacijom i oštrim teleobjektivom – otkrit će da uličice ovog antičkog gradića ne nastanjuju samo malobrojni mještani.
Osor ima svoje trajne, paralelne stanare. To je jedinstveno, tiho društvo utjelovljeno u teškoj, patiniranoj bronci, koja već više od pola stoljeća tvori jednu od najfascinantnijih, a široj javnosti paradoksalno nevidljivih kiparskih zbirki na otvorenom.
Vizualna partitura: Kada kiparstvo materijalizira zvuk
Povod za prisutnost ovih brončanih figura unutar urbanog tkiva Osora su Osorske glazbene večeri, festival koji je ove godine doživio svoje impresivno 51. izdanje. No, ono što nadilazi samu festivalsku tradiciju i što izmiče oku prosječnog promatrača jest duboki filozofski koncept unutar samog mjesta. Kroz perivoj „Kiparstvo i glazba“ i takozvanu Aleju hrvatskih skladatelja, javni prostor Osora pretvoren je u trajnu izložbu bez zidova, kustosa i ulaznica.
To nije puki ukras. To je duboko promišljeno materijaliziranje zvuka.
Kada kroz objektiv izolirate detalje ovih skulptura, suočavate se s nevjerojatnim paradoksom: kiparstvo, kao najstatičnija i najčvršća od svih umjetnosti, ovdje je upotrijebljeno da prikaže ono najprolaznije i najeteričnije – glazbeni ton.
Na fotografijama koje razotkrivaju strukturu materijala, vidimo kako napetost ženskih figura s instrumentima i ekspresivni, u bronci zamrznuti pokreti ruku našeg velikog Tome Rosandića ne prikazuju samo ljudsku anatomiju. Oni prikazuju samu dramu stvaranja. To je trenutak u kojem kiparstvo prestaje biti samo forma i postaje vizualna partitura. Gledajući napetost brončanih mišića i ruku u pozi dirigiranja, mi zapravo ne gledamo metal; mi gledamo energiju koja prethodi tonu.
Teleobjektiv uma protiv površnosti 2026. godine
Zašto je ovaj osorski fenomen ostao skriven široj javnosti, unatoč tome što se nalazi na čistom vjetrometini javnog prostora? Odgovor leži u akutnoj bolesti našeg vremena – u potpunom gubitku sposobnosti suvremenog čovjeka da uspori, promatra i uoči detalj.
Živimo u svijetu gdje se prostor konzumira površno, kroz brze panoramske snimke pametnih telefona, gdje je bitno zabilježiti lokaciju, a ne doživjeti njezinu bit. Osor, s druge strane, zahtijeva radikalno drugačiji pristup. Zahtijeva ono što bismo mogli nazvati teleobjektivom uma.
Tek kada se odmaknemo, kada izoliramo krupni kadar – poput pastira koji svira flautu u dubokoj sjeni osorskih krošnji, ili sjetnog, kontemplativnog profila u kojem prepoznajemo obrise velikana poput Jakova Gotovca – shvaćamo što nam je zapravo pobjeglo u našoj svakodnevnoj trci za informacijama. Suočavamo se s licem u lice s portretima koji nisu stvoreni da budu privlačni u algoritamskom smislu, već da prenesu bezvremensku težinu ljudske egzistencije.
Luksuz prepušten buri
Činjenica da su radovi naših najvećih majka moderne, od Ivana Meštrovića i Tome Rosandića pa nadalje, ostavljeni na milost i nemilost elementima – prepušteni osorskoj buri, ljetnoj žegi i slučajnim, često slijepim pogledima prolaznika – otvara važno pitanje za cjelokupno društvo: Znamo li doista cijeniti i prepoznati luksuz koji nam je nadohvat ruke?
Batinirana struktura bronce, sa svim svojim nesavršenostima i tragovima vremena koje je autoritativno uhvatio objektiv, zapravo je opomena. Dok mi trčimo za virtualnim, privremenim i digitalnim senzacijama, ovi brončani građani Osora stoje u svojoj postojanoj, analognoj tišini. Oni ne traže naš “lajk” niti se bore za našu pažnju u bespućima mreža. Oni jednostavno svjedoče o vremenu kada je umjetnost imala težinu, dubinu i trajanje.
Zato Osor nije samo povijesni lokalitet. On je u 2026. godini postao terapeutski prostor. Mjesto gdje nas tišina skulptura uči kako ponovno slušati, a njihova nepomičnost kako ponovno istinski vidjeti.
Zabilježeno objektivom u tišini osorskih uličica, siječanj 2026.
novo
Svečani prelazak horizonta – Od živog muzeja svetaca do otvaranja Vizija budućnosti
Završetak monumentalnog duhovnog serijala od 30 nastavaka kao krunski dokaz medijske nadmoći portala Akademija Art. Zašto popularizacija znanosti i sinergija s AI platformama ruše uštogljene akademske rupe? TEKST / EDITORIAL NOTE:HR: Kada se na palubi…
Art Postcards (6): Amalfijski suton i vjetar stvarnosti – Ponosni pozdrav iz Italije nasuprot matrixu nemira
Šesti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi raskošnu mediteransku estetiku kao savršeni kognitivni kontrast dubokom društvenom nezadovoljstvu Nakon zaprešićkih drvoreda, mističnog Splita, slobodarskog Dubrovnika, epskog Poljuda i slavonske osječke sonate, naš digitalni kruzer…
Italiju zahvatio val studentskih i učeničkih prosvjeda
Demonstracije održane u desecima gradova otkrile su duboko nezadovoljstvo obrazovnom i socijalnom politikom vlasti, a učeničke i studentske organizacije već pripremaju nove prosvjede Boris Markuš Uz slogane „Novac za škole, a ne za rat” i…
Slika koja je spojila nezamislivo, Marilyn Monroe kao graffit s voštanim dekoracijama
Djelo Igora Limanija Lime i Lane Stranski “Marilyn Monroe”, graffit s voštanim dekoracijama predstavlja kako dojmljiv spoj spreja i trodimenzionalnih voštanih dekoracija tako i zanimljiv odnos između plošne grafičke slike i naglašene reljefnosti U središtu…
Prilog o knjizi ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA
Ivana Brlić-Mažuranić ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA Miroslav Pelikan Nedavno je ugledni hrvatski nakladnik Ljevak objavio dvije iznimno važne knjige . Riječ je o djelima Ivane Brlić Mažuranić, Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine.…
Razgovor s Anom Marinović, osebujnom likovnom kreatoricom
Apstraktna kompozicija u kojoj se mirna, gotovo minimalistička pozadina susreće sa slojevima zagasitih bordo, puderastih, plavih i zemljanih tonova Miroslav Pelikan Već smo pisali o osebujnosti slikarstva suvremene mlade hrvatske likovne umjetnice Ane Marinović. Njezin…
Geopolitički kognitivni obrat – Kako neovisni umovi nadrastaju globalne administrativne dogme
Kada se medijski i društveni pejzaž oslobodi zagušljive plastike i lažnih obmana matrixa. Zašto autentične civilizacijske vrijednosti traju i nadrastaju suhoparne dnevne vijesti? HR: Suvremeni globalni sustavi i medijski matrix svakodnevno nas pokušavaju uvući u…
Prilog o knjizi IGRALIŠTE
Richard Powers I G R A L I Š T E Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman IGRALIŠTE Richarda Powersa u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi na 380 stranica, u prijevodu s engleskog Lare Holbling…
Međunarodni dan slijepih „Dan bijelog štapa“ akcija „Prošetajmo zajedno“
Kad grad nakratko zatvori oči Venina Markuš Postoje dani koje kalendar bilježi, a postoje dani koji nas tjeraju da zastanemo i preispitamo vlastitu svakodnevicu. Međunarodni dan slijepih, poznatiji kao Dan bijelog štapa, jedan je od…
Mjesec hrvatske knjige 2026.
Moto je ovogodišnje manifestacije “Od priča do otkrića” Venina Markuš „Mjesec hrvatske knjige“ tradicionalna je i najveća manifestacija u Hrvatskoj posvećena knjizi, knjižarstvu i knjižničarstvu. Od 15. listopada do 15. studenoga u mnogim hrvatskim knjižnicama,…
Tirana na rubu: studentski bunt prerastao u otvoreni sukob s vlasti
Tirana gori, Rama ne odstupa: Albanija suočena s najtežom političkom krizom posljednjih godina Boris Markuš Događaji u Tirani zato su mnogo više od još jedne političke krize na Balkanu. Dok premijer Edi Rama odbacuje zahtjeve…
Portreti epohe: Oscar Nemon i ikone 20. stoljeća
Velika obljetnička izložba otkriva život i djelo osječkog kipara koji je portretirao najistaknutije ličnosti 20. stoljeća Venina Markuš Povodom 120. obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih kipara rođenih u Osijeku, Muzej likovnih umjetnosti priređuje izložbu „Portreti…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (30): Sv. Tripun – Čuvar Boke i simbol bokeljske duhovne baštine
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U tridesetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Tripuna, ranokršćanskog…
Geometrija jesenjeg popodneva – Kako rituali u pet sati uspostavljaju savršen životni sklad
Mala ugodnost prelistavanja dana uz tople mirise i diplomatski šarm. Zašto je pet minuta posvećenih sebi naša najljepša renesansna obrana? Postoji jedan sakralni, prijelomni trenutak u smiraju prohladnog jesenjeg dana, točno oko pet sati popodne,…
Kombinacija ugljen krejon i akril na kartonu u novom ciklusu Damira Medvešeka
Pred nama je novi ciklus, zanimljiva kombinacija ugljena, krejona i akrila na kartonu s tamnim hektičnim motivima, nimalo mirnim Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je vrlo ekspresivnog…
Od Radnjaka do vječnosti: Kićo Slabinac dobiva ulicu na mjestu gdje je počela njegova glazbena priča
Kad bi netko pitao kako zvuči Slavonija, dovoljno bi bilo pustiti Kiću Venina Markuš Kićo Slabinac nije bio samo pjevač. Bio je dio onog vremena kada su se pjesme slušale srcem, kada su gramofonske ploče…
Bjelica na misiji spašavanja: Hrvatski trener preuzima posrnulog turskog prvoligaša
Iskusni hrvatski stručnjak do kraja sezone vodit će Samsunspor, koji se nalazi u zoni ispadanja i traži izlaz iz najteže rezultatske krize posljednjih mjeseci Boris Markuš Bjelica ponovno u Turskoj: Samsunspor mu povjerio borbu za…
Pčelice stižu u Portanovu: vesela predstava koja djecu uči zašto su pčele važne
Smijeh, igra i važne životne lekcije stižu u Portanovu uz omiljenu dječju predstavu o najvrjednijim stanovnicima prirode Venina Markuš Djeca i roditelji ove će subote imati priliku uživati u jedinstvenoj kazališnoj avanturi. Edukativna, zabavna i…
Izložba Marine Fernežir u Kulturno-turističkom centru Bistra
Marina Fernežir interpretira bogatstvo i raznolikost europskih gradova, slaveći pritom bogatstvo i ljepote kulturne baštine, umjetnosti i povijesti vlastite zemlje, koja je postala članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine U utorak 13. listopada 2026. svečano je…
Jutro – Ciklus fotografija Ivane Žerovnik
Sve se polagano i nekako sporo budi, čuju se i prvi glasovi jutra Miroslav Pelikan Ivana Žerovnik suvremena je hrvatska fotografkinja, autorica je zapaženog i cijenjenog opusa fotografija, izrazito profinjenog i sugestivnog. Pred nama je…
Čudesni cvjetovi – Ciklus velikih formata ulja na platnu Mladena Žunjića
Mladen Žunjić sjajno koristi boju, naizgled joj daje potpunu slobodu ali i u cijelosti kontrolira Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor kompleksnog opusa, osebujan stvaratelj i danas kontinuirano nastavlja svoje…
Početak Malog gornjogradskog festivala
Mali gornjogradski festival kreće u svom četvrtom izdanju od 14. listopada te će ispuniti Gornji grad zvucima s prozora, iz haustora, ulica i tunela Grič te nastaviti slikama u izlozima Knjižnice Medveščak i umjetničkom instalacijom…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (29): Sv. Kvirin Sisački – Svjedok vjere s panonskih obala
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset devetom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Kvirina…
Svjetionici u magli – Kako mali koraci i autentična djela pobjeđuju buku mediokriteta
Slavljenje nevidljivih pobjeda svakodnevice. Zašto su kreativni ženski pothvati i iskreni ljudski susreti jedini stvarni štit protiv otuđenog digitalnog matrixa? U suvremenom društvu, u kojem nas svakodnevni informacijski matrix neprekidno bombardira senzacionalizmom, lažnim dramama i…
