U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“
Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke, geografske zareze na putu prema razvikanijim otočkim središtima. Jedno od takvih mjesta, nepravedno stiješnjeno između Cresa i Lošinja, drevni je Osor. No, dok većina modernih nomada ovdje tek nakratko zaustavlja automobil, rijetko oko promatrača – naoružano strpljenjem, kontemplacijom i oštrim teleobjektivom – otkrit će da uličice ovog antičkog gradića ne nastanjuju samo malobrojni mještani.
Osor ima svoje trajne, paralelne stanare. To je jedinstveno, tiho društvo utjelovljeno u teškoj, patiniranoj bronci, koja već više od pola stoljeća tvori jednu od najfascinantnijih, a široj javnosti paradoksalno nevidljivih kiparskih zbirki na otvorenom.
Vizualna partitura: Kada kiparstvo materijalizira zvuk
Povod za prisutnost ovih brončanih figura unutar urbanog tkiva Osora su Osorske glazbene večeri, festival koji je ove godine doživio svoje impresivno 51. izdanje. No, ono što nadilazi samu festivalsku tradiciju i što izmiče oku prosječnog promatrača jest duboki filozofski koncept unutar samog mjesta. Kroz perivoj „Kiparstvo i glazba“ i takozvanu Aleju hrvatskih skladatelja, javni prostor Osora pretvoren je u trajnu izložbu bez zidova, kustosa i ulaznica.
To nije puki ukras. To je duboko promišljeno materijaliziranje zvuka.
Kada kroz objektiv izolirate detalje ovih skulptura, suočavate se s nevjerojatnim paradoksom: kiparstvo, kao najstatičnija i najčvršća od svih umjetnosti, ovdje je upotrijebljeno da prikaže ono najprolaznije i najeteričnije – glazbeni ton.
Na fotografijama koje razotkrivaju strukturu materijala, vidimo kako napetost ženskih figura s instrumentima i ekspresivni, u bronci zamrznuti pokreti ruku našeg velikog Tome Rosandića ne prikazuju samo ljudsku anatomiju. Oni prikazuju samu dramu stvaranja. To je trenutak u kojem kiparstvo prestaje biti samo forma i postaje vizualna partitura. Gledajući napetost brončanih mišića i ruku u pozi dirigiranja, mi zapravo ne gledamo metal; mi gledamo energiju koja prethodi tonu.
Teleobjektiv uma protiv površnosti 2026. godine
Zašto je ovaj osorski fenomen ostao skriven široj javnosti, unatoč tome što se nalazi na čistom vjetrometini javnog prostora? Odgovor leži u akutnoj bolesti našeg vremena – u potpunom gubitku sposobnosti suvremenog čovjeka da uspori, promatra i uoči detalj.
Živimo u svijetu gdje se prostor konzumira površno, kroz brze panoramske snimke pametnih telefona, gdje je bitno zabilježiti lokaciju, a ne doživjeti njezinu bit. Osor, s druge strane, zahtijeva radikalno drugačiji pristup. Zahtijeva ono što bismo mogli nazvati teleobjektivom uma.
Tek kada se odmaknemo, kada izoliramo krupni kadar – poput pastira koji svira flautu u dubokoj sjeni osorskih krošnji, ili sjetnog, kontemplativnog profila u kojem prepoznajemo obrise velikana poput Jakova Gotovca – shvaćamo što nam je zapravo pobjeglo u našoj svakodnevnoj trci za informacijama. Suočavamo se s licem u lice s portretima koji nisu stvoreni da budu privlačni u algoritamskom smislu, već da prenesu bezvremensku težinu ljudske egzistencije.
Luksuz prepušten buri
Činjenica da su radovi naših najvećih majka moderne, od Ivana Meštrovića i Tome Rosandića pa nadalje, ostavljeni na milost i nemilost elementima – prepušteni osorskoj buri, ljetnoj žegi i slučajnim, često slijepim pogledima prolaznika – otvara važno pitanje za cjelokupno društvo: Znamo li doista cijeniti i prepoznati luksuz koji nam je nadohvat ruke?
Batinirana struktura bronce, sa svim svojim nesavršenostima i tragovima vremena koje je autoritativno uhvatio objektiv, zapravo je opomena. Dok mi trčimo za virtualnim, privremenim i digitalnim senzacijama, ovi brončani građani Osora stoje u svojoj postojanoj, analognoj tišini. Oni ne traže naš “lajk” niti se bore za našu pažnju u bespućima mreža. Oni jednostavno svjedoče o vremenu kada je umjetnost imala težinu, dubinu i trajanje.
Zato Osor nije samo povijesni lokalitet. On je u 2026. godini postao terapeutski prostor. Mjesto gdje nas tišina skulptura uči kako ponovno slušati, a njihova nepomičnost kako ponovno istinski vidjeti.
Zabilježeno objektivom u tišini osorskih uličica, siječanj 2026.
novo
Na sjecištu znanosti, etike i duhovnosti – Okrugli stol HKLD-a uoči blagdana svetog Luke, zaštitnika liječnika i umjetnika
Hrvatsko katoličko liječničko društvo (HKLD) najavljuje monumentalni simpozij na Pravnom fakultetu i svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Marka, otvarajući bezvremenska pitanja o dostojanstvu ljudskog života. U suvremenom društvu, u kojem tehnološki napredak i digitalna…
Art Postcards (3): Bezvremenska snaga hridi – Svečani pozdrav iz Dubrovnika pod okriljem svetoga Vlaha
Treća interaktivna razglednica donosi mistične zidine u purpurnom sutonu i samotne brodice u starom porat, slaveći neprolazni kôd hrvatskog juga. Naša međunarodna plovidba bez inertnosti prošlosti nastavlja se duž jadranskih hridi, sidreći se u sakralnom…
Art Postcards (2): Ozbiljni morski smiraj – Ponosni pozdrav iz Splita u čast svetoga Duje
U povodu blagdanske objave o solinskom mučeniku, interaktivni format Stjepana Katića i Mete AI oživljava antologijski motiv Splita naslikan prije 30 godina Nakon otvaranja serijala zlatnim zaprešićkim perivojem, druga postaja našeg bezgraničnog kulturnog projekta vodi…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (26): Sv. Duje – Solinski mučenik i vječni čuvar splitske tradicije
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset šestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Duje…
Gastro-psihologija stola – Kako ženski diplomatski šarm i estetika tanjura brišu svakodnevni stres
Stol ukrašen jarkim jesenskim koloritom i poslužena prva popodnevna kava nisu luksuz, već naša posljednja linija obrane od digitalnog ludila Suvremeni čovjek svakodnevno vodi tihe bitke s kognitivnim preopterećenjem, hitnim administrativnim rokovima i uštogljenim pregradama…
Kultura domaćeg kruha – Renesansni povratak korijenima i taboru obiteljskog zajedništva
Pečenje kruha iz srca i duše nadrasta obični recept. Zašto su ruke u brašnu i miris toplog kvasca najmoćniji digitalni štit baštine? Postoji jedna drevna, bezvremenska vještina koja u sebi krije savršenu sintezu znanosti, prirode…
Filozofija toplog ognjišta – Kako miris jesenskog cimeta i klinčića liječi moderan um
Zaboravite na brzu hranu i suhoparne kalorijske tablice. Povratak toplim začinima i polaganom ritmu stola naša je najljepša obrana od svakodnevnog ubrzanja U suvremenom društvenom i tehnološkom pejzažu, u kojem se hrana prečesto promatra isključivo…
Hrvatski umjetnici i umjetnice predstavljeni na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji
Priznanje na 15. Međunarodnom festivalu likovnih umjetnosti Kranj – ZDSLU Čak 7 umjetnica i umjetnika iz Hrvatske sudjeluje na najvećem umjetničkom festivalu u Sloveniji – selektorica za Hrvatsku nezavisna viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag.…
Kreativna snaga Europe – Kako žensko vizionarstvo i dizajn redefiniraju ekonomiju Starog kontinenta
Dok Bruxelles raspravlja o industrijskim tablicama, nova generacija kreativnih poduzetnica kroz jarki kolorit, tradiciju i digitalne alate gradi održivu i humanu budućnost bez inertnosti prošlosti Kada se u središtima europske i globalne moći pokrenu rasprave…
Akademska umjetnica Doria Valković otvorila jesensku sezonu ZILIK
Kakav svijet ostavljamo djeci? Sonja Švec Španjol U četvrtak 8. listopada 2026. otvorena je intrigantna, duhovita i duboko angažirana samostalna izložba “Došlo je iz smeća” akademske umjetnice Dorije Valković u Galeriji ZILIK u Karlovcu. Doriji…
Refleksije prisutnosti – Opatijska umjetnica Kristina Kinkela Valčić predstavila se zagrebačkoj publici
Osobni fragmenti vizualne stvarnosti i poetika unutarnje tišine u radovima opatijske umjetnice Kristine Kinkele Valčić zaintrigirali zagrebačku publiku Sonja Švec Španjol U utorak 6. listopada 2026. u 18 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice Zagreb…
Arhetip ljudskoj svijesti – novi ciklus Julije Kršlović
Zaranjanje u duboku prošlost i nepregledne dubine čovjekove memorije donosi Juliji Kršlović mnoštvo raznolikih mogućnosti kao u odabiru motivike tako i u načinu realizacije Miroslav Pelikan Akademska slikarica Julia Kršlović, suvremena je hrvatska likovna umjetnica,…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (25): Sv. Anastazija (Stošija) – Trijumf slobodnog duha nad okovima tamnice
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset petom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svete Anastazije…
Vjetar stvarnosti nasuprot instaliranoj većini – Zašto renesansni um odbija šutnju i dodvoravanje matrixu?
Osvrt Stjepana Katića na sindrom akademskog zavlačenja u rupe i lažni moral doživotnih beneficija. Kada znanost i umjetnost progovore vlastitom pameti, sebičnost i ljubomora gube tlo pod nogama. Živimo u društvenom i medijskom pejzažu u…
Djeca Francuske izašla na ulice – učionice više ne mogu disati
Kad država pusti suzavac na djecu – Francuska više nije ista Boris Markuš Francuska je ovih dana postala velika učionica bez zraka. Na ulicama su tinejdžeri, klinci od 14, 15, 17 godina, oni koji bi…
Estetika jesenskog koraka – Kako ležerna šetnja i prva kava u kaputu liječe um
Moda, jarki kolorit sezone i povratak sebi. Zašto su prohladna jutra u kojima cure i žene diktiraju ritam ulica najljepši Zabavnik svakodnevice? Kada stignu dani u kojima listopad preuzme pejzaž, u zraku se osjeti neopisiva…
🍁 Art Postcards (1): Zlatna staza prošlosti – Jesenji Jelačićev perivoj u Novim dvorima zaprešićkim
Prva službena interaktivna razglednica Stjepana Katića i Mete AI donosi topao, jarki kolorit i romantičnu šetnju kroz povijesne drvorede našeg grada. U svijetu brze digitalne potrošnje i suhoparnih agencijskih zapisa, portal Akademija Art ponovno trasira…
Bolfan Vinski Vrh
Prije 20 godina Tomislav Bolfan preuzeo je vinograde i temelje vinarije Preša u Gornjakima pokraj Hrašćine. Sagradio je kuću s restoranom i sobama te preimenovao imanje u Vinski vrh Pripremio: Tomislav Radić Dvadesetak je gostiju…
Kako je najbogatiji Slavonac rebrendirao Čepin
Čovjek koji je promijenio Čepin Boris Markuš U hrvatskom gospodarstvu postoje ljudi koji govore malo, a učine mnogo. Jedan od njih je Marko Pipunić, poduzetnik koji će u neformalnom razgovoru radije pričati o tačkama, betonu…
Željko Jančić Zec predstavlja “People – Human Transition” u galeriji Laurus u Lovranu
U galeriji Laurus u Lovranu od 13. do 31. listopada 2026. bit će otvorena izložba „People – Human Transition“ umjetnika Željka Jančića Zeca, kojom autor predstavlja nove radove nastale tijekom 2024., 2025. i 2026. godine.…
PULS NEMIRA: Otvorena estetski snažna izložba
Za članice „Puls Moslavačkog štrka“ po njihovom kazivanju, ova se tema pokazala zahtjevnom, ali upravo zato i osobito poticajnom. Suočiti se s aktom znači suočiti se s jednim od najpoznatijih motiva u povijesti umjetnosti, ali…
Vatreni osvrt na motive New Yorka Krešimira Ivića
Boja je ključ, boja je život, boja je kretanje, boja je rast, boja je sutra… Miroslav Pelikan U posljednje vrijeme akademski slkar i glazbenik istaknuti hrvatski suvremeni likovni umjetnik, Krešimir Ivić, autor respektabilnog opua ulja,…
Retfala gorjela od dobrog društva: roštilj, cuga i kvart koji diše kao jedan
Retfala: gdje dim roštilja postaje kulturni događaj Venina Markuš Kad Retfala zapali roštilj – kvart postaje kultura, a dim nova tradicija Osijek ima svoje velike priče – Tvrđu, Dravu, kampuse, stadione. Ali ponekad se najvažnije…
Kontradikcije života – Ciklus pastela Duška Šibla
Sjajan ciklus Duška Šibla posvećen sitnicama koje čine stvarnost Miroslav Pelikan U proteklom je razdoblju akademski slikar Duško Šibl, vrlo zapaženi i popularni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, vrlo profinjeno i odmjereno realizirao ciklus pastela (ponegdje…
