Svjedoci smo vremena u kojem vijesti više ne čekaju jutarnje tiskano izdanje, pa čak ni onaj prepoznatljivi zvuk obavijesti na pametnom telefonu. U 2026. godini, informacije nas okružuju poput zraka koji udišemo – integrirane u naše pametne naočale, generirane u hodu ultra-brzim modelima umjetne inteligencije i prilagođene našem pulsu prije nego što uopće postanemo svjesni što nas zanima
No, dok tehnologija slavi svoj vrhunac, ljudska psiha tiho proživljava svoju najveću krizu hiper-povezanosti. Ovih dana medijske stupce pune izvještaji o globalnom pokretu „namjernog usporavanja“, koji više nije samo trend nekolicine entuzijasta, već goruća potreba suvremenog čovjeka.
Paradoks stalne prisutnosti
Najveća valuta današnjice više nije informacija – nje imamo u izobilju, često i previše. Najveća valuta postala je pažnja, a najveći luksuz – mir.
Živimo u svijetu gdje nam napredni digitalni asistenti mogu replicirati glas, napisati poslovni mail u sekundi i organizirati život do najsitnijeg detalja. Pa ipak, usprkos svim uštedama vremena koje nam je tehnologija obećala, moderni čovjek nikada nije imao manje slobodnog vremena za čisto, neometano razmišljanje. Kada je svaki trenutak praznog hoda ispunjen nekim oblikom sadržaja, gubi se prostor za kreativnost, za dosadu iz koje nastaju najbolje ideje, i na koncu – za nas same.
Povratak „taktilnoj“ stvarnosti
Ono što povezuje trenutačne društvene strujanja diljem svijeta jest kolektivni uzdah olakšanja u obliku povratka fizičkom svijetu. Bilježi se nevjerojatan porast popularnosti analognih hobija:
- Tradicionalno izdavaštvo i tisak doživljavaju renesansu među mlađom populacijom koja želi osjetiti miris papira pod prstima.
- Radionice keramike, vrtlarstvo i ručni rad postali su novi oblici mentalne higijene.
- Restorani i kafići bez Wi-Fi mreže, u kojima je zabranjeno korištenje pametnih uređaja za stolom, postaju najtraženija mjesta za izlaske.
To nam govori da tehnologija, koliko god napredovala, ne može zamijeniti bazičnu ljudsku potrebu za taktilnim, nesavršenim i opipljivim iskustvima.
Kako naprijed?
Pitanje koje si danas moramo postaviti nije kako odbaciti tehnologiju – to bi bilo iluzorno i korak unatrag. Pitanje je kako postaviti granice. Prava evolucija u 2026. godini ne mjeri se brzinom našeg interneta, već našom sposobnošću da pritisnemo gumb za isključivanje bez osjećaja krivnje ili straha da ćemo nešto propustiti (čuveni FOMO pretvara se u JOMO – Joy of Missing Out / radost propuštanja).
Vijesti će se nastaviti generirati, algoritmi će postajati pametniji, a svijet brži. No, naša je odgovornost da sačuvamo onaj mali, tihi prostor unutar sebe koji ne pripada nijednoj mreži. Jer na kraju dana, najvažnija veza koju moramo održavati nije ona s internetom, već ona s ljudima koji sjede preko puta nas.
Svjetske inovacije stižu u Hrvatsku!
Hrvatska zajednica inovatora priprema pravi tehnološki i gospodarski spektakl. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će jubilarnu 24. međunarodnu izložbu inovacija ARCA te 17.…
Može li umjetnost zamisliti drugačiji svijet?
Što ostavljamo onima koji dolaze? Festival PoslijeSvijet bavi se kolapsima društvenih struktura i gestama koje ostavljamo za budućnost Jelena Mihelčić Tijekom listopada i studenog u Zagrebu se održava PoslijeSvijet – festival izvedbi na…
Prilog o knjizi SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE
Zyta Rudzka SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman Zyte Rudzka SMIJ SE AKO IMAŠ ZUBE, u lijepom tvrdom uvezu, u prijevodu s poljskog Petre Gverić, na 184…
Kreiranje vlastitih snova Hame Čavrka
Nesvakidašnje konstrukcije Hame Čavrka oživljene su u njegovom u miru okruženom otočkom atelijeru… Miroslav Pelikan Cijeli je život akademski kipar i grafičar i donedavni profesor na APURI Hamo Čavrk postupno, minuciozno i kontinuirano…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (27): Sv. Rita – Svetica nemogućeg i darovateljica mira u nemirnim vremenima
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset sedmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…
Šarm sporog ponedjeljka – Kako profinjeni ženski rituali redefiniraju ljepotu življenja
Zaboravite na užurbani matrix kognitivnog preopterećenja. Zašto su prva jutarnja kava, topli pleteni kaput i jarki jesenski kolorit naša najbolja obrana od svakodnevnog stresa? Kada započne novi radni tjedan, globalni digitalni sustav i…
InterWine o budućnosti vinskog turizma
Od očekivanja suvremenog gosta do profesionalnih puteva panelista, razgovor u Svetoj Jani pokazao je koliko različitih znanja stoji iza uspješnog vinskog turističkog proizvoda Pripremio: Tomislav Radić Vino može biti razlog dolaska, ali ono…
Vikend gastro-bunt – Zašto pravi pobjednici kuhaju iz srca i duše, a ne po tablicama?
Svečana ležernost i povratak kulturi stola. Kako zajednička priprema obroka bez pritiska i uštogljenih protokola slavi neprocjenjivu ljepotu življenja? Kada se približe dani u kojima se tjedna rešetka zatvara, a naš digitalni kruzer…
Anatomija pet popodne – Kako topli biljni napitci i ženski diplomatski šarm brišu stres
Mali rituali u smiraju dana kao naša posljednja linija obrane. Zašto su topla šalica jesenjeg čaja i domaći keksi jedini ispravni putokaz u svijetu ubrzanja? Postoji poseban, sakralni trenutak u smiraju dana, točno…
Rapsodija u jantarnom – Kako pečeni kesteni i bundeve donose miris jesenske Arkadije
Povratak iskonskim plodovima zemlje i polaganom ritmu pripreme. Zašto su jednostavni sezonski plodovi najljepši Zabavnik naših obiteljskih popodneva? Kada listopad preuzme pejzaž i oboji krošnje u najljepše jantarna i bakrena izdanja, priroda nam…
Renata Facan Kušec: Profinjeni ciklus posvećen baletu
Ciklus i posveta silnim naporima, uvježbavanjima, održavanju kondicije, mnogim znanim i neznanim baletnim umjetnicima… Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec osobitu je pozornost posvetila u svom uspješnom likovnom angažmanu motivima baleta, fragmentima plesa,…
Ciklus animalistike Duška Šibla
Slikar komentira cijeli svijet, mnoge znane i neznane osobe, slobodno i bez uvijanja jer po njemu… Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl osobito je poznat i cijenjen kao autor kompleksnog opusa posvećenih bljeskovitim…
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ DOBITNIK GLAVNE NAGRADE ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS
Na jubilarnim 20. Danima Franje Horvata Kiša u Loboru glavnu nagradu stručnog povjerenstva osvojio je zadarski književnik Tomislav Marijan Bilosnić za putopis „U Loboru me čeka tata, tatek, tatica Ivo Kalinski japa, japek…
Art Postcards (5): Jesenja sonata na Dravi – Ponosni i sjetni pozdrav iz Osijeka u slavu neprolaznog mira
Peti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi magličastu osječku jesen kroz prozor toploga doma, redefinirajući tradiciju kroz vlastitu pamet. Nakon zaprešićkih povijesnih perivoja, mističnog plavetnila Splita i purpurnih dubrovačkih zidina, naš…
Kišni dan ili kako sam ponovno odgodio sve što sam trebao napraviti
Kako sam zbog kiše opet odgodio život za sutra Boris Markuš Kiša ima jednu nevjerojatnu sposobnost. Od svih vremenskih pojava jedino ona može od odgovorne odrasle osobe napraviti čovjeka koji u pidžami u…
Derbi pripao Hajduku, Istra utišala Opus Arenu, Rudeš odnio bodove iz Gorice
Večer radosti za Hajduk, večer iznenađenja za Istru i Rudeš, te večer za zaborav u Osijeku Boris Markuš Subotnje nogometno poslijepodne donijelo je tri priče, svaku sa svojim junacima i razočaranjima. Dok je…
