Na obali se uvijek vidi isto: čovjek, štap, voda. Ali ono što se ne vidi, ono što se ne čuje, ono što se ne piše u pravilnicima i dozvolama – to je razlika između rekreativca i profesionalca
Boris Markuš
Razlika koja nije samo u mrežama, kvotama i kilogramima, nego u tome kako čovjek stoji prema rijeci. Rekreativac dolazi tiho. Dođe prije sunca, dok Drava još drži hladnoću noći, i sjedne kao da se ispričava rijeci što joj uzima vrijeme. Njegov ulov nije brojka, nije obaveza, nije plan. To je trenutak. Jedan zabačaj, jedan trzaj, jedan sitni osjećaj pobjede koji traje kraće nego što voda treba da se zatvori nad mjestom gdje je riba nestala. Poslovni ribič dolazi drugačije. Njegov korak je čvršći, pogled brži, a voda za njega nije samo krajolik – ona je radno mjesto. On zna gdje se riba zadržava, zna ritam rijeke, zna kako se čita površina kao da je karta. Za njega je ulov obaveza, rezultat, dan koji se mora isplatiti. Nema romantike, nema čekanja, nema onog malog uzdaha kad se štap savije. Ipak, ima poštovanja – onog starog, tvrdog, koje se ne govori, nego živi. A između njih dvojice, između rekreacije i posla, stoji rijeka. I ona ne bira. Ne razlikuje dozvole, ne razlikuje motive, ne razlikuje namjere. Samo teče, nosi, skriva, daje i uzima. Ponekad se dogodi da se rekreativac i profesionalac nađu na istoj obali. Jedan s termosicom kave, drugi s kutijom mamaca. Jedan s pričom o tome kako mu je ribičija bijeg, drugi s pričom o tome kako mu je ribičija kruh. I dok stoje tako, u tišini koja je zajednička, shvatiš da je ribičija zapravo jedna te ista stvar: pokušaj da čovjek barem na trenutak bude dio nečega što je veće od njega. Jer riba je samo povod. Rijeka je razlog. Ali obojica znaju isto: ribičija je jedini posao koji ponekad postane rekreacija, i jedina rekreacija koja ponekad postane posao. Sve ostalo je samo voda koja teče.
Čuvari digitalne memorije – Kako top tehnologija prepisuje, a ne briše povijest oblika
Ubrzani razvoj globalne tehnologije često se promatra kroz prizmu destrukcije – kao sila koja briše analogne oblike i potiskuje tradiciju u zaborav. Međutim, u rukama vizionara i esteta, top svjetska tehnologija (AI) preuzima…
Skulpture u pokretu – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski auto-dizajn
U svijetu visoke estetike, automobil nikada nije bio samo obično prijevozno sredstvo. On je mobilna skulptura, trijumf industrijskog dizajna i materijalizacija čovjekove vječite težnje za brzinom i slobodom pokreta. Kada promatramo povijest auto-moto…
Drveni dvorci Turopolja – Tihi čuvari baštine pod svjetlima digitalnog doba
Zeleni zagrljaj Zagrebačkog prstena skriva jedno od najfascinantnijih, a ujedno i najranjivijih svjedočanstava autohtone hrvatske arhitekture – tradicionalno drveno graditeljstvo Turopolja i Pokuplja Ove stoljetne kapele, kurije i plemićki dvorci, građeni isključivo od…
Klimatske promjene u središnjoj Hrvatskoj pomiču berbu grožđa prema početku kolovoza
Zbog klimatskih promjena grožđe sve ranije sazrijeva i potrebno ga je brzo pobrati u trenutku kad su njegovi parametri za proizvodnju vina najbolji. Zbog toga je u dijelovima ove vinske regije berba počela…
Vera Svoboda pred objektivom – izbor karijernih portreta
Postoje lica koja nose vrijeme bolje od kalendara. Lica koja se ne mijenjaju samo godinama, nego pjesmama, pozornicama, putovanjima, onim nevidljivim trenucima između dva nastupa. Vera Svoboda je jedno od takvih lica –…
Konji na Dravi – prizor koji čovjeku vrati dah
Ujutro, kad Drava još šuti, pojave se konji. Ne najave se. Ne dolaze zbog nikoga. Samo se spuste do vode, kao da znaju da je to jedino mjesto gdje dan počinje bez buke.…
Pregledne večernje vijesti Akademije Art, 23.8.
1. ERNESTINOVO PONOVNO GALERIJA NA OTVORENOM Tradicionalna kiparsko-slikarska kolonija koja traje još od 1973. ponovno je oživjela! U slavonsko selo Ernestinovo stigli umjetnici iz pet zemalja. Cijelo selo postaje galerija na otvorenom –…
GASTRO KOREOGRAFIJA – Hrvatska baština kroz objektiv umjetne inteligencije
Kulinarski objekti kao suvremena skulptura – virtualna izložba fotografija portala Akademija Art Predstavljamo vam ekskluzivnu virtualnu izložbu fotografija koja nadrasta klasične kulinarske okvire i gastronomiju promatra kao čistu vizualnu umjetnost. Kroz seriju visokokvalitetnih…
POVIJEST ISPISANA U ZAGREB
Ilija Kovtun donio Hrvatskoj prvo zlato u višeboju ikad! 21-godišnji višebojac koji od 2022. živi i trenira u Osijeku, na Europskom prvenstvu u Zagrebu donio Hrvatskoj prva zlata u višeboju i na ručama…
KULTURNA OBNOVA i GASTRO KOREOGRAFIJA
U Petrinji otvorena obnovljena Galerija ‘Krsto Hegedušić’ – šest godina nakon potresa, vraća se jedan od najvažnijih kulturnih punktova. Otvorena izložbom o životu i djelu osnivača Zemlje. Svečanosti nazočila ministrica Nina Obuljen Koržinek. Lijepa…
Dan kad je Hrvatska dobila gimnastičara koji mijenja pravila
Ilija Kovtun, 21-godišnji višebojac koji od 2022. godine živi i trenira u Osijeku Boris Markuš Neke medalje dođu tiho. Neke dođu očekivano. A neke dođu kao udar koji promijeni cijeli sport.Ilija Kovtun je…
2027. – godina u kojoj će toplina prestati biti vijest i postati stanje
Postoje prognoze koje se čitaju kao upozorenje, i postoje prognoze koje se čitaju kao presuda. 2027. spada u ovu drugu kategoriju Venina Markuš Ne zato što meteorolozi vole dramatične naslove, nego zato što…
Rekordi na Kopiki i ljeto koje je proključalo
Ove sezone čuje se glasno: “HDZ je osposobio Kopiku i Dravu.” Venina Markuš sijek je drugu sezonu zaredom dobio nešto što se ne može izmjeriti samo brojkama, iako su brojke impresivne. Kopika…
Stonske kamenice – Žive skulpture iz dubina Malostonskog zaljeva
Tamo gdje se susreću čisto more, izvorska voda i specifični minerali Pelješca, rađa se stonska kamenica (ostrea edulis) – po mišljenju mnogih svjetskih autoriteta, najprofinjenija i najukusnija školjka na svijetu Njezina priprema i…
Slavonski kulen – Skulptura od dima, zlata i slavonskog ponosa
U srcu ravne Slavonije, kulen nije samo suhomesnati proizvod – on je statusni simbol, mjera kulinarskog umijeća i najvrjedniji dar koji se iznosi pred najdraže goste Kao kulinarsko remek-djelo zaštićeno na razini Europske…
Zagorski štrukli – Gastronomska balada u mekim naborima tijesta
Nema jela koje tako vjerno dočarava pitome brežuljke Hrvatskog zagorja kao što to čine zagorski štrukli Ovo autohtono jelo, zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro, predstavlja vrhunac tradicijske utješne hrane, ali i fascinantnu kulinarsku…
