U sklopu ciklusa „Likovna sezona 2026.“, koji tijekom godine donosi četiri izložbe u Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković, u petak, 19. lipnja 2026. godine u 20 sati svečano je otvorena prva ovogodišnja izložba – „MI HRVATI“ jednog od najpoznatijih hrvatskih karikaturista, Nika Titanika
U sklopu službenog otvorenja ravnateljica Gradskog kulturnog središta Metković Zrinka Mijoč izrazila je dobrodošlicu karikaturistu Niku Titaniku i višoj kustosici Sonji Švec Španjol te pozdravila posjetitelje istaknuvši kako je izložba organizirana zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija HR i Grada Metkovića, dok je viša kustosica Sonja Švec Španjol predstavila autora Nika Titanika i ukazala na relevantnost i ulogu karikature u umjetnosti, ali i društvu. Na kraju je Nik Titanik opisao proces nastajanja aktualne izložbe “Mi Hrvati” i predstavljene radove, a večer je uveličana glazbenim nastupom Tonke Šiljeg uz klavirsku pratnju Roka Dropuljića.
Naime, pod umjetničkim pseudonimom Nik Titanik djeluje Nikola Plečko, autor koji već više od tri desetljeća kroz karikaturu britko komentira društvene pojave, politiku i svakodnevni život. Izložba „MI HRVATI“, nastala povodom 30 godina njegove profesionalne karijere, donosi 12 karikaturalnih portreta hrvatskih stereotipa te portrete hrvatskih predsjednika i predsjednice, kroz koje autor oblikuje svojevrsni portret nacije, sažimajući navike, mane, frustracije i apsurde koji su obilježili hrvatsku stvarnost od osamostaljenja do danas.
Kako ističe autorica predgovora, viša kustosica Sonja Švec Španjol, izložba predstavlja svojevrsnu kulminaciju svega što su Hrvati kao narod, ali i Nik Titanik kao „kroničar hrvatske gluposti“, proživjeli tijekom posljednjih trideset godina. Lišena političke korektnosti i lažnog morala, karikatura ovdje postaje snažno sredstvo društvene kritike koje otvoreno ukazuje na probleme, ali ih istovremeno kroz humor čini lakšima za prepoznavanje i razumijevanje.
Živim bojama, bogatstvom detalja i prepoznatljivim humorom autor ilustrira osjetljive točke hrvatskog društva, potičući posjetitelje da preispitaju vlastite stavove i odnos prema stvarnosti koja ih okružuje. Posebno mjesto zauzima motiv ovce, dugogodišnji autorov lajtmotiv i simbol odnosa politike i društva, koji ujedno otvara i zatvara izložbenu priču.
Živim bojama, bogatstvom detalja i prepoznatljivim humorom autor ilustrira osjetljive točke hrvatskog društva, potičući posjetitelje da preispitaju vlastite stavove i odnos prema stvarnosti koja ih okružuje. Posebno mjesto zauzima motiv ovce, dugogodišnji autorov lajtmotiv i simbol odnosa politike i društva, koji ujedno otvara i zatvara izložbenu priču.
Središnje pitanje koje izložba postavlja glasi: „Jesmo li sposobni nasmijati se vlastitim manama i slabostima?“ Odgovor će, kao i dojam o izložbi, svaki posjetitelj morati pronaći sam.
Izložbu organizira Ustanova za kulturu i sport Metković, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Metkovića.
Izložba ostaje otvorena do 5. srpnja 2026., a ulaz je slobodan.








































ATELJE U ZORU: Kad se Dalmacija probudi na platnu
Završavamo jutarnju kolekciju tamo gdje sve počinje – u ateljeu Na štafelaju slika Dalmacije, onakva kakvu je vide oči umjetnika: crveni krovovi, litice, bonaca. Na stolu tube boja, kistovi, paleta, skica s natpisom…
JUTRO ZA ZDRAVLJE: Čaj od lavande, ružmarina i domaćeg meda
Dok grad još spava, polje na Hvaru već miriše Na malom drvenom stoliću u sred lavande – čaša toplog čaja s ružmarinom i limunom, pored nje med i košarica svježe ubranog bilja. Natpis…
JUTARNJI USPJEH: Naša atletičarka osvojila zlato u zoru
Jučer kasno navečer, a jutros je vijest koja grije Mlada hrvatska atletičarka, u dresu s kockicama, podigla je ruke u zrak na stazi obasjanoj jutarnjim suncem. Nije samo medalja, to je priča o…
AI ČUVAR BAŠTINE: Kako umjetna inteligencija uči hrvatski vez
Ovo je slika budućnosti kakvu želimo S jedne strane robotska ruka, s druge ljudska. Između njih – crveni vez, posavski ili podravski, uzorak star 200 godina. Iznad njega hologram: “Preservation Module – Pattern…
SVIJET UJUTRO: Ipak ima dobrih vijesti – 1.2 milijarde stabala vraćeno
Dok spavamo, svijet ponekad napravi korak naprijed Jutros stižu tri tihe, ali velike vijesti: obnovljiva energija sada napaja 62% planeta, projekt pošumljavanja premašio je cilj od 1.2 milijarde novih stabala, a program pismenosti…
JUTARNJA BAŠTINA: Glagoljica se vratila u kamenu crkvicu iznad magle
U maloj kamenoj crkvici iznad maslinika, netko je jutros otvorio staru knjigu. Glagoljica Hrvatska ima najveću riznicu glagoljskih rukopisa na svijetu, a većina ih leži zaboravljena. No zadnjih mjeseci sve više mladih uči…
KOMENTAR UREDNIKA – MOST IZMEĐU VREMENA: Zašto tradicija treba najveću tehnologiju
Jutros smo objavili šest priča. Rosa u Plešivici, kamen u Istri, bura na Velebitu, čipka u Lepoglavi, miris Dalmacije, modrina Kornata Sve su to priče stare sto, dvjesto godina. A fotografije koje ste…
MODRA TIŠINA: Zašto je Kornatsko more najčišće na Jadranu
Postoji plava, i postoji kornatska plava. To nije ista boja Kornati su kruna Jadrana – 89 otoka, hridi i grebena, bez izvora slatke vode, bez struje, bez buke. Samo kamen i more. I…
TAJNI VRT DALMACIJE: Zaboravljeni mirisi ružmarina i kadulje
Iza suhozida, malo dalje od pogleda turista, Dalmacija skriva svoj tajni vrt Nije velik. Par kvadrata ružmarina koji je procvjetao plavim cvjetovima, kadulje s ljubičastim klasovima, timijana koji se širi poput tepiha. Pčele…
ZLATNE RUKE: Bakina čipka iz Lepoglave koja osvaja svijet
Pogledajte ove ruke. Naborane, spore, ali precizne kao sat. U njima je 70 godina znanja Lepoglavska čipka nije ukras. Ona je jezik. Svaki cvijet, svaki list na batićima ima svoje značenje – ljubav,…
ŠAPAT VJETRA NA VELEBITU: Gdje bura kleše umjetnost u stijeni
U zoru, kad bura krene s vrhova, oblaci ne plove – oni jure. Poput bijelih rijeka, prelijevaju se preko kamenih grebena, klešući vapnenac tisućama godina. Ono što vidite na fotografiji nije samo planina.…
KAMENI SVJEDOCI: Kako istarski kažuni pričaju priču od 200 godina
U sredini maslinika, gdje zrak miriše na lavandu i divlje cvijeće, stoji on. Kažun. Bez ijednog čavla, bez žbuke, samo kamen na kamenu, slagani rukama djedova Istarski kažun nije kuća. On je sklonište,…












