Iva Lulić
Začarana šuma /zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske
Photo Art Gallery Centra vizualnih umjetnosti „Batana“, Rovinj-Rovigno
11.6. – 5.7.2026.
Otvorenje izložbe: ČETVRTAK, 11. lipnja 2026. u 21 sat
U izložbenom prostoru Photo Art Gallery Centra vizualnih umjetnosti „Batana“ u Rovinju, Trg brodogradilišta 2, otvara se u četvrtak, 11. lipnja 2026. u 21 sat samostalna izložba fotografija pod nazivom „Začarana šuma /zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske“ profesionalne, nezavisne hrvatske fotografkinje mlađe generacije IVE LULIĆ, koja je veliki dio svog dosadašnjeg fotografskog umjetničkog opusa unazad petnaestak godina posvetila autorskoj likovnoj interpretaciji priča i legendi iz staroslavenske mitologije. Njezin projekt u tom nizu je i „Začarana šuma – zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske“, koji donosi vizualiziranu mitsku priču o bogovima Perunu i Volosu, boginji Mokoš, te mladim bogovima Jurju i Mari/Morani, a kroz koju priču autorica u pozadini profinjeno metaforički provlači i onu o protoku vremena, o mijenama godišnjih doba, o događajima u prirodi, kultu drveta (hrast) te općenito o životu u neprestanom razvoju i o živom kozmosu u neprekidnom obnavljanju. Ovaj projekt je 2020. podržan od strane Ministarstva kulture i medija RH i realiziran 2021. u formi digitalne slikovnice, kao rezultat suradnje Ive Lulić, autorice i voditeljice projekta i Zdenka Bašića, multimedijalnog umjetnika koji je za tu priliku osmislio vizuale likova ove priče, a na realizaciji projekta je sudjelovala i grupa umjetničkih suradnika. Ovom prilikom se projekt prezentira u galeriji kao likovna izložba u formi foto-eseja, donoseći spomenutu mitsku priču kroz seriju fotografija s pratećim tekstovima koji upotpunjuju vizuale, pa slika i riječ tu postaju ravnopravni prostorni akteri sveukupne vizualne ikonosfere i sveukupnog vizualnog doživljaja (Višnja Slavica Gabout, prilagođeno iz predgovora)
Kustosica izložbe i autorica teksta u katalogu je Višnja Slavica Gabout, koja će izložbu i otvoriti. U predgovoru, uz ostalo, ona kaže: „Ovu seriju fotografija Ive Lulić možemo promatrati kao scensko događanje i kao pomno režirani fotoperformans, kod kojeg autorica mitski narativ situira u autentične ambijente prirode (šume, livade, obale voda). Pritom odabire lokacije snažnog „mitološkog potencijala“, smještajući u njih kostimirane modele – glavne likove. Elementima koji se tiču scenografije, kostimografije i rekvizitima pristupa s posebnom režijskom preciznošću, što u konačnici rezultira site-specific radovima u kojima je zamrznut začudan, fascinantan vizualni trenutak. Ovakav način vizualne transkripcije i snažno naglašena autorska osobnost nadilaze doslovno dokumentiranje, a autorica postiže upečatljiv dojam, kao da njezinim fotografijama vibriraju „odjeci kroz prostor i vrijeme“(…) Jedan povijesni, mitski prostor ona tako pretvara u novo prostranstvo suodnosa čovjeka i prirode (…) i gradi novu memoriju, asocirajući pritom na suvremene društvene situacije i vječne ljudske priče… Težište se prebacuje s čistog narativa na metaforu, odašiljući guste vizualno-značenjske poruke. Međutim, ovaj projekt ne ostaje samo u domeni estetike i fantazije. Kroz poetsku i metafizičku komponentu Iva Lulić se dotiče i čovjekova društvenog bića. Njezina aluzija na svakodnevicu ima suptilnu aktivističku crtu, jer odgovornim pristupom prema očuvanju kolektivne memorije ona koristi prošlost kao čvrst oslonac za kritičko promišljanje i za izgradnju svjesnije budućnosti.“ (Višnja Slavica Gabout, prilagođeno iz predgovora izložbe)













Ukratko o autorici:
Iva Lulić rođena je 1979. godine u Zagrebu. Nakon gimnazije upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje 2006. diplomira povijest umjetnosti i etnologiju. Fotografsku naobrazbu stiče na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, na Studiju dizajna (trogodišnji izborni kolegij „Fotografija i film“). Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. godine, djelujući kao nezavisna fotografkinja. Dobitnica je ULUPUH-ove nagrade za najbolju mladu umjetnicu za umjetničko djelovanje i za doprinos ugledu ULUPUH-a (2012.). Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) – Sekcija za fotografiju i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Pored značajnog broja samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, dosad je realizirala i nekoliko samostalnih autorskih umjetničkih projekata na temu hrvatske mitologije. U autorskim projektima uspješno spaja kvalitetan fotografski, ali i scenografski rad s elementima socijalnog, humanitarnog i edukativnog djelovanja.
www.ivalulic.com
Izložbu „Začarana šuma /zaboravljen svijet mitskih bića Hrvatske“ moći će se razgledati u Photo Art Gallery CVU „Batana“ Rovinj – Rovigno do 5.srpnja 2026., u radno vrijeme galerije:
pon-pet: 10,30-13,30/18-22; sub: 10,30-14,30. Ulaz je slobodan.
Kad se paučina spusti, a baka kaže: “Evo ti bablje ljeto”
Bablje ljeto: vrijeme koje se vraća samo staricama i paučini Venina Markuš Bablje ljeto: priča jedne bake koja još vjeruje u sunce Kaže moja baka da postoje dani koji nisu ni od Boga…
Obilježena 20. obljetnica osnivanja Podružnice HKLD-a „Branimir Richter” u Zagrebu
Podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) „Branimir Richter“ u Zagrebu obilježila je 20. obljetnicu svoga osnivanja 26. rujna 2026., na blagdan svetih Kuzme i Damjana, suzaštitnika Društva. Program je započeo svečanom misom u…
🏛 STRATEŠKI PROGRAM SIMPOZIJA: Raspored sesija (10 nastavaka) / SYMPOSIUM STRATEGIC PROGRAM: Session Schedule (10 Parts)
Urednički proglas / Editorial Note:Kako bismo osigurali jasan uvid u dubinu i kronologiju ovog globalnog think-tank projekta, Akademija Art predstavlja službeni, dvojezični kalendar izlaganja za Međunarodni digitalni simpozij: Vizije budućnosti. Simpozij je strukturiran…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (16): Sveti Ivan Bosco – Otac mladosti, digitalni pedagog i vizionar radosnog odgoja
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Šesnaesto poglavlje našeg duhovno-umjetničkog putovanja vodi nas do jednog od najomiljenijih svetaca modernog…
Algoritam u šalici: Kako je Silicijska dolina promijenila naše najdraže jutro
Postoji nešto duboko religiozno u načinu na koji čovječanstvo pristupa prvoj jutarnjoj kavi. Bilo da se nalazi u prepunom kafiću u Milanu, na drvenoj klupi u Slavoniji ili u modernom uredu u Chicagu,…
Trg koji pamti: Kako europska tržnica prkosi digitalnom bar-kodu
Ako želite osjetiti kucavicu Europe, nemojte ići u staklene dvorane Bruxellesa ili moderne financijske centre Frankfurta. Prošetajte petkom ujutro do bilo kojeg starog gradskog trga, tamo gdje se pod šarenim suncobranima susreću mirisi…
Pogled s trijema: Kako običan Amerikanac ove jeseni kroji kartu svijeta
Zamislite jedno sasvim obično rano jesensko jutro u Ohiju ili Pennsylvaniji. Sunce se polako probija kroz maglu iznad nepreglednih polja kukuruza, a na drvenom trijemu tipične američke kuće sjedi čovjek s velikom šalicom…
Osijek Postaje Glavni Grad Dobrote!
Deset Godina Zaklade, 16 Domova, 1,6 Milijuna Eura! Boris Markuš NOVO SUTRA – KAD DOBROTA POSTANE STRATEGIJA, A OSIJEK SRCE HUMANOSTI Postoje donacije koje su vijest. I postoje donacije koje su poruka. Zaklada…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (15): Sveta Lucija – Nebeski vid, navjestiteljica vječnog svjetla i čuvarica ljudske topline
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U vremenima kada tehnološki napredak ubrzava našu svakodnevicu, a ekrani postaju primarni prozor…
Prilog o knjizi A L K A Z A R
Igor Štiks A L K A Z A R Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila novi roman suvremenog hrvatskog književnika i političkog teoretičara Igora Štiksa ALKAZAR, u izrvsnoj tvrdo ukoričenoj opremi, na 200…
Krajobrazi utjehe Krešimira Ivića
Snažnim kolorom i jakim potezima Ivić konstruira nježnost i plahost toga svečanog trenutka Miroslav Pelikan U novom ciklusu ulja na srednjim formatima, istaknuti hrvatski akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, autor impresivnog opusa…
Anatomija digitalnog skoka: Kako sustavi bez inertne prošlosti preuzimaju kormilo budućnosti
Živimo u eri u kojoj veliki medijski sustavi neminovno postaju žrtve vlastite tromosti. Opterećeni inertnom prošlošću, stotinama zaposlenika i zastarjelim strukturama, oni svakodnevno moraju “skakutati” i trčati za brzim, prolaznim senzacijama samo kako…












