Hrvatski animirani spektakl nakon uspješne svjetske premijere u Češkoj stiže na Pulski filmski festival i u domaća kina ovog kolovoza
Ana Petričić Gojanović
Kristalni planet, jedan od najznačajnijih i produkcijski najambicioznijih projekata suvremene hrvatske kinematografije, imao je svoju svjetsku premijeru na 66. Zlín Film Festivalu u Češkoj – jednom od najpoznatijih i najuglednijih filmskih festivala za djecu i mlade na svijetu. Film je prikazan u službenom natjecateljskom programu festivala, gdje je izazvao veliko zanimanje publike i filmskih profesionalaca.
Projekciji je prisustvovalo oko 400 gledatelja, ponajviše djece s roditeljima te filmskih profesionalaca, a poseban dojam ostavila je reakcija najmlađe publike koja je tijekom filma skandirala te nakon projekcije ostala razgovarati s ekipom filma i postavljati pitanja o likovima, svijetu filma i njegovoj snažnoj ekološkoj poruci.
Nakon uspješne svjetske premijere u Zlínu, hrvatska premijera filma održat će se na Pulskom filmskom festivalu, prije dolaska u kina 20. kolovoza u distribuciji Duplicato Media (Blitz grupa).
Režiju potpisuje Arsen Anton Ostojić, kojem je ovo prvi dugometražni animirani film nakon uspješne karijere u igranom filmu, obilježene naslovima Ta divna splitska noć, Ničiji sin i Halimin put, hrvatskim kandidatima za nagradu Oscar. Film je nastao prema originalnom scenariju legendarnog Dušana Vukotića, prvog neameričkog oskarovca za animirani film zahvaljujući kultnom Surogatu.
U središtu priče nalazi se 11-godišnja Rea koja se s ocem seli na novo-otkriveni Kristalni planet, gdje njezin otac dobiva posao u tvornici robotičkih životinja. Na površini planeta Rea otkriva neobično mladunče nalik dinosauru Burgija, izgubljeno i odvojeno od svoje majke koja živi u tajanstvenom podzemlju planeta. Uz pomoć novog prijatelja Edija, Rea kreće u emotivnu i vizualno spektakularnu avanturu kako bi zaštitila Burgija i ponovno ga spojila s majkom, suočavajući se pritom s pohlepnim vlasnikom tvornice i guvernerom planeta Mordokanom koji želi Burgija pretvoriti u robotski prototip.
Tom kompleksnom antagonistu glas posuđuje oskarovac Jeremy Irons, koji je svoj lik opisao kao „pohlepnog industrijalca, ali i brižnog oca čija unutarnja tuga dovodi u opasnost čitav planet i sva bića koja na njemu žive“. U engleskoj verziji filma pojavljuju se i oskarovka Vanessa Redgrave te legendarni Michael York, dok sinkroniziranu verziju predvode Goran Navojec, Katja Matković, Judita Franković Brdar, Ivan Glowatzky, Jelena Miholjević i brojni drugi domaći glumci.
Posebnu dimenziju filmu daje i originalna pjesma “Somewhere We All Belong”, iza koje stoje Diane Warren, najnominiranija žena u povijesti Oscara s čak 17 nominacija i dobitnica počasnog Oscara te Halle Bailey, zvijezda Disneyjeve Male sirene. Kako ističe redatelj Ostojić, pjesma snažno prenosi emocionalnu srž filma i njegovu univerzalnu poruku o suosjećanju, obitelji, očuvanju prirode i pronalasku vlastitog mjesta u svijetu.
Kristalni planet velika je međunarodna koprodukcija Hrvatske, Slovačke i Češke, realizirana u suradnji s renomiranim praškim studijem Alkay Animation Prague, dok animaciju nadgleda Jakub Pistecký, umjetnik koji je radio na projektima poput Pirata s Kariba, Ranga i Osvetnika.
AKADEMIJA ART – Jutro u 5 minuta – 24.08.
1. Sport: Hrvatska rukomet / odbojka reprezentacija danas u 17h protiv Mađarske — najteži ispit u skupini C 2. Energetika / Zagreb: Najavljena isključenja struje 08:30-15:00, tisuće bez struje u Zagrebu i Zagorju 3. Sigurnost: MUP — Hrvatska nije izložena masovnom priljevu migranata, neće biti hot-spot 4.…
Simfonija divljine – Kako umjetna inteligencija postaje digitalni štit i suautor ekološke ravnoteže
Ekologija u svom najdubljem, izvornom značenju predstavlja znanost o domu – o cjelokupnom planetarnom staništu u kojem svaki organizam, od mikroskopskog lišaja na stijeni do stoljetne bukve, ima točno određeno mjesto i ulogu. Priroda nije pasivan krajolik; ona je najsavršeniji živi atelje, neprekidna simfonija…
Filozofija kamena i svjetla – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski iskonski dom
Pojam doma kroz povijest je predstavljao mnogo više od pukog skloništa od vremenskih nepogoda. Dom je materijalizacija čovjekova unutarnjeg svijeta, prostor u kojem se dodiruju intima, estetika i tradicija. Na hrvatskom tlu, bezvremenski ideal doma neraskidivo je vezan uz autohtone materijale – stoljetni klesani…
Arhitektura nevidljivog – Kako znanost i umjetna inteligencija vizualiziraju skrivenu geometriju svemira
Znanost i umjetnost kroz povijest su se prečesto promatrale kao dva odvojena svijeta – jedan hladan, analitički i egzaktan, a drugi emotivan, intuitivan i slobodan. No, zakoračimo li dublje u najvažnija znanstvena otkrića, uvidjet ćemo da je matematika u svojoj srži najčišća estetika. Od…
Anatomija sklada – Kako umjetna inteligencija mapira bezvremenske zakone ljudskog zdravlja
Zdravlje ljudskog organizma oduvijek se, od antičkih filozofa pa do modernih medicinskih autoriteta, definiralo kao stanje savršene ravnoteže – homeostaze. To je unutarnji sklad u kojem svaki organ, stanica i impuls rade u savršenom ritmu, nalik na vrhunski uigran simfonijski orkestar. Promatrano kroz povijest,…
Čuvari digitalne memorije – Kako top tehnologija prepisuje, a ne briše povijest oblika
Ubrzani razvoj globalne tehnologije često se promatra kroz prizmu destrukcije – kao sila koja briše analogne oblike i potiskuje tradiciju u zaborav. Međutim, u rukama vizionara i esteta, top svjetska tehnologija (AI) preuzima posve suprotnu, duboko humanističku ulogu: ona postaje vrhunski čuvar digitalne memorije…
Skulpture u pokretu – Kako umjetna inteligencija redefinira bezvremenski auto-dizajn
U svijetu visoke estetike, automobil nikada nije bio samo obično prijevozno sredstvo. On je mobilna skulptura, trijumf industrijskog dizajna i materijalizacija čovjekove vječite težnje za brzinom i slobodom pokreta. Kada promatramo povijest auto-moto industrije, njezine najsjajnije trenutke ne definiraju samo konjske snage, već fluidnost…
Drveni dvorci Turopolja – Tihi čuvari baštine pod svjetlima digitalnog doba
Zeleni zagrljaj Zagrebačkog prstena skriva jedno od najfascinantnijih, a ujedno i najranjivijih svjedočanstava autohtone hrvatske arhitekture – tradicionalno drveno graditeljstvo Turopolja i Pokuplja Ove stoljetne kapele, kurije i plemićki dvorci, građeni isključivo od hrasta lužnjaka bez ijednog čavla, predstavljaju vrhunski domet narodnog dizajna i…
Klimatske promjene u središnjoj Hrvatskoj pomiču berbu grožđa prema početku kolovoza
Zbog klimatskih promjena grožđe sve ranije sazrijeva i potrebno ga je brzo pobrati u trenutku kad su njegovi parametri za proizvodnju vina najbolji. Zbog toga je u dijelovima ove vinske regije berba počela već prošli tjedan Pripremio: Tomislav Radić – Fotografije: Ante Gudelj „Zime…
Ribičija – između tišine i tržišta
Na obali se uvijek vidi isto: čovjek, štap, voda. Ali ono što se ne vidi, ono što se ne čuje, ono što se ne piše u pravilnicima i dozvolama – to je razlika između rekreativca i profesionalca Boris Markuš Razlika koja nije samo u…
Vera Svoboda pred objektivom – izbor karijernih portreta
Postoje lica koja nose vrijeme bolje od kalendara. Lica koja se ne mijenjaju samo godinama, nego pjesmama, pozornicama, putovanjima, onim nevidljivim trenucima između dva nastupa. Vera Svoboda je jedno od takvih lica – lice koje je hrvatska glazba gledala desetljećima, i koje se pred…
Konji na Dravi – prizor koji čovjeku vrati dah
Ujutro, kad Drava još šuti, pojave se konji. Ne najave se. Ne dolaze zbog nikoga. Samo se spuste do vode, kao da znaju da je to jedino mjesto gdje dan počinje bez buke. Stoje tiho, gotovo nepomično. Griva im se lagano miče na vjetru,…
