U Zagrebu je u prostorijama HKD Napredak, radionica “Vrijeme je ZA…”, održana promocija istarske vinarije Deklić. O vinima govorio je predstavnik vinarije Miro Škrlec
I oni su, poput nekih drugih vinarija sa ovoga područja brigu o vinogradima, proizvodnju vina i prodaju započeli početkom 20. stoljeća točnije 1920. kada je pradjed Marko zasadio prve vinograde. Danas, nakon djeda Konstantina i oca Marina, koji obojica aktivno pomažu u velikom poslu održavanja vinograda i proizvodnji – Lucija, David i Dino svatko u svom segmentu rade odgovorne poslove na velikom obiteljskom imanju. Lucija uspješno promovira vinariju kroz društvene mreže i brine o kušaonici sa brojnim događanjima . I Dino i David su inženjeri vinarstva, završili su stručni studij u Poreču koji je dio Veleučilišta u Rijeci. David je enolog, Dino je u prodaji a zajedno sudjeluju u kreacijama vina.
Povijesno gledajući nakon 1920. jedna od ključnih godina je 1969. kada je još aktivni i danas Konstantin Deklić za prodanog vola kupio crveni traktor Ferguson koji im je omogućio bržu i kvalitetniju obradu crvene zemlje na kojima su njihovi vinogradi. Na tržište šire i jače ulaze sa rinfuzom 1999. a 15 godina kasnije 2014. pune svoje prve butelje. U tom 12-godišnjem razdoblju do danas jedna su od najnagrađivanijih vinarija svoga kraja. Na Vinistri Malvazija Konstantin 2020 je bila najbolja. Zrela Malvazija istarska dobila je platinastu medalju sa 95 bodova, dok je Teran iz 2023. proglašen najboljim mladim Teranom i dobio zlatnu medalju sa 92 boda. Zlatnih medalja je bilo i prije. U čast bake i djeda nazvana su dva vina – pjenušac Graciela i odležana malvazija Konstantin.
Vinarija se nalazi u Mekišima na širem području Vižinade a dogradnjom staroga novi podrum ima tri nivoa. Na vrhu je kušaonica (“mali Antinori”) sa pigmentiranom crvenkastom fasadom. U kušaonici osim vina mogu se kušati različiti likeri Vapore. Slijedeća etaža je predviđena za dovoz i preradu grožđa, dijelom je punionica i prostor za dio inoxa.. Slobodnim padom i crpkama tako prerađeno grožđe završava na nivou gdje se nalaze inoxi, barici i sva druga moderna oprema za finalizaciju masulja i dobivanje vina.
U asortimanu imaju malvaziju, chardonnay, muškat žuti a od crnih sorti teran i cabernet sauvignon. Danas posjeduju 25 hektara vlastitih vinograda o kojima brine kompletna obitelj i unajmljeni radnici u sezonskim periodima proljetni radovi i berba koja se već dugo sa jesenskih dana preselila na kraj ljeta. Vinogradi se nalaze na predjelima Malice, Boske, Ohnici, Kaštelir, Staniši, Vrh kraj Staniši, Ferenci i Tuntarovci. Plasman je dobar, izvoze u BiH Srbiju, Crnu goru a odlično su zastupljeni u Zagrebu (restorani, vinoteke, barovi) i na svom istarskom području. Prosječna godišnja proizvodnja je oko 200 000 boca.
Na promociji u Zagrebu kušalo se: Gracia pjenušac 2024 12% alkohola, Malvazija istarska 2025 13% , Konstantin malvazija 2023 14%, Chardonnay 2025 13.5%, Rose (85% teran i 15% CS) 2025 12%, Muškat žuti 2025 11.5%, Teran 2022 13.5%, Merlot 2023 14% alkohola.




Malvazija istarska 2025. ugodnoga mirisa akacija, kruška, breskva. Osjeti se i kremoznost od finog taloga. Vino ima blago gorkasti bademasti završetak u ustima, dobro uklopljenog alkohola. Filozofija enologa je da to bude prepoznatljivo, meko, pitko, svježe vino koje će se trošiti u tijeku godine do nove berbe i prvih kušanja u idućoj godini. U proizvodnji malvazija je u tankovima od kojih neki imaju fini talog Gastronomska preporuka je riba, list na maslacu sa pljukancima i mladim ovčjim sirom.
Malvazija Konstantin 2023. je vino na kojemu se vidi kako malvazija stari. Zlatno žutih tonova sa refleksijom zelene, intezivnog mirisa suho cvijeće, akacija, karamela, borova smola, u tragovima i korica slatke naranče, malo kvasca i blagi utjecaj drva. U ustima je skladno, uravnoteženi alkohol (14%) punoga tijela, elegantno. Vino je odležavalo godinu dana u drvenim bačvama od 500 litara na finom talogu.Konstantin je prošle godine dobio zlato na Decanteru sa 94 boda. Jela koja mogu pratiti ovako moćno vino po mišljenju sommeliera Darka Lugarića su: Brancin u soli sa zapečenim gratiniranim krumpirom, Pohane palačinke punjene kuhanim pršutom (prosciutto cotto), mozzarelom i šumskim gljivama.
Teran 2022 13.5% alkohola, vino je umjerenog šećera i dobre kiseline (6.2 g/L). Boja mu je ljubičasta do rubin crvene. U mirisu i okusu osjeti se voće prvenstveno bobičasto (kupina, višnja maraska, malina i ukuhana šljiva). Tanini nisu prejaki, dobro su usklađeni u ovom 4-godišnjem vinu. U vinifikatoru grožđe je bilo dva tjedna a zatim je išlo u barrique bačve od 500 i 2000 litara na mikrooksidaciju. Za ovaj teran grožđe se bere ručno sa biranih položaja. Uz ovo vino idu gotovo sva mesa, osobito divljač ali i istarski pršut te snažni sir poput ovčjega.
Merlot 2023 14% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino rubin crvene boje, koncentriran, elegantan koji će svoj vrhunac doživjeti za otprilike dvije godine. U ovom trenutku osjete se tanini jer je u boci tek tri mjeseca. Ima malo više tijela, voćan (arome crnog ribizla, šljive, kupine, borovnica…). Gastronomska preporuka teletina ispod peke, janjetina, firentinski odrezak, kuhani ossobuco, istarska kobasica.
pr: Vjekoslav Madunić
🏛 STRATEŠKI PROGRAM SIMPOZIJA: Raspored sesija (10 nastavaka) / SYMPOSIUM STRATEGIC PROGRAM: Session Schedule (10 Parts)
Urednički proglas / Editorial Note:Kako bismo osigurali jasan uvid u dubinu i kronologiju ovog globalnog think-tank projekta, Akademija Art predstavlja službeni, dvojezični kalendar izlaganja za Međunarodni digitalni simpozij: Vizije budućnosti. Simpozij je strukturiran…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (16): Sveti Ivan Bosco – Otac mladosti, digitalni pedagog i vizionar radosnog odgoja
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Šesnaesto poglavlje našeg duhovno-umjetničkog putovanja vodi nas do jednog od najomiljenijih svetaca modernog…
Algoritam u šalici: Kako je Silicijska dolina promijenila naše najdraže jutro
Postoji nešto duboko religiozno u načinu na koji čovječanstvo pristupa prvoj jutarnjoj kavi. Bilo da se nalazi u prepunom kafiću u Milanu, na drvenoj klupi u Slavoniji ili u modernom uredu u Chicagu,…
Trg koji pamti: Kako europska tržnica prkosi digitalnom bar-kodu
Ako želite osjetiti kucavicu Europe, nemojte ići u staklene dvorane Bruxellesa ili moderne financijske centre Frankfurta. Prošetajte petkom ujutro do bilo kojeg starog gradskog trga, tamo gdje se pod šarenim suncobranima susreću mirisi…
Pogled s trijema: Kako običan Amerikanac ove jeseni kroji kartu svijeta
Zamislite jedno sasvim obično rano jesensko jutro u Ohiju ili Pennsylvaniji. Sunce se polako probija kroz maglu iznad nepreglednih polja kukuruza, a na drvenom trijemu tipične američke kuće sjedi čovjek s velikom šalicom…
Osijek Postaje Glavni Grad Dobrote!
Deset Godina Zaklade, 16 Domova, 1,6 Milijuna Eura! Boris Markuš NOVO SUTRA – KAD DOBROTA POSTANE STRATEGIJA, A OSIJEK SRCE HUMANOSTI Postoje donacije koje su vijest. I postoje donacije koje su poruka. Zaklada…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (15): Sveta Lucija – Nebeski vid, navjestiteljica vječnog svjetla i čuvarica ljudske topline
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U vremenima kada tehnološki napredak ubrzava našu svakodnevicu, a ekrani postaju primarni prozor…
Prilog o knjizi A L K A Z A R
Igor Štiks A L K A Z A R Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila novi roman suvremenog hrvatskog književnika i političkog teoretičara Igora Štiksa ALKAZAR, u izrvsnoj tvrdo ukoričenoj opremi, na 200…
Krajobrazi utjehe Krešimira Ivića
Snažnim kolorom i jakim potezima Ivić konstruira nježnost i plahost toga svečanog trenutka Miroslav Pelikan U novom ciklusu ulja na srednjim formatima, istaknuti hrvatski akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, autor impresivnog opusa…
Anatomija digitalnog skoka: Kako sustavi bez inertne prošlosti preuzimaju kormilo budućnosti
Živimo u eri u kojoj veliki medijski sustavi neminovno postaju žrtve vlastite tromosti. Opterećeni inertnom prošlošću, stotinama zaposlenika i zastarjelim strukturama, oni svakodnevno moraju “skakutati” i trčati za brzim, prolaznim senzacijama samo kako…
Kuharica naše bake vs. Gastronomski influenceri: Zašto niti jedan video ne može zamijeniti recepte „od oka“
Današnji gastro-svijet na društvenim mrežama izgleda kao laboratorij visoke tehnologije. Video recepti u visokoj rezoluciji traju točno trideset sekundi, sve pršti od estetskih kadrova, a sastojci se mjere u miligramima. Svaki moderni kulinarski…
Eva Brutman: TIJELO KAO SUDBINA
Tijelo/lice, oblik se pojavljuje kao promjenljiv znak, silueta, trag Eugen Borkovsky Umjetnica Eva Brutmann je na lanjskoj 31. EX TEMPORE GROŽNJAN osvojila glavnu nagradu. Stoga je pozvana da detaljnije predstavi svoje vizualne ideje…












