KONCEPTUALNI OKVIR
Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. U tom procesu, forma ne nastaje kao završetak, već kao stabiliziran trenutak unutar kontinuiranog pregovaranja između namjere i materijala. Ciklus kaktusa razvija se kao struktura zadržanog kretanja. Vertikalne forme djeluju zatvoreno, ali u sebi nose potencijal rasta koji je istovremeno aktiviran i zaustavljen. Površina zadržava trag rada, odbijajući biti svedena na čistu formu. Napetost se ovdje ne prikazuje — ona je ugrađena. Unutar tog jasno definiranog polja materijalne kondenzacije, crteži Miše Filipovca pojavljuju se kao diskretan pomak prema drugom registru. Za razliku od Hranuellijevog zadržavanja, Filipovac uvodi fragment i pomicanje. Tijelo se ne stabilizira u figuri, već ostaje u stanju promjenjivosti, raslojavanja i prekida. Njegovi radovi ne uspostavljaju paralelni sustav, već blago destabiliziraju postojeći — otvarajući prostor u kojem se odnosi više ne zadržavaju, već razlažu i premještaju .Između ova dva pristupa ne uspostavlja se ravnoteža, već razlika u intenzitetu. Dok se kod Hranuellija forma kondenzira i zadržava, kod Filipovca ostaje u stalnom pomicanju. Forma u napetosti označava stanje u kojem forma ne proizlazi iz harmonije, već iz pritiska. Ona nije tema, već uvjet.


PETAR HRANUELLI — AUTORSKA BILJEŠKA
Ciklus kaktusa nastaje iz potrebe da se forma uvede u snažniji pokret, ali bez gubitka njezine unutarnje napetosti. Prelazak s crteža na skulpturu mijenja način rada — od impulsa prema preciznosti, od linije prema volumenu, ali i način razmišljanja o formi kao nečemu što se ne projektira unaprijed, već se postupno uspostavlja kroz odnos s materijalom.Rad u kamenu podrazumijeva odnos u kojem materijal postavlja granice. Svaka intervencija zahtijeva odluku, a svaka odluka ostaje trajno upisana u formu. Za razliku od crteža, koji dopušta korekciju i povratak, skulptura ne nudi mogućnost revizije — ona inzistira na jasnoći postupka i odgovornosti prema svakom potezu.Forma se razvija kroz odnos suprotstavljenih načela — kontrola i spontanost, zatvorenost i kretanje, masa i njezin gubitak. Površina zadržava trag rada, održavajući vidljivim odnos između alata i materijala, ali i proces kroz koji forma nastaje.Raniji ciklusi, unatoč redukciji, nosili su izraženiju ljudsku komponentu. U novijim radovima ta se komponenta ne gubi, već se povlači u unutarnju strukturu forme, gdje ostaje prisutna kao latentni sloj.Motiv kaktusa nije prikaz prirode, već način da se forma dovede u stanje zadržanog rasta — između pokreta i njegovog zaustavljanja, između ekspanzije i kontrole. U tom smislu, skulptura ne predstavlja oblik, već stanje u kojem se materija aktivira.

PETAR HRANUELLI — BIOGRAFIJA
Petar Hranuelli (rođen 1975. godine u Supetru, Hrvatska) suvremeni je kipar čiji se rad zasniva na dugotrajnom istraživanju forme u neposrednom odnosu s materijalom, pri čemu kamen zauzima središnje mjesto u njegovoj umjetničkoj praksi.Formativne godine proveo je na otoku Braču, prostoru koji trajno određuje njegov odnos prema materiji, prostoru i kontinuitetu kiparske tradicije.Od 1994. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realizirajući preko sedamdeset samostalnih i više od stotinu trideset skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja za skulpturu na međunarodnim bijenaliima i selektiranim izložbama suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira reduciran, ali snažan oblikovni izraz, u kojemu se istražuje odnos mase, pokreta i unutarnje napetosti forme. Skulpture nastaju kroz proces u kojemu materijal ne predstavlja sredstvo, već aktivnog sudionika u oblikovanju, određujući tijek i granice rada.Radovi Petra Hranuellija nalaze se u muzejskim kolekcijama, galerijama i značajnim privatnim zbirkama u Europi i šire, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju, Španjolsku, Švicarsku, Tursku i Sjedinjene Američke Države.O njegovom radu pisali su istaknuti likovni kritičari i povjesničari umjetnosti, potvrđujući njegovu poziciju unutar suvremene kiparske scene.Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i radi u Zagrebu.

MIŠO FILIPOVAC — AUTORSKA BILJEŠKA
Nova serija radova razvija se kao nastavak ranijih istraživanja, ali s pomakom prema unutarnjem prostoru i samom procesu rada.
Crtež ostaje osnovno sredstvo, ali se njegov status mijenja. Fragmenti nastajućih i prethodnih radova izdvajaju se, umnožavaju i ponovno uspostavljaju kroz postupak kolažiranja. Na taj način slika ne funkcionira kao zatvorena cjelina, već kao promjenjiva struktura u kojoj elementi opstaju u različitim odnosima.
Tijelo se u ovim radovima ne stabilizira u jedinstvenoj formi. Ono je izloženo pritiscima, fragmentirano i raslojeno, ali upravo kroz tu nestabilnost zadržava mogućnost autonomije. Umjesto reprezentacije, tijelo funkcionira kao polje unutarnjih odnosa u kojem se isprepliću različita stanja.
Kolor ima funkcionalnu ulogu. Plava se uspostavlja kao prostor dubine i otvorenosti, dok crvena uvodi prekid i intenzitet, naglašavajući tjelesnost i unutarnji konflikt. Bez prisutnosti figure, ove bi površine ostale zatvorene; tijelo održava njihovu dinamiku.
Radovi ne teže konačnom obliku. Oni ostaju u stanju privremene konfiguracije, podložni promjeni i ponovnom čitanju. U tom procesu, slika ne završava, već se kontinuirano preispituje.

MIŠO FILIPOVAC — BIOGRAFIJA
Mišo Filipovac (rođen 1987. godine u Bajinoj Bašti, Srbija) suvremeni je umjetnik čija se praksa razvija kroz dugotrajno istraživanje crteža kao osnovnog medija i njegovih mogućnosti u suvremenom likovnom izrazu.Obrazovanje je započeo u Umjetničkoj školi u Užicu, na odjelu za konzervaciju i restauraciju, nakon čega je diplomirao na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu, na odjelu za zidno slikarstvo, gdje je završio preddiplomski i diplomski studij kao student generacije. Doktorski umjetnički studij završio je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu.Od 2011. godine aktivno izlaže u zemlji i inozemstvu, realiziravši 28 samostalnih i oko 200 skupnih izložbi. Dobitnik je više nagrada i priznanja u području suvremene umjetnosti.Njegov rad karakterizira kontinuirano istraživanje figure i njezinog odnosa prema prostoru slike, pri čemu crtež zauzima središnje mjesto kao sredstvo artikulacije različitih stanja i narativnih struktura. U novijim radovima razvija pristup zasnovan na fragmentaciji i ponovnom uspostavljanju slike, kroz postupke koji uvode složeniji odnos između slike, procesa i vremena.Radovi Miše Filipovca nalaze se u zbirkama kulturnih institucija, galerija i privatnih kolekcija u zemlji i inozemstvu.Član je ULUS-a (Udruženja likovnih umjetnika Srbije). Predaje na Fakultetu likovnih i primijenjenih umjetnosti u Kragujevcu.

TREĆI SKEJT FEST U LOVU NA REKORDE, PRVI PUT I ŽENE, 26. rujna
ŠPANSKO PONOVNO NA KOTAČIMA Iva Cikojević Shpaolin SkejtFest donosi skateboarding, koncerte, grafite i kreativne radionice Skate park u Španskom treći put postaje jedini zagrebački epicentar skate kulture! 3. Skejt fest – prvi put u utrci za najbolje i žene! Sirovi ulični aktivizam i…
Slavonija i Podravina, wine not!?
Festival traje do 9. listopada Pripremio: Tomislav Radić – Foto: E projekt „Zahvaljujući ovakvim događanjima vino ne ostaje samo u podrumu i na vinskoj karti. Ono postaje razlog za dolazak, upoznavanje kraja i boravak u njemu. Naša županija se kroz festival profilira kao…
NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva
Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46 renomiranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva oko plemenitog, humanitarnog cilja…
Prema novim prostranstvima Ranka Ajdinovića
“Prenosim osjećaje koje doživljavam dok gledam krajolike koji me okružuju…” Miroslav Pelikan Akademski slikar Ranko Ajdinović istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenog apstraktnog opusa, čest izlagač na brojnim samostalnim izložbama. Nedavno se pojavio i ciklus Prema novim prostranstvima.…
Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar
Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja i scenarista Silvija Mirošničenka, dodijeljeno je posebno priznanje na 3.…
Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću
Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo Livadić – požuda domovine“ iz 1994. godine, nakon čega je…
Smireno lice grada u ciklusu fotografija Ive Žerovnik
Grad je zaodjenuo plašt noći i prepustio se svojim tajnim snovima Miroslav Pelikan Fotografkinja Ivana Žerovnik istaknuta je i uspješna pripadnica mlađeg naraštaja hrvatskih umjetničkih fotografa. Jedan od novijih ciklusa posvetila i Zagrebu kreirajući profinjeni ciklus crno bijelih fotografija s prepoznatljivim motivima najširem…
Portreti nepoznatih žena iz različitih vremena Renate Facan Kušec
Pred nama je novi ciklus posvećen portretima nepoznatih djevojčica, djevojaka i žena iz različitih vremena Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec cijenjena je i zapažena suvremena hrvatska likovna umjetnica, autorica je niza rafiniranih ciklusa s motivima baleta, života, portreta, pasa, konja, brodova..…
Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME
Eric Reinhardt LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee Kovacs. Benedicte Ombredanne zarobljena je u toksičnom braku s prijetvornim…
Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU
Peter Heather i John Ripley ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista, Petera Heathera i John Ripleya ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU- Rim, Amerika i budućnost Zapada, u Biblioteci kultura…
OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA
Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine, željeli smo ovaj značajan datum obilježiti konkretnim djelom. Tog dana,…
Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih ciklusa. Njezin opus savršeni je primjer koliko je umjetnost neograničena…












