U sjeverno istočnom dijelu Slovenije, Jeruzalemski bregi, uz granicu sa Hrvatskom smješteni su Ormož i Ljutomer / Štajersko Podravlje
Povijest vinarije Puklavec počinje 1934 kada je Martin Puklavec postao direktor vinogradarsko vinarske zadruge u Ormožu. Već tada se rađala ideja o velikom višekatnom podrumu koji je konačno u današnjem obliku dovršen 1967. godine. Da bi se dobio taj impresivni podzemni prostor sa 5 katova ispod zemlje visine 25 metara i dvije nadzemne etaže trebalo je otkopati brdo koje se nalazi u neposrednoj blizini Drave pa je nekada postojala i pruga u podnožju kojom se odvozilo vino. Na drugom katu je stara degustacijska dvorana, na prvome su uredi vinarije. Na razini zemlje je prešanje grožđa. Ispod na -1 i -2.-om katu su betonska spremišta velikoga kapaciteta koja se danas više ne koriste. Na razini -3 su drvene bačve od 225 do 2000 litara ukupnog kapaciteta 70000 litara. Na slijedećem -4 katu dozrijevaju pjenušci rađeni klasičnom metodom oko 140 000 boca i na -5 razini se radi automatsko čišćenje boca (ridling).
Vladimir Puklavec 2009. kupuje ljutomeršku i ormošku vinariju,modernizira ih a danas njegov posao vrlo uspješno nastavlja kćerka Tatjana Puklavec sa stručnjacima pod imenom Puklavec Family Wines.




Vinarija proizvodi 3.5 milijuna litara vina, odnosno ekvivalent 4 milijuna butelja. Izvoze 30% ukupne proizvodnje u 25 zemalja svijeta a od prošle godine Hrvatska je najveći uvoznik (muškat žuti, muškat ottonel, pjenušci i laški rizling). Grožđe dobijaju sa 470 vlastitih hektara, oko 150 nedavno zasađenih još nisu u rodu, i 130 hektara od kooperanata sa svoga područja. Najznačajnije sorte su sauvignon blanc, pinot sivi, pinot bijeli, chardonnay, rajnski rizling, traminac, šipon, muškat žuti, muškat ottonel. Najviše hektara je pod sauvignonom blanc. Drugi po brojnosti je Laški rizling a namjera je vinarije da šipon bude njihova brand sorta u Sloveniji i široj regiji. Ukupno imaju čak 70 etiketa na tržištu. Posljednjih godina sve više pažnje posvećuju pjenušcima (penini) te osim tri etikete Bruta imaju sve više pjenušaca proizvedenih charmat metodom o kojima posebno brine enologinja Darija Peček.
U arhivi od 1959. čuvaju oko 250 000 tisuća butelja, svake godine prodaju 5 do10 tisuća boca, koje obnavljaju sa istom količinom iz berbe.Puklavec. Family Wines uz veliki broj medalja na svjetskim natjecanjima imaju i dva kao najbolji slovenski proizvođači vina 2024. u Beču na AWC-u i na Mundus vini u Meiningenu 2025. Premium linija 7N dobija grožđe sa sedam najboljih odabranih položaja, namijena je specijaliziranim trgovinama, restoranima i vinotekama.
Na promociji u HKD Napretku o vinima je govorio glavni enolog (ex. Badel, Daruvar, Orahovica) Luka Radiček. Kušalo se osam vina : 1. Brut7N penina 2019 12.5% alkohola 2. Šipon 7N 2024 12.5% 3. Pinot sivi 7N 13% 4. Sauvignon 7N 2022 13% 5. White cuvee 34 2021 14% 6. Trois Femmes 2021 12% 7. Beli pinot 1983 11% 8. Traminac 7N 2023 9.5%
Brut 7N Penina 2019 je sastavljena od 50% pinota crnog 40%chardonnaya i 3% šipona. degoržiran je u siječnju 2025. Bistro vino, miris je zreo, osjeti se karakteristični miris jabuke, zrele breskve. Čvrstog tijela, dobro izbalansirane kiseline. Lijepe svježine, kvasac nije dominantan i izrazite mineralnosti. Gastronomski vino uz kamenice.
Šipon 7N 2024 sa 12.5% alkohola za kojega se odabire grožđe sa Grand Cru položaja Mali Kog. Šipon je jedna od najvažnijih sorti u Sloveniji. U Mađarskoj to je furmint a u Hrvatskoj pušipel i moslavac. Vino je bistro , zlatno žute boje, u mirisu se osjeti žuta jabuka, žuto cvijeće (jaglac). U ustima je pitak s okusom limuna, breskve i meda.Koristi se samo samotok, fermentira u inox bačvama zatim u drvenim bačvama od 500 i 1000 litara sa finim kvascima još 10 mjeseci, povratak u inox te punjenje u boce i odležava minimalno još 4 mjeseca prije izlaska na tržište. Sommelier Lugarić je odabrao grdobinu kuhanu u šiponu i pire od batata kao prateće jelo i općenito bijela riba. Šipon je 2015 na Decanteru dobio 95 bodova i planastu medalju.
Pinot sivi 7N 2022 13% alkohola je vino blago crvenkastih tonova koji prelaze u boju staroga zlata ili bakra. Iako 4 godine staro još je živo, intezivnog mirisa zrela jabuka, kruška u okusu breskva i marelica.Izrazito je mineralno, slano sa blagim utjecajem drva i blago gorkaste arome. Vino ima malo nižu kiselinu ali lijepog je tijela a sorta je pogodna za izradu bortritisnog vina zbog tanke ljuske bobice. Gastronomska preporuka je opširna: naravni teleći odrezak s pireom, pohane bamije, zapečeni patliđani sa sirom, pohane bukovače.
Sauvignon 7N 2022 13% alkohola je suho vino a grožđe dolazi sa položaja Klumpa i po riječima Radičeka beru ga u tri navrata. U trenutku kada je još zelen, zatim u punoj zrelosti i na kraju u prezreloj fazi (oko 10%). Ova sorta ima značajno mjesto u vinariji a vina su se potvrdila na međunarodnim natjecanjima. Tako je berba iz 2021. bila najbolje vino na Mundus vini 2023. Vino je lijepe zlatno žute boje, intezivnog mirisa koji podsjeća na maracuju, crveni grejp, bazgu. U ustima svježe, mineralno, punoga tijela. Preporuka rižoto od jadranskih kozica i šafranom, škampi sa žara.
Vino White cuvee 34 2021 sa 14% alkohola, suho je posvećeno Martinu Puklavcu koji je 1934 postao direktor u Ormožu, otuda brojka 34 kao svojevrsni hommage. Ovaj blend od šest sorti – sauvignon blanc, pinot sivi,, chardonnay,pinot bijeli te laški rizling i rizling ( koji su brani u kasnijoj fazi) Intezivnog je mirisa, elegantno, žute boje sa zelenim nijansama, kristalno bistro, u ustima punoga tijela, voćno, mineralno, značajnog ali dobro uklopljenog alkohola i isto tako drva. Za jelo preporuka punjene raviole sa kravljim sirom i selekcijom šumskih gljiva i sva odgovarajuća mesa. Ovo vino ne nastaje svake godine već u onim najboljim rekao nam je Radiček kao što je bila 2021 i ono je u kategoriji ultra premium vinarije. Prošle godine u Gornjoj Radgoni najznačajnijoj slovenskoj ocjenjivačkoj smotri bio je Šampion dozrelih vina.
Veliku nagradu zlato na Decanteru prošle godine dobio je Beli pinot iz 1983. godine. Vina Puklavec Family Wines su izbalansirana u svojoj visokoj kvaliteti i prepoznatljiva.
Priliog o knjizi KNJIGA S RAZLOGOM
Morana Kasapović KNJIGA S RAZLOGOM / Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio Knjigu s razlogom, Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću istaknute hrvatske televizijske…
Cikus fotografija Ivane Žerovnik posvećen magli
Magla, ta blijeda pojava ostavlja svoj duboki trag na sve… Miroslav Pelikan Magla je vrlo česta pojava u našem podneblju. Ponekad zna biti gusta, neprozirna, vlažna ili pak prozračna, gotovo nevidljiva, lagana. Suvremena hrvatska…
Prilog o knjizi ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani
Ludwig Bauer ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman uglednog suvremenog hrvatskog književnika Ludwiga Bauera Škola za mlade galebove u tvrdom uvezu, na 300 stranica.…
Beč širi mrežu pametnih semafora
Beč uvodi sve više pametnih semafora koji pomoću umjetne inteligencije prepoznaju pješake i bicikliste te prilagođavaju rad semafora stvarnim potrebama. Od ukupno 200 semafora s tipkalom, oko 30 već koristi ovu tehnologiju, a cilj…
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni…
IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne pogodi…
Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
Svijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog…
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne,…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom…
Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na festivalima…
Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer se…
KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u Zagreb…












