U sjeverno istočnom dijelu Slovenije, Jeruzalemski bregi, uz granicu sa Hrvatskom smješteni su Ormož i Ljutomer / Štajersko Podravlje
Povijest vinarije Puklavec počinje 1934 kada je Martin Puklavec postao direktor vinogradarsko vinarske zadruge u Ormožu. Već tada se rađala ideja o velikom višekatnom podrumu koji je konačno u današnjem obliku dovršen 1967. godine. Da bi se dobio taj impresivni podzemni prostor sa 5 katova ispod zemlje visine 25 metara i dvije nadzemne etaže trebalo je otkopati brdo koje se nalazi u neposrednoj blizini Drave pa je nekada postojala i pruga u podnožju kojom se odvozilo vino. Na drugom katu je stara degustacijska dvorana, na prvome su uredi vinarije. Na razini zemlje je prešanje grožđa. Ispod na -1 i -2.-om katu su betonska spremišta velikoga kapaciteta koja se danas više ne koriste. Na razini -3 su drvene bačve od 225 do 2000 litara ukupnog kapaciteta 70000 litara. Na slijedećem -4 katu dozrijevaju pjenušci rađeni klasičnom metodom oko 140 000 boca i na -5 razini se radi automatsko čišćenje boca (ridling).
Vladimir Puklavec 2009. kupuje ljutomeršku i ormošku vinariju,modernizira ih a danas njegov posao vrlo uspješno nastavlja kćerka Tatjana Puklavec sa stručnjacima pod imenom Puklavec Family Wines.




Vinarija proizvodi 3.5 milijuna litara vina, odnosno ekvivalent 4 milijuna butelja. Izvoze 30% ukupne proizvodnje u 25 zemalja svijeta a od prošle godine Hrvatska je najveći uvoznik (muškat žuti, muškat ottonel, pjenušci i laški rizling). Grožđe dobijaju sa 470 vlastitih hektara, oko 150 nedavno zasađenih još nisu u rodu, i 130 hektara od kooperanata sa svoga područja. Najznačajnije sorte su sauvignon blanc, pinot sivi, pinot bijeli, chardonnay, rajnski rizling, traminac, šipon, muškat žuti, muškat ottonel. Najviše hektara je pod sauvignonom blanc. Drugi po brojnosti je Laški rizling a namjera je vinarije da šipon bude njihova brand sorta u Sloveniji i široj regiji. Ukupno imaju čak 70 etiketa na tržištu. Posljednjih godina sve više pažnje posvećuju pjenušcima (penini) te osim tri etikete Bruta imaju sve više pjenušaca proizvedenih charmat metodom o kojima posebno brine enologinja Darija Peček.
U arhivi od 1959. čuvaju oko 250 000 tisuća butelja, svake godine prodaju 5 do10 tisuća boca, koje obnavljaju sa istom količinom iz berbe.Puklavec. Family Wines uz veliki broj medalja na svjetskim natjecanjima imaju i dva kao najbolji slovenski proizvođači vina 2024. u Beču na AWC-u i na Mundus vini u Meiningenu 2025. Premium linija 7N dobija grožđe sa sedam najboljih odabranih položaja, namijena je specijaliziranim trgovinama, restoranima i vinotekama.
Na promociji u HKD Napretku o vinima je govorio glavni enolog (ex. Badel, Daruvar, Orahovica) Luka Radiček. Kušalo se osam vina : 1. Brut7N penina 2019 12.5% alkohola 2. Šipon 7N 2024 12.5% 3. Pinot sivi 7N 13% 4. Sauvignon 7N 2022 13% 5. White cuvee 34 2021 14% 6. Trois Femmes 2021 12% 7. Beli pinot 1983 11% 8. Traminac 7N 2023 9.5%
Brut 7N Penina 2019 je sastavljena od 50% pinota crnog 40%chardonnaya i 3% šipona. degoržiran je u siječnju 2025. Bistro vino, miris je zreo, osjeti se karakteristični miris jabuke, zrele breskve. Čvrstog tijela, dobro izbalansirane kiseline. Lijepe svježine, kvasac nije dominantan i izrazite mineralnosti. Gastronomski vino uz kamenice.
Šipon 7N 2024 sa 12.5% alkohola za kojega se odabire grožđe sa Grand Cru položaja Mali Kog. Šipon je jedna od najvažnijih sorti u Sloveniji. U Mađarskoj to je furmint a u Hrvatskoj pušipel i moslavac. Vino je bistro , zlatno žute boje, u mirisu se osjeti žuta jabuka, žuto cvijeće (jaglac). U ustima je pitak s okusom limuna, breskve i meda.Koristi se samo samotok, fermentira u inox bačvama zatim u drvenim bačvama od 500 i 1000 litara sa finim kvascima još 10 mjeseci, povratak u inox te punjenje u boce i odležava minimalno još 4 mjeseca prije izlaska na tržište. Sommelier Lugarić je odabrao grdobinu kuhanu u šiponu i pire od batata kao prateće jelo i općenito bijela riba. Šipon je 2015 na Decanteru dobio 95 bodova i planastu medalju.
Pinot sivi 7N 2022 13% alkohola je vino blago crvenkastih tonova koji prelaze u boju staroga zlata ili bakra. Iako 4 godine staro još je živo, intezivnog mirisa zrela jabuka, kruška u okusu breskva i marelica.Izrazito je mineralno, slano sa blagim utjecajem drva i blago gorkaste arome. Vino ima malo nižu kiselinu ali lijepog je tijela a sorta je pogodna za izradu bortritisnog vina zbog tanke ljuske bobice. Gastronomska preporuka je opširna: naravni teleći odrezak s pireom, pohane bamije, zapečeni patliđani sa sirom, pohane bukovače.
Sauvignon 7N 2022 13% alkohola je suho vino a grožđe dolazi sa položaja Klumpa i po riječima Radičeka beru ga u tri navrata. U trenutku kada je još zelen, zatim u punoj zrelosti i na kraju u prezreloj fazi (oko 10%). Ova sorta ima značajno mjesto u vinariji a vina su se potvrdila na međunarodnim natjecanjima. Tako je berba iz 2021. bila najbolje vino na Mundus vini 2023. Vino je lijepe zlatno žute boje, intezivnog mirisa koji podsjeća na maracuju, crveni grejp, bazgu. U ustima svježe, mineralno, punoga tijela. Preporuka rižoto od jadranskih kozica i šafranom, škampi sa žara.
Vino White cuvee 34 2021 sa 14% alkohola, suho je posvećeno Martinu Puklavcu koji je 1934 postao direktor u Ormožu, otuda brojka 34 kao svojevrsni hommage. Ovaj blend od šest sorti – sauvignon blanc, pinot sivi,, chardonnay,pinot bijeli te laški rizling i rizling ( koji su brani u kasnijoj fazi) Intezivnog je mirisa, elegantno, žute boje sa zelenim nijansama, kristalno bistro, u ustima punoga tijela, voćno, mineralno, značajnog ali dobro uklopljenog alkohola i isto tako drva. Za jelo preporuka punjene raviole sa kravljim sirom i selekcijom šumskih gljiva i sva odgovarajuća mesa. Ovo vino ne nastaje svake godine već u onim najboljim rekao nam je Radiček kao što je bila 2021 i ono je u kategoriji ultra premium vinarije. Prošle godine u Gornjoj Radgoni najznačajnijoj slovenskoj ocjenjivačkoj smotri bio je Šampion dozrelih vina.
Veliku nagradu zlato na Decanteru prošle godine dobio je Beli pinot iz 1983. godine. Vina Puklavec Family Wines su izbalansirana u svojoj visokoj kvaliteti i prepoznatljiva.
Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA
Marina Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica. Roman…
Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna
Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim motivima…
ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove
✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art nadahnuta…
🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti
U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno iskustvo:…
Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja
Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta…
🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?
Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje ove…
Geometrija putovanja: Zašto vožnja otvorenom cestom ostaje najljepši oblik moderne meditacije
U eri autonomnih vozila, električnih pogona i neprekidne žurbe od točke A do točke B, zaboravljamo da je automobil nekada bio simbol čiste slobode. Kako povratak užitku same vožnje, bez gledanja na sat, postaje…
Tehnologija s ljudskim licem: Zašto najbolji izumi nisu oni koji nas vežu za ekran, već oni koji nas oslobađaju
Pravi tehnološki napredak ne mjeri se brojem aplikacija koje nam kradu pažnju, već količinom slobodnog vremena koje nam uređaji vraćaju. Kako prepoznati i birati tehnologiju koja tiho služi čovjeku, umjesto da od njega čini…
Nova renesansa: Kako umjetna inteligencija postaje digitalni kist modernog umjetnika
Dok jedni u algoritmima vide tek hladne matematičke nizove, vizionari u njima prepoznaju najmoćniji alat za oslobađanje ljudske mašte od pojave fotografije. Zašto sinergija čovjeka i umjetne inteligencije otvara vrata neviđenim estetskim svjetovima Svaka…
Tiha moć elegancije: Zašto se najveći poslovni potezi danas donose izvan buke sastanaka
U svijetu koji nas neprestano uvjerava da se uspjeh mjeri brzinom odgovora na poruke i pretrpanim kalendarima, istinski lideri okreću se posve drukčijoj filozofiji. Kako su mirnoća, osobni stil i povratak analognom promišljanju postali…
PLAVA SOBA Sophie Piližota – prvi umjetnički atelier u šibenskim Bilicama
Sophia Piližota, ranije poznata pod imenom Nevena Petra Piližota, javnosti otvara vrata drugog ateliera u svojoj rodnoj kući u Bilicama pokraj Šibenika – a New Earth Atelier nalazi se u staroj gradskoj jezgri na…
Pariška izložba Ivane Jovanović Trostmann
Uvid u vrlo sugestivno slikarstvo Ivane Jovanović Trostmann, njezino djelo posvećeno je ljepoti i odmjerenosti Miroslav Pelikan Akademska slikarica iz Dubrovnika Ivana Jovanović Trostmann u rujnu ove godine samostalno je izlagala u Galeriji Mona…












