Svjetski dan pčela: Školske brige pčele Jele Marijane Križanović – slikovnica koja dječjim glasom propituje obrazovni sustav
U povodu Svjetskog dana pčela, 20. svibnja, koji nas svake godine podsjeća koliko su te tihe, marljive radnice prirode ključne za opstanak života na Zemlji, izdvajamo slikovnicu Školske brige pčele Jele autorice Marijane Križanović, uz prepoznatljive ilustracije Karin Tancel.
Riječ je o djelu koje pčelu ne promatra samo kao simbol prirode, nego i kao glas djeteta unutar školskog sustava. Izdavač slikovnice je Naklada Semafora, urednica je Silvija Šesto, a pogovor slikovnici je napisala Sanja Polak.
Pčela Jela nije samo učenica u pčelinjoj košnici. Ona je snažan lik koji osjeća, promatra i, najvažnije, pita. Dok ostale pčele marljivo izvršavaju zadatke, Jela osjeća da u njezinom okruženju „nešto ne štima“. I ona ne ostaje tiha.
U jednom od ključnih trenutaka slikovnice, pčela Jela izgovara stihove koji djeluju kao manifest dječje potrebe za promjenom
„Učitelja svoga volim,
slobodu mu dajte, molim!
Nek’ potiče, bodri dalje
i toplinu svima šalje.“
A zatim nastavlja još izravnije, gotovo programski, kao da se obraća cijelom obrazovnom sustavu:
„Za kviz nije škola ova,
već za ostvarenje snova.
Od štrebanja stoput veća,
važnija je đačka sreća!“
Ovi stihovi nisu tek poetski ukras, nego srž priče. U njima se otvara ideja da iskustvo učenja ne bi trebalo biti prostor straha, pritiska i mehaničkog usvajanja znanja, nego mjesto razvoja, radosti i osobne slobode.















Slikovnica prati Jelu kroz njezino školovanje u svijetu pčela, gdje se metaforički otvaraju vrlo stvarne teme: pritisak ocjena, autoritet, kurikulum, velika očekivanja i stres. No Jela ne ostaje samo na kritici, ona nudi i korisne prijedloge. U njezinu svijetu, učenje bi trebalo imati više boja, više glazbe, više praktičnog rada, više razumijevanja, topline i veselja, a manje nevažnih pojmova i opterećenja. Živo i karakterno, pčela suptilno traga za ostvarenjem vlastitih snova dajući prijedloge koji su nužni za promjenu školskoga sustava kako bi svi, i djeca i učitelji, napokon uživali u školi, te je učinili ljepšim i sretnijim mjestom za sve.
Kako navodi i izdavač Semafora, riječ je o poetičnoj slikovnici koja kroz humor, igru i rimovani osmerac prati pčelu na putu njezinog osnovnoškolskog obrazovanja, a djecu potiče na slobodno izražavanje, razvoj stvaralaštva i igru uloga.
U ovoj neobičnoj školskoj pustolovini, pratimo glavni lik pčelu Jelu kroz mudre stavove, živopisne i razigrane situacije.
Tekst slikovnice je sadržajan, smislen, pisan u rimi, zaokružene kompozicije, izražen jasnim i preciznim stilom, estetski vrijedan i doprinosi razvoju ritmičnosti te pomaže analitičko-sintetičkoj metodi čitanja i pisanja. Ilustracije su razigrane, kolorističke i maštovite i prepune detalja, pa obogaćuju doživljaj u razrješenju napete problemske situacije i jednostavno prate radnju koja dijete uvodi u svijet mašte i stvaralaštva.
Kvaliteta ove slikovnice očituje se u dobroj usklađenosti teksta i ilustracija. Slikovnica je prilagođena djetetovoj sposobnosti razumijevanja te ga dodatno potiče na odvažnost i avanturu.
Na kraju slikovnice nalazi se i Rječnik pojmova, koji na edukativan i smislen način pomaže djeci da razumiju i nauče značenje riječi poput: reforma školstva, školski sustav, ravnatelj, kurikul, školski odbor, itd.
U ovoj slikovnici pčele su više od prirodnog simbola. One, kao vrijedne radnice prirode, postaju metafora društva, reda i rada, ali i otvaraju pitanje može li ovakav obrazovni sustav istodobno biti učinkovit, opušten i nježan, poticajan i human.
Jelina pobuna nije protiv obrazovanja. Ona iz njega polazi i u njemu traži prostor promjene, tiho, uporno i s vjerom da obrazovni sustav i učenje može biti bolje i upućuje svima toplu čestitku:
Sretan Svjetski dan pčela!
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima,…
Život posvećen pričama: Srebrenka Peregrin među najpoznatijim hrvatskim pripovjedačicama
Srebrenka Peregrin: Žena koja živi od priča Venina Markuš Kao pripovjedačica, spisateljica i prevoditeljica, Srebrenka Peregrin živi od priča. Točnije, od njihova stvaranja, prevođenja i dijeljenja s publikom svih generacija. Godinama nastupa na…
Komentar 11. kola: Bodovi postaju sve skuplji
Jedanaesto kolo SuperSport HNL-a dodatno je potvrdilo koliko je prvenstvo izjednačeno. Vodeći Hajduk nije uspio kapitalizirati status favorita u Puli, dok je Dinamo pobjedom nad Rijekom napravio možda i najvažniji korak kola jer…
KUSTOSI BEZ GRANICA: CENTAR ZA PROMICANJE TOLERANCIJE OTVARA ZAGREBAČKU BAŠTINU NOVIM PERSPEKTIVAMA
U dane 6. i 7. studenoga osam žena s migrantskim iskustvom vodit će građane kroz Muzej grada Zagreba i Tehnički muzej Nikola Tesla Ana Petričić Gojanović Kako osobama koje su se doselile u…
Rade bez koristi za sebe, a koriste svima: Ljudi koji drže na životu povijest, običaje i sjećanja
Volonteri koji troše vlastiti novac i slobodno vrijeme postali su tihi čuvari lokalne povijesti, tradicije i događaja koje veliki mediji često zaobilaze Venina Markuš Tihi kroničari zajednice U vremenu kada se vrijednost gotovo…
Prilog o knjizi NIČIJI SIN
Yan Martel NIČIJI SIN Miroslav Pelikan U Biblioteci posebnih izdanja nedavno je Ljevak objavio u vrlo lijepom tvrdo ukoričenom izdanju knjigu NIČIJI SIN Yana Martela u prijevodu s engleskog Deana Trdaka, na 367…
Vitalitet boja u novom ciklusu Krešimira Ivića
Motivi Krešimira Ivića izrazito su razigrani, iznimnog vitaliteta i nose golemi optimizam Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik Krešimir Ivić, istaknuti je suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor je zapaženog i cijenjenog ciklusa ulja,…
Tkanje tihih pobjeda – Kako obiteljski sklad i nevidljivi rad drže ravnotežu našeg svijeta
Daleko od blještavila, površne buke i bjesomučnog ekranskog matrixa, autohtona tradicija i ljudska dobrota svakodnevno stvaraju mala čuda. Zašto su obiteljski tabori naša najsigurnija luka i kako mirisi jesenskih plodova redefiniraju istinsku ljepotu…
Božidar PROROČIĆ: STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETA
STJEPAN KATIĆ I BOJE SAČUVANOG SVIJETALikovni osvrt na izbor ZLATNA JESENPiše Božidar PROROČIĆ, književnik O hrvatskom slikaru Stjepanu Katiću pišem iz prijateljske bliskosti, svjestan da djelo nadilazi naše poznanstvo. Njegovo slikarstvo odavno je…
SVJETLO I MATERIJA Stjepana Katića
SVJETLO I MATERIJA: Prošireni životopis Stjepana Katića, magistra biokemije i majstora slikarskog kista uoči prestavljanja i objava na crnogorskim portalima i online izložba ZLATNA JESEN Stjepan Katić predstavlja jedinstvenu i fascinantnu pojavu u…
ZFF putuje: četiri festivalska naslova u kinima diljem Hrvatske od 12. do 15. studenoga
Ovogodišnji program donosi nagrađivane naslove Duu i Gradivu, obiteljsku dramu Nezahvalna bića te latvijsku komediju za djecu Bum! Ana Petričić Gojanović Djelić prepoznatljive atmosfere Zagreb Film Festivala i ove će se godine u…












