Da se razumijemo
Pero Pavlović
Hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za projekt Pantheon
Ovih dana udarna vijest u Hrvatskoj bila je o projektu Pantheon vrijednom više od 50 milijardi eura. Projekt je to umjetne inteligencije razvojnog i inovacijskog centra Topusko. U okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku o tom planu potpisano je pismo namjere između investitora i Grupe Končar. Držimo se u ovom tekstu izvješća koja su stizala od sredstava javnog priopćavanja. Spominje se najsuvremenije podaktovno središte snage 1 GW s mogućnošću rada iznad do sada najviših standarda ”Tier 4” koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Pantheon bi mogao postati najveća investicija u povijesti Hrvatske. Zamišljen je kao primjer suradnje privatnog kapitala i javne infrastrukture kao što je i projekt Južne plinske interkonekcije. Financiranje infrastrukture ključni je temelj Inicijative triju mora. Spomenuti centar će sa strateškim partnerom – Grupom Končar izgraditi najsuvremeniju trafostanicu te 280 km dalekovoda. Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe ovoga kompleksa. Omogućit će se spajanje čak 5,2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije za hrvatski elektroenergetski sustav. To sve uključuje zapošljavanje velikog broja mladih stručnjaka, osobito inženjera struke, a i druge radne snage. Kako će čitav ovaj kompleks djelovati na okoliš, tek treba vidjeti. U tijeku je izrada studija koje će dati odgovore na sva moguća pitanja. Posebno pitanje je podaktovno gospodarstvo Europske unije (eng. EU-Data Economy) koje se odnosi na tržište u kojem se podaci prikupljaju, obrađuju i rabe za stvaranje novih proizvoda usluga, uvida i znanja. Osnova je to digitalne tranzicije EU-a i uvođenja umjetne inteligencije (AI), internet stvari (IoT) i velepodataka (Big Data). Topusko bi postalo jedno od najvećih podaktovnih središta za umjetnu inteligenciju u Europi. Pišući o ovoj temi rađa se više pitanja o projektu koja će doći na dnevni red. Govoreći o digitalnoj tranziciji EU-a i umjetnoj inteligenciji u svakodnevnom govoru susrećemo se sa šumom novih izraza, osobito iz tehničke struke, sve na engleskom jeziku. Od toga ne možemo pobjeći. Zar ne bismo onda mogli za neke osnovne pojmove, koji će ući u svakodnevnu praksu, rabiti odgovarajuće izraze na hrvatskom jeziku? Najlakše je to učiniti kada neka nova riječ ili izraz stupaju na javnu scenu našeg svakodnevnog sporazumijevanja. Ubrzo može doći vrijeme kada ćemo bolje govoriti engleski nego hrvatski. Čitao sam nedavno kako naši maturanti, kada treba napisati esej iz hrvatskog jezika, predaju prazan list papira. I to nije rijetka pojava. Kada spominjemo izraz ”podaktovno gospodarstvo EU-a”, zar ne bi bilo više u duhu hrvatskog jezika prvo spomenuti neki krovni propis (np. zakon, uredba i sl.), a ono što se prirodno iz toga grana i slijedi imenovati razumljivijim izrazima (np. planovi, smjernice, pravci i sl.). Dijelom se to odnosi i na naziv projekta Pantheon. Ako je to u okviru stranog projekta, hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za svoj projekt. Riječ ”pantheon” stranog je podrijetla (gr. pan – sve, theos – bogovi) što možemo prevesti kao ”hram svih bogova” ili ”sveboštvo”. Većina Hrvata se izjašnjavaju kao katolici, pa zašto onda ne bismo pronašli neko ime ili izraz iz bogate hrvatske povijesti? Ako nam je već draga antička kultura, zašto ne bismo uvažili ime nekoga matematičara, fizičara, astronoma ili filozofa?
Konačno europska kultura i civilizacija ponikli su na kršćanskim temeljima. Najveći danas sačuvan pantheon je rimski Pantheon sagrađen početkom drugog stoljeća. Jedan je to od najznačajnijih kulturnih spomenika u Europi. U sedmom stoljeću posvećen je i pretvoren u crkvu Svete Marije od Mučenika. Hoćemo li biti ravnodušni kada se danas pojedine katoličke crkve u Europi pretvaraju u svjetovne objekte jer ih nema tko posjećivati? Pantheon u Parizu prije je bio crkva svete Genoveve (fr. Sainte – Genevieve), najveća crkva u Parizu. U vrijeme Pariške komune crkva je prenamijenjena u svjetovne svrhe i takvo je stanje ostalo do danas. Svjedoci smo da liberalna Europa polako klizi prema bezboštvu, osobito njen zapadni dio. Zato ovo dobronamjerno pisanje upućujem široj javnosti na razumijevanje i razmišljanje.
SRPANJSKI PROGRAM U NOVOM VINODOLSKOM I KLENOVICI
U znak sjećanja na prerano preminulog Adama Cvitkovića, od 9. do 12. srpnja u Klenovici će se održati 4. Memorijalni malonogometni turnir “Adam Cvitković”. Turnir ima humanitarni karakter, a posebno mjesto zauzet će…
Bilić je praktički novi – stari hrvatski izbornik! Nenad Bjelica?
Portal Akademija Art Zagreb redovito je pratio uspješnu karijeru hrvatskog trenera Nenada Bjelice Boris Markuš U kuloarima Hrvatskog nogometnog saveza posljednjih se dana odvija intenzivna aktivnost koja bi mogla obilježiti novu eru hrvatske…
Album Bolero – Darko Rundek i proslava ekološke osviještenosti pod ljetnim nebom u Zagrebu
Udruga Prijatelji životinja poziva građane i ljubitelje vrhunskog zvuka na glazbeno-ekološki događaj pod vedrim ljetnim nebom! Ove subote, 11. srpnja 2026. godine, Darko Rundek i Ekipa stižu na Šalatu Tomislav Radić Udruga Prijatelji…
Glazbeni vremeplov za dugo toplo ljeto: pogledajte kako hit pjesme žive kroz vrijeme
Svih 20 epizoda Glazbenog vremeplova, najnovijeg dokumentarno-glazbenog serijala HDS ZAMP-a i CMC TV-a sada je dostupno na YouTube kanalu HDS ZAMP-a Serijal emitiran kroz ovu sezonu na CMC TV-u je kroz pjesme nagrađene Porinom…
Ljetni dani ZFF-a održat će se od 14. do 18. srpnja na Ljetnoj pozornici Tuškanac
Zagrebačka publika i ovog srpnja ima priliku pod okriljem zvjezdanog neba uživati u izabranim filmskim naslovima s prošlogodišnjeg izdanja Zagreb Film Festivala. Naime, zahvaljujući sezonskom filmskom programu Ljetni dani ZFF-a, voljeno zagrebačko open-air kino Ljetna…
SCENA AMADEO 2026 – LJETO VRHUNSKIH GLAZBENIH SUSRETA U ZAGREBU
Od 22. do 31. srpnja te od 29. kolovoza do 13. rujna u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju očekuje nas 27. sezona Ljetne scene Amadeo Ana Petričić Gojanović Najprepoznatljivija zagrebačka ljetna glazbena manifestacija i ove godine…
Prilog o knjizi KOPRIVA I KOST
T. Kingfisher KOPRIVA I KOST Miroslav Pelikan Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio KOPRIVU I KOST, autora T.Kingfishera, u simpatičnom broširanom izdanju, u prijevodu s engleskoga Andree Holi, na 242 stranice.…
Prilog o knjizi GODIŠNJICA
Andrea Bajani GODIŠNJICA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman Andree Bajani GODIŠNJICA u vrlo lijepoj tvrdo ukoričnoj opremi, u prijevodu s talijanskoga Antonije Radić, na 137 stranica. Pred čitateljima je roman,…
Hrvatski turizam zadržao pozitivne trendove u prvih šest mjeseci
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ostvareno više od 7,6…
PLAC MLJAC OD 20. 7. OPET OŽIVLJAVA TREŠNJEVAČKI PLAC
Ovog ljeta Trešnjevački plac opet postaje mjesto na kojem se susreću najbolja kvartovska atmosfera, odlična hrana, glazba uživo i druženje Borko Špoljarić Od 20. do 26. srpnja vraća se Plac Mljac – manifestacija…
Započeo ovogodišnji fotografski natječaj PhotoCity
Petnaesto izdanje ima za temu natječaja ‘Veliki i mali’ Sudionici (svi u RH, stariji od 16 godina) imaju mogućnost pronaći svoje foto-uratke na zadanu temu. Prijave se podnose putem e-maila, a prijavnica i…
Prilog o knjizi DVIJE LJUBAVI SOPHIE STROM
Sam Taylor DVIJE LJUBAVI SOPHIE STROM Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje objavilo roman Sama Taylora DVIJE LJUBAVI SOPHIE STROM u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi, na 374 stranice, u prijevodu s engleskoga Mirne Čubranić.…
