Pero Pavlović
Hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za projekt Pantheon
Ovih dana udarna vijest u Hrvatskoj bila je o projektu Pantheon vrijednom više od 50 milijardi eura. Projekt je to umjetne inteligencije razvojnog i inovacijskog centra Topusko. U okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku o tom planu potpisano je pismo namjere između investitora i Grupe Končar. Držimo se u ovom tekstu izvješća koja su stizala od sredstava javnog priopćavanja. Spominje se najsuvremenije podaktovno središte snage 1 GW s mogućnošću rada iznad do sada najviših standarda ”Tier 4” koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Pantheon bi mogao postati najveća investicija u povijesti Hrvatske. Zamišljen je kao primjer suradnje privatnog kapitala i javne infrastrukture kao što je i projekt Južne plinske interkonekcije. Financiranje infrastrukture ključni je temelj Inicijative triju mora. Spomenuti centar će sa strateškim partnerom – Grupom Končar izgraditi najsuvremeniju trafostanicu te 280 km dalekovoda. Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe ovoga kompleksa. Omogućit će se spajanje čak 5,2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije za hrvatski elektroenergetski sustav. To sve uključuje zapošljavanje velikog broja mladih stručnjaka, osobito inženjera struke, a i druge radne snage. Kako će čitav ovaj kompleks djelovati na okoliš, tek treba vidjeti. U tijeku je izrada studija koje će dati odgovore na sva moguća pitanja. Posebno pitanje je podaktovno gospodarstvo Europske unije (eng. EU-Data Economy) koje se odnosi na tržište u kojem se podaci prikupljaju, obrađuju i rabe za stvaranje novih proizvoda usluga, uvida i znanja. Osnova je to digitalne tranzicije EU-a i uvođenja umjetne inteligencije (AI), internet stvari (IoT) i velepodataka (Big Data). Topusko bi postalo jedno od najvećih podaktovnih središta za umjetnu inteligenciju u Europi. Pišući o ovoj temi rađa se više pitanja o projektu koja će doći na dnevni red. Govoreći o digitalnoj tranziciji EU-a i umjetnoj inteligenciji u svakodnevnom govoru susrećemo se sa šumom novih izraza, osobito iz tehničke struke, sve na engleskom jeziku. Od toga ne možemo pobjeći. Zar ne bismo onda mogli za neke osnovne pojmove, koji će ući u svakodnevnu praksu, rabiti odgovarajuće izraze na hrvatskom jeziku? Najlakše je to učiniti kada neka nova riječ ili izraz stupaju na javnu scenu našeg svakodnevnog sporazumijevanja. Ubrzo može doći vrijeme kada ćemo bolje govoriti engleski nego hrvatski. Čitao sam nedavno kako naši maturanti, kada treba napisati esej iz hrvatskog jezika, predaju prazan list papira. I to nije rijetka pojava. Kada spominjemo izraz ”podaktovno gospodarstvo EU-a”, zar ne bi bilo više u duhu hrvatskog jezika prvo spomenuti neki krovni propis (np. zakon, uredba i sl.), a ono što se prirodno iz toga grana i slijedi imenovati razumljivijim izrazima (np. planovi, smjernice, pravci i sl.). Dijelom se to odnosi i na naziv projekta Pantheon. Ako je to u okviru stranog projekta, hrvatska strana može tražiti odgovarajuće ime za svoj projekt. Riječ ”pantheon” stranog je podrijetla (gr. pan – sve, theos – bogovi) što možemo prevesti kao ”hram svih bogova” ili ”sveboštvo”. Većina Hrvata se izjašnjavaju kao katolici, pa zašto onda ne bismo pronašli neko ime ili izraz iz bogate hrvatske povijesti? Ako nam je već draga antička kultura, zašto ne bismo uvažili ime nekoga matematičara, fizičara, astronoma ili filozofa?

Konačno europska kultura i civilizacija ponikli su na kršćanskim temeljima. Najveći danas sačuvan pantheon je rimski Pantheon sagrađen početkom drugog stoljeća. Jedan je to od najznačajnijih kulturnih spomenika u Europi. U sedmom stoljeću posvećen je i pretvoren u crkvu Svete Marije od Mučenika. Hoćemo li biti ravnodušni kada se danas pojedine katoličke crkve u Europi pretvaraju u svjetovne objekte jer ih nema tko posjećivati? Pantheon u Parizu prije je bio crkva svete Genoveve (fr. Sainte – Genevieve), najveća crkva u Parizu. U vrijeme Pariške komune crkva je prenamijenjena u svjetovne svrhe i takvo je stanje ostalo do danas. Svjedoci smo da liberalna Europa polako klizi prema bezboštvu, osobito njen zapadni dio. Zato ovo dobronamjerno pisanje upućujem široj javnosti na razumijevanje i razmišljanje.
LINK IN ART 12 donosi izložbu staklenih objekata američkog kipara Jonathana M. Davisa
Objekti koje stvara Jonathan M. Davis mogu biti doživljeni na više načina, jer isprva ne razaznajemo o čemu je riječ; oni su sami po sebi višeslojni i kompleksni Igor Gržetić U sklopu izložbenog…
Unutarnji mostovi – Sandra Abou Abdo otvara izložbu u Trogiru, 11. kolovoza
Dalmatinka s berlinskom adresom, samostalna umjetnica Sandra Abou Abdo vraća se u svoj grad samostalnom izložbom “Unutarnji mostovi”, koja će se održati u Muzeju grada Trogira, od 11. do 23. kolovoza Izložba donosi…
Hrvatski med učenicima prvih razreda osnovnih škola
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 30. 7. 2026. donesen je Program Školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2026. godinu Pripremio: Tomislav Radić Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić…
NOVA IZDANJA ŠKOLSKE KNJIGE: Mala sirena i druge bajke i Čarobnjak iz Oza
Kolekcija MinaLima Classics bogatija za dva nova čarobna izdanja Jelena Mandić-Mušćet Priželjkujete li ovog se ljeta pridružiti Dorothy na putu do Smaragdnoga Grada u Zemlji Oz ili zaroniti s malom sirenom u potrazi za…
Bitka s vatrenom stihijom: Zašto su požari u Hrvatskoj sve opasniji i kako se protiv njih borimo?
Klimatske promjene i ljudski faktor kao glavni uzročnici katastrofa; uloga europskog sustava rescEU i nevjerojatna vještina naših pilota Požari u Hrvatskoj postaju sve opasniji i razorniji. Kombinacija klimatskih promjena, dugotrajnih suša, jakih vjetrova…
Ekipa portala Akademija Art Zagreb donosi dašak Bugarske
Bugarska: tiha turistička sila koja tek čeka svoje otkriće Venina Markuš Zašto onda Bugarska ostaje izvan radara? Možda zato što ne pokušava biti nešto što nije. Ne gradi identitet na glamuru, ne natječe…
Razigrana izložba i iznimni artistički dosezi Duška Šibla
Slikar koji je u svojem djelu uspješno spojio britanski ekspresionizam i mediteranski koloristički senzibilitet Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl, izuzetno je cijenjeni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, autor vrlo složenog opusa, kontinuirano stvaratelj…
Nicanje iz tame – Svečano otvorena izložba Margerite Rakić u Omišlju
Otvorena posljednja izložba u sklopu ovogodišnjeg ljetnog programa izložbi u Omišlju – samostalna izložba Margerite Rakić Sonja Švec Španjol U srijedu 29. srpnja 2026. u 20 sati svečano je otvorena samostalna izložba “Nicanje iz tame” akademske umjetnice Margerite Rakić u Galeriji Loža u Omišlju. Riječ…
Razgovor u povodu: Frane Radak – najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik
Vjerojatno sam najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik. Je li mi dosadilo slikarstvo? Ne! Miroslav Pelikan Akademski slikar Frano Radak prošao je nedavno i devedesetu godinu, rođen je 1935. godine, aktivan je i danas,…
Glamur u Peroju: Matea Krt izabrana za novu Miss Istarske županije
Sedamnaestogodišnja Puležanka osvojila je titulu najljepše Istrijanke u predivnom ambijentu Lux Beach Bara, dok je prva pratilja Letizia Sorgarello Zeher. Novoizabrana misica predstavljat će svoju županiju na 31. izboru za Miss Hrvatske U…
Čakovec od 29. srpnja do 2. kolovoza ponovno kulturno, duhovno i turističko središte sjeverne Hrvatske
Legendarno 62. Porcijunkulovo, najveća ljetna manifestacija u Međimurju, donosi dosad najopsežniji program s deset tematskih festivalskih zona. Grad će tih pet dana živjeti kao jedinstvena pozornica na otvorenom, spajajući stoljetnu vjersku tradiciju s…
Osječki Dani piva: Festival koji pretvara grad u živu galeriju zajedništva
Više od 360 godina iskustva – Osječka pivovara – Prvo hrvatsko pivo Boris Markuš Postoje festivali koji se jednostavno dogode, i postoje oni koji se dogode gradu. Dani prvog hrvatskog piva u Osijeku…












