Skip to content

OTVORENJE IZLOŽBE “PASTEL U SVIBNJU” TOMISTAVA MARIJANA BILOSNIĆA, 4. svibnja

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom Pastel u svibnju izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao Mediteranski pastel

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.

PROTIV PROSJEKA I PROTIV STRUJE

Na velikom dijelu Bilosnićevih pejzaža možemo govoriti o nehotičnoj apstrakciji kao posljedici spajanja „vanjskog i unutarnjeg pejzaža“ (Ivo Babić)… U kombinaciji s čestim korištenjem ptičje perspektive i jarkim, snažnim koloritom, pejzaž koji je rastvoren na nepravilne, zupčaste, apstraktne oblike gotovo poprima obilježja pejzaža domorodačke, oceanijske, afričke umjetnosti te lokalnih stilova  umjetnosti stanovnika udaljenih otočnih skupina… kao da Bilosniću tradicionalni tonalitet boje i fino, odmjereno figurativno crtanje pejzaža nije dostatno za prenošenje vlastitih doživljaja ljetne žege, lokalne vegetacije i vruće mediteranske atmosfere u sliku! To koloristički ekspresivno potenciranje jarkih boja razlikuje se od Murtićeve, Lubardine, Pulitikine ili Dulčićeve palete za koje nema dvojbe da pripadaju našem lokalnom podneblju. To je zaista na trenutke pejzaž nekih južnih mora, divljih tropa, guste prašume, crnih lijana i otrovnih biljaka! Kod Bilosnića se impresija miješa s ekspresijom, kultivirani pejzaž u kojemu su kuće pitomo uklopljene među stabla s podivljalim raslinjem i zapuštenim maslinicima i čokotima loze… Uostalom, uvijek je bilo teško interpretirati i svesti pod zajednički nazivnik pojavu koja je idejno i morfološki usamljena, stvarana s pomaknutim očištem, protiv prosjeka i protiv struje. Iva Körbler

Očito je T. M. Bilosnić, ovakav kakvog ga znamo, posebnost koja se izdvaja iz naših likovnih navika. Pastele koje on slika, zaokuplja želja autora da ravnotežu na njima postigne samo emocionalnim izražajnim sredstvima. Njegov kolorizam, pa i strukturalna osobitost pastela, nosioci su mekoće umilne poetizacije, koja je onemirena nervozom lomnog crteža. Bilosnića očito uz potpunu zaokupljenost likovnošću interesira i da tu istu likovnost obogati novim osobnim pomacima. Andro Filipić

Bilosnićeva slikarska imaginacija vješto realizira istodobno i plastičnost i oštrinu i izvjesni poetički aspekt krajobraza. Njegovi pasteli doimaju se kao sinteza satkana od podataka prirode, od racionalne ideje o krajobrazu kao autonomnoj formi i strukturi, ali i od izrazite lirske interpretacije, dakle jako akcentiranog poetskog naboja. Djelo mu je tako harmoničan spoj kontrasta racionalnog i osjećajnog, rasuđivanja i intuicije, odvažnosti i smjernosti. Antun Travirka

Viva la vida: Plesni FRIDIN SVIJET osvojio riječku publiku

Viva la vida: Plesni FRIDIN SVIJET osvojio riječku publiku

Na pozornici riječkog HNK Ivana pl. Zajca nije oživjela samo priča o meksičkoj ikoni Fridi Kahlo već je plesnim pokretom dočaran cijeli jedan bogat i iznimno kompleksan unutarnji svijet iscrtan jarkim bojama i…

Krpama, prstima, kistom i osjećajem – Izložba dizajnera nakita kipara Ivana Midžića u Galeriji Galženica, od 2.6.

Krpama, prstima, kistom i osjećajem – Izložba dizajnera nakita kipara Ivana Midžića u Galeriji Galženica, od 2.6.

U utorak, 2. lipnja u 19 sati u Galeriji Galženica otvorit će se samostalna izložba poznatog hrvatskog dizajnera nakita, akademskog kipara Ivana Midžića naziva „Krpama, prstima, kistom i osjećajem” Izložba je otvorena do 25. 6. 2026. Ivan…

Petar Hranuelli uz intervenciju crteža Miše Filipovca FORMA U NAPETOSTI, od 29.5.

Petar Hranuelli uz intervenciju crteža Miše Filipovca FORMA U NAPETOSTI, od 29.5.

KONCEPTUALNI OKVIR Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i…

Održana 2. Jajačka večer – Očuvanje identiteta i zajedništva Hrvata jajačkog kraja

Održana 2. Jajačka večer – Očuvanje identiteta i zajedništva Hrvata jajačkog kraja

U petak, 22. svibnja 2026. godine, u restoranu Gastro Globus u Zagrebu održana je 2. Jajačka večer. Ovo središnje godišnje okupljanje Hrvata porijeklom iz Jajca i svih prijatelja tog kraljevskog grada organizirala je…

Crystal Pine – Svjetska filmska elita u Varaždinu

Crystal Pine – Svjetska filmska elita u Varaždinu

Dodjela nagrada Crystal Pine donijela atmosferu velikih svjetskih filmskih festivala Pripremio: Tomislav Radić Kulminacija 14. International Sound & Film Music Festivala (ISFMS)  bila je svečana dodjela nagrada Crystal Pine Awards, koja je u…

Maturanti i foliranti

Maturanti i foliranti

Željka Pintar Maturanti i foliranti Polaganje mature, osim završetka obrazovanja srednjoškolske razine, ujedno je i simbolički izlazak iz djetinjstva. Poodrasli mladići i djevojke ulaze u naredno razdoblje svog sazrijevanja, obilježeno i kao mlađa…

Čudesni ciklus grafika Lukše Peke

Čudesni ciklus grafika Lukše Peke

Lukša Peka na svoj je osobeni način kreirao svijet juga, topline, žestine temperature, posvemašnje tišine s tek ponekim krikom galeba Miroslav Pelikan Akademski slikar iz Dibrovnika, Lukša Peko, iznimno je ugledno ime u…

Rad Neli Ružić uključen u međunarodnu izložbu Horizon Ablaze u Taichungu

Rad Neli Ružić uključen u međunarodnu izložbu Horizon Ablaze u Taichungu

Svjetleća instalacija „Prekasno je za odustajanje“, producirana na mandarinskom jeziku, kao dio izložbe koja okuplja 33 umjetnika iz 16 zemalja Ana Petričić Gojanović Hrvatska umjetnica Neli Ružić sudjeluje na međunarodnoj izložbi Horizon Ablaze koja je…

Željka Lovrenčić predstavila suvremenu hrvatsku književnost na Lanzaroteu

Željka Lovrenčić predstavila suvremenu hrvatsku književnost na Lanzaroteu

Književnica i prevoditeljica Željka Lovrenčić boravila je od 6. do 11. svibnja 2026. na Lanzaroteu, gdje je predstavila suvremeno hrvatsko književno stvaralaštvo u vlastitim prijevodima na španjolski jezik, pridonoseći daljnjem učvršćivanju kulturnih veza…

Nagnuto između – Impresivni radovi Damira Facana-Grdiše u Galeriji grada Krapine

Nagnuto između – Impresivni radovi Damira Facana-Grdiše u Galeriji grada Krapine

Svečano održano otvorenje monumentalni izložbe “Nagnuto između” akademskog slikara Damira Facana-Grdiše, 22. svibnja 2026. godine, u Galeriji grada Krapine Damir Facan-Grdiša predstavio se s 24 rada izvedena u tehnici akvarela na papiru. Slike…

Mostar: Predstavljena knjiga Mije Tokića PRED NAŠOM KUĆOM JABUKA

Mostar: Predstavljena knjiga Mije Tokića PRED NAŠOM KUĆOM JABUKA

Večeras je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru predstavljena knjiga Mije Tokića Pred našom kućom jabuka Ovo je jedanaesta zbirka pjesama ovoga autora, a za ovu knjigu dobio je ove godine…

IN MEMORIAM: SENKA RASTODER (1963–2026)

IN MEMORIAM: SENKA RASTODER (1963–2026)

Posljednji pozdrav pjesnikinji Bihora, Bara i bošnjačke duše Božidar PROROČIĆ U prvoj polovini travnja ove godine telefonom sam razgovarao sa Senkom Rastoder. Nisam znao da će to nažalost, biti i naš posljednji razgovor.…