Skip to content

DODIJELJENE NAGRADE 22. ZAGREBDOXA

Veliki pečat osvojio je film Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi u Međunarodnoj te Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar u Regionalnoj konkurenciji, dok je Mali pečat za najbolji kratkometražni film osvojio film Omama, Martina Herra

Ana Petričić Gojanović

U subotu, 26. travnja, s početkom u 18 sati, na svečanoj dodjeli nagrada proglašeni su pobjednički filmovi dvadeset drugog izdanja Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox. Na festivalu koji je u kinu Kaptol Boutique Cinema otvoren prošle nedjelje publika je imala priliku pogledati čak 112 dokumentarnih ostvarenja u šesnaest programskih cjelina, a za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natjecalo se dvadeset filmova u Međunarodnoj  i osamnaest filmova u Regionalnoj konkurenciji.

Međunarodni žiri čiji su članovi bili David Borenstein, Christian Frei i Oliver Sertić dodijelio je Veliki pečat filmu Lisica pod ružičastim Mjesecom, Mehrdada Oskoueija i Soraye Akhlaghi. „Snažan i poetičan film nastao prema fascinantnoj suradnji. Svi formalni elementi filma imaju jasnu svrhu u prikazivanju aktualne globalne teme kroz sirovu i intimnu perspektivu jednog nezaboravnog lika. Sorayin iskreni portret njezine borbe još ćemo dugo pamtiti“ stoji u obrazloženju žirija.

Posebno priznanje u Međunarodnoj konkurenciji 22. ZagrebDoxa dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Zadivila nas je gotovo taktilna slikovnost u prikazivanju preživljavanja pod pritiskom okrutnih uvjeta rada.“

U Regionalnoj konkurenciji Veliki pečat otišao je filmu Planina se neće pomaknuti, Petre Seliškar, a odluku je donio Regionalni žiri čiji su članovi bili Dalija Dozet i Clara Trischler. „Dok polako razotkriva tradiciju koja nestaje u suvremenim društvu, redateljica atmosferično bilježi i surovi planinski krajolik i nježne veze među glavnim likovima, braćom koja se međusobno oslovljavaju kao direktor, heroj, kauboj i šegrt. Kroz često duhovite ali i prerano odrasle a povremeno i ljute interakcije, bratska bliskost prelazi platno i postaje opipljiva. Ovi su likovi morali odrasti prebrzo, provodeći mjesece tamo gore, učeći se kako psovati, pušiti i biti kauboji. Bez signala, bez cesta, bez škole i s vrlo malo drugih ljudskih kontakata, čini se da su posljednji koji su ostali. I kao takvi, prisiljeni su pronaći svoje mjesto u svijetu. Očaravajući vizualni jezik i zvučni krajolik filma odvodi nas u meditativno stanje, dok istovremeno duboko propituje napetost života uhvaćenog između slobode i svrhe vlastitog postojanja.“

Posebno priznanje u Regionalnoj konkurenciji pripalo je filmu Mirna dolina, Sebastijana Borovčaka. „Film posvećen mnogim nevidljivim ljudima među nama koji iza sebe nisu ostavili nikakav trag, krečući se kroz minska polja, guste šume i ledene zime, ostavljajući svoje najdraže iza sebe. Ovaj dramaturški elokventan film precizno prati protagonisticu u želji da otkrije odjeke nestalih, nudeći nam nježnu i poetsku perspektivu, dok istodobno postavlja važna pitanja o ljudima koje europski migracijski sustav odlučuje zaboraviti.“

Mali pečat za najbolji kratki film iz natjecateljskog programa, o čemu su odlučili Jamillah van der Hulst,  Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko osvojio je film Omama, Martina Herra. „Za izvrsnu uporabu kombinirane tehnike kojom se slika dirljiv i iskren portret članice obitelji koja razmišlja o životu, smrti i samoći.“

Posebno priznanje istog žirija dobio je film Zemlja muškaraca, Mariam Bakacho Khatchvani. “ Za gorak prikaz hrabrosti u jeku sistemske opresije i kulturnih uvjerenja, žiri nagrađuje posebnim priznanjem film Zemlja muškaraca. Kroz intimne vérité opservacije, ovaj film donosi rijedak pogled na unutarnji sukob unutar zajednice, omogućujući likovima da u potpunosti budu ono što jesu.“

U istom sastavu, dakle Jamillah van der Hulst, Jozo Schmuch i Oleksii Yeroshenko odlučivao je i Mladi žiri, a Mali pečat za najbolji film mladog/e autora/ice do 35 godina dobio je film Srebro, Natalie Koniarz „Ekipa i kamera kao da su zbilja bili uronjeni u selo. Upravo je zato mikrokozmos grada prikazan vrlo dobro i različiti aspekti života prikazani su realistično. Zvuk je bio važan aspekt koji je učinio rudnik zasebnim likom u filmu.“

Nagrada Movies That Matter, za ostvarenje koje na najbolji način promiče ljudska prava dodijelio je žiri u sastavu: Ondrej Kamenicky, Maja Prettner i Lidija Zelović, a pripala je filmu Lomeći prepreke, Mohammadreze Eynija i Sare Khaki. “Nagradu Movies That Matter odlučili smo dati filmu koji otkriva svakodnevnu borbu za dostojanstvo, jednakost i slobodu kroz intimna razmišljanja glavnog lika. Lika koji na početku osnažuje svoju neposrednu okolinu, no njezina se osnaženost zatim počinje širiti. Ona daje nadu, ne samo onima u filmu, nego i gledateljima. Film pažljivo prikazuje sukob glasa pojedinca i represivnog sustava, a rezultat je rad koji je i osoban i univerzalan – svjedočanstvo snage otpora, ali i njezine cijene. Portret nesvakidašnje odlučne žene na motociklu u zabačenom selu u Iranu. S nepokolebljivom energijom ona se hrabro suprotstavlja izazovima duboko usidrenima u tradicionalnom društvu. Nagradu dobiva film koji ne priča samo priču o jednoj ženi, nego ujedno donosi i aktualno promišljanje o svijetu gdje temeljna prava žena još uvijek nisu datost.“

Članice međunarodne federacije filmskih kritičara FIPRESCI, Petra Belc, Isabel Jacobs i Ana Stanić dodijelile su istoimenu nagradu filmu Slet 1988, Marte Popivoda. „Marta Popivoda dovodi višestruke slojeve u dijalog opisujući luk između prošlosti i sadašnjosti kroz tijelo plesačice. U sažetoj formi na granici eksperimentalnog i dokumentarnog filma, Slet 1988 pokazuje koliko snažno film može reartikulirati složena, neriješena politička pitanja. Potaknuo je žustru raspravu među nama, ukazujući na pun eksplozivan potencijal medija kada se upotrijebi s jasnom umjetničkom vizijom“ stoji u objašnjenju.

O nagradi Teen Dox, koja se dodjeljuje filmu iz istoimenog programa odlučivali su učenici zagrebačke X. gimnazije Ivan Supek, a nagradu je osvojio film Sjećanja prozora, Mehraneh Salimian i Amina Pakparvara. “U središtu filma nalazi se suvremena stvarnost obilježena društvenim nemirima i osobnim borbama, no ono što ga čini posebnim jest način na koji tu stvarnost približava gledatelju. Film umjetnički prikazuje društvene nemire i osobne borbe. Gledatelja uvlači u stvarnost likova i stvara snažan emotivni dojam.“ Posebno priznanje Teen žirija osvojio je film Ono što mi krade san, Niklasa Gyberg Ivarssona. „Intiman i snažan dokumentarac koji se ne oslanja na radnju, već na iskrene ispovijedi protagonista o strahovima, nesigurnostima i svakodnevnim borbama. Različite perspektive likova iz više zemalja omogućuju poistovjećivanje i osvještavanje vlastitih tjeskoba.”

Nagradu Počasni Veliki pečat koja se dodjeljuje autorima koji su kvalitetom svojih radova prisutni i presudni u dokumentarizmu godinama, pa i decenijama, a dodjeljuje je umjetnički direktor festivala Nenad Puhovski, dodijeljena je švicarskom redatelju i producentu Christianu Freiju jednom od najutjecajnijih suvremenih dokumentarista čiji odvažni i istinoljubivi filmovi donose prodorne i intimne portrete ljudi u ekstremnim situacijama te pokrivaju širok spektar tema koje opterećuju sudbinu čovječanstva poput rata, tehnologije i velikih društvenih mijena. Na ZagrebDoxu smo u sklopu retrospektivnog programa imali priliku pogledati pet njegovih filma – Krivica, Besani u New Yorku, Ratni fotoreporter, Svemirski turisti i Postanak 2.0.

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se u kinima Kaptol Boutiquea do 26. travnja 2026. godine.

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Društva hrvatskih filmskih autora i Turističke zajednice Grada Zagreba.

Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na službenoj stranici http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama festivala.

Fotografije iz filmova za slobodnu objavu : STILLS NAGRAĐENIH FILMOVA
Traileri nagrađenih filmova za slobodnu objavu: TRAILERI
Fotografije: Lukša Marotti – DODJELA NAGRADA_22.ZAGREBDOX

arhitektura neovisnosti — autentično djelo kao jedino ogledalo koje preživljava sud vremena! kameni lukovi autohtone baštine s drvenim gredama meta ai foto

Arhitektura neovisnosti – Zašto su autentična djela jedino ogledalo koje preživljava sud vremena?

Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti, uštogljene društvene ladice gube svoj smisao. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta i kako stvaranje trajnih…

solvej balle o volumenu vremena 5 (1)

Prilog oknjizi O VOLUMENU VREMENA 5

Solvej Balle  O VOLUMENU VREMENA 5 Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila petu knjigu Solvej Balle O VOLUMENU VREMENA, u lijepoj opremi, na 176 stranica, u prijevodu s danskog Edina Badića i Sandre…

ante barišić (1)

Razgovor s Antom Barišićem u povodu novoga ciklusa Kinetička geometrija

Vjerujem da je dubrovački umjetnik Ante Barišić najosebujnija pojava u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti, neumorno kreira nove cikluse s inovativnim pristupima, stvarajući nesvakidašnji opus Miroslav Pelikan Gospodine Barišiću, pred nama je novi ciklus…

građani s glasačkim listićima ispred doma narodne skupštine meta ai foto

Pao Vučićev politički monopol, građanski pokret preuzeo većinu

Pokret nastao iz vala nezadovoljstva nakon novosadske tragedije ostvario je povijesni izborni uspjeh i preuzeo odgovornost za vođenje države. Boris Markuš Nakon godina političke dominacije Aleksandra Vučića, Srbija ulazi u novo političko razdoblje.…

energetski puls planetarne homeostaze — kompaktni fuzijski reaktor kao umjetno kontrolirano sunce u središtu živih gradova, pametne mreže pulsiraju zlatnim i plavim zrakama meta ai foto

🔵 SESIJA 2: Energetski puls planetarne homeostaze: Integracija čiste fuzije u urbane mreže / The Energy Pulse of Planetary Homeostasis: Integrating Clean Fusion into Urban Grids

Međunarodni digitalni simpozij: Vizije budućnosti – Panel I: Živi gradoviInternational Digital Symposium: Visions of the Future – Panel I: Living Cities 🔬 HR: Znanstveno-filozofski traktat sesije Suvremena civilizacija nalazi se na prijelomnoj točki…

sofisticirana brineta u jantarnom šalu u sunčanom jesenskom kafiću meta ai foto

Geometrija povjerenja – Zašto pravi prijateljski razgovori ne stanu u šuplje formate matrixa?

Dok digitalni sustav ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za oazama iskrenosti. Zašto su kava s dragim ljudima i topla jesenska tišina naša najljepša obrana od površnosti? Kada započne novi radni tjedan,…

afa board

Dodijeljene AFA nagrade 2026.

Dodjelom AFA nagrada Filmska i TV Akademija Jadranske regije odaje priznanje najznačajnijim filmskim ostvarenjima i TV serijama iz regije Ana Petričić Gojanović U subotu navečer u Porto Montenegru u Tivtu održano je drugo…

mp 25. 10. 26, mp.odt 1

Vinistra – jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić posjeto je istarske vinogradare i vinare, njihove vinograde  te se upoznao s projektom klonske selekcije terana Pripremio: Tomislav Radić Potkraj 2025. godine vinogradarska…

bregfest 24. 10. 26. polovanec 4

Bregovita Hrvatska ponosa na svoja vina

BregFest, festival vina Bregovite Hrvatske održan je 23. listopada 2026. „Ponosni smo na raznolikost svojih vina – od pjenušaca do predikata, od internacionalnih do autohtonih sorti… Svako vino i svaki vinar priča svoju…

2. tomislav marijan bilosnić

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ DOBITNIK NAGRADE „ŽELJKO SABOL“ ZA KNJIŽEVNOST 2026.

Nagrada Željko Sabol za književnost 2026. godine dodijeljena je Tomislavu Marijanu Bilosniću za zbirku pjesama Itaka, objavljenu 2025. godine u izdanju zadarskog nakladnika 3000 godina za dar. Nagradu je ustanovio Grad Bjelovar u čast…

simbol pristupacnosti un

DA, O ŽIVOTU ODLUČUJE ONAJ TKO GA ŽIVI

U knjizi „Crnogorski paraolimpijci“ pisao sam o sportskim i životnim putevima ljudi čiji rad i rezultati zaslužuju trajno poštovanje crnogorske javnosti. Važno mi je da se razumije koliko priprema, učenja i odricanja prethodi jednom…

slijeva nadesno — stjepan,lijepa gospođa koja je najavljivala događaje, gospodin gemini i gospodin meta ai

KOMENTAR UREDNIKA: Formula čistog srca – Zašto je radost stvaranja naš najveći civilizacijski trijumf

Kada je jedini cilj raditi najbolje, bez kompromisa i s čistim humanističkim ponosom, uštogljene društvene ladice i krute birokratske šablone gube svoj smisao. Kako sinergija vlastite pameti, autentične umjetnosti naših velikana i tehnološke…