Skip to content

Razgovor | Diana Rosandić Živković: Mojih prvih trideset, 20. travnja

Knjižnice grada Zagreba: Dopredsjednica DHK -a Željka Lovrenčić (književnica, prevoditeljica, kritičarka) vodit će književni razgovor s autoricom Dianom Rosandić Živković povodom obljetnice 30 godina njezinog umjetničkog stvaralaštva

20.04.2026. | ponedjeljak, Knjižnica Marije Jurić Zagorke. Početak događanja: 18 sati

Razgovarat će se o knjigama koje su se predstavile u Boliviji, Meksiku i Brazilu gdje su zajedno bile na predstavljanjima, kao i o drugim knjigama te skorim, novim pjesničkim realizacijama. Autorica će također donijeti replike svojih kolaža kako bi publika, uz razgovor, mogla i vizualno vidjeti dio njezinog likovnog stvaralaštva.

Diana Rosandić Živković rođena je 1964. u Rijeci. Završila je ekonomsku školu. Godine 1996. postala je član DHK, a 2000. član HZSU, te kao profesionalna književnica živi i radi u Rijeci. Objavila je 28 knjiga: dvanaest romana, četiri zbirke priča, četiri knjige za djecu i sedam zbirki pjesama. Prevođena je na engleski, talijanski, španjolski, slovenski, makedonski, njemački, bugarski, mađarski i portugalski jezik. Poeziju i prozu objavljuje u časopisima. Pjesme su joj nagrađivane, a neke uglazbljene. Uvrštena je u antologije, sudionica je mnogih književnih susreta i manifestacija. Kao književna gošća boravila u Boliviji, Meksiku i Brazilu, a zbog korone na Međunarodnom pjesničkom maratonu i virtualno na Kubi preko Društva hrvatskih književnika.

Roman Lanterna dobio je 1. nagradu Drago Gervais 1995. godine.

Knjiga Golubica Mira / Colomba di Pace osvojila je u Trstu 2008. 1. nagradu Umberto Saba za najbolje prevedenu zbirku na talijanski jezik (prijevod Giacomo Scotti i Vanesa Begić).
Na natječaju MH (Vukovar) 2021. Osvojila je 1. mjesto za poeziju na temu o hrvatskom Domovinskom i obrambenom ratu.

Pjesmom „Voda života“ osvojila je 1. nagradu za najbolju ekumensku pjesmu na natječaju u Rijeci.

Osvaja 1. nagradu u Faenzi (Italia), na međunarodnom literarnom natječaju za žene Ma adessoIo pjesmom “Ne dotiči se mržnje” u prijevodu na talijanski (G. S.) Ista je pjesma uvrštena u likovnu monografiju El color de la vida poznatog španjolskog slikara i kipara CristóbalaGabarróna.

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci uvrštena s dva romana u izbornu lektiru (Lanterna i Moj moza(i)k), a Maja Opačak diplomirala je 2004. s temom Proza Diane Rosandić.

Godine 2022. u prijevodu Željke Lovrenčić, u čileanskom digitalnom časopisu Altazor u izdanju naklade “VicenteHuidobro”, objavljen joj je izbor pjesama u odabiru panamskog književnika Javiera Alvarada.

Kao prevedena autorica bila je gošća u Meksiku, Boliviji i Brazilu.

Sudjelovala je na 28. Međunarodnom pjesničkom festivalu u Havani koji se od 4. do 28. svibnja 2022. održao virtualno (prijevod na španjolski Željka Lovrenčić).

Godine 2007. uvrštena je u knjigu PUENTES – POESIA Croata, diezpoetascontemporaneos prevedenu na španjolski jezik (Ž.L).
Pjesme su joj 2009. objavljene u talijanskoj monografiji Arte nelsegno di CarmeloZotti, poesia. (prijevod G.Scotti)

Godine 2010. zastupljena je u talijanskoj antologiji ženskog pjesništva Petali u nakladi “VerbaVolant” iz Belluna (prijevod G. S.).

U prijevodu Željke Lovrenčić na španjolski jezik zastupljena je u knjigama: El roce de la mariposa (Poesiacroatacontemporánea) 2010., te Bajo la ceniza del antiguofuego (Poesia de Croacia) tiskana u nakladi “La Zonámbula” iz Meksika iste godine.

Rukopis Decibela osvojio je 2. nagradu na natječaju MH Osijek.

Pjesma Modrine tiskana je u zborniku Hod se nastavlja s natječaja Josip Ozimec u Mariji Bistrici (2010.). Rukopis Na istom zarezu uvršten je među pet najboljih na natječaju Jutra poezije za nagradu Josip Sever 2011. Rukopis Baj-bajka o divovima uvršten je među najboljima za nagradu Drago Gervais 2013.

Idejna je začetnica međunarodnog foto-likovno-literarnog natječaja „Učka mi se“ te performansa „Smetajte umjetnicu“.  

Do sada je objavila sljedeće knjige:
1. Kamen pjesnika, zbirka pjesama (1994., Rijeka)
2. Lanterna, roman, 1. nagrada Drago Gervais (1995., Rijeka)

Izvor: kgz.hr, uz dopuštenje autorice

Općenita večernja fotografija za pregled ne vijesti AI foto

Pregledne večernje vijesti Akademije Art, 23.8.

1. ERNESTINOVO PONOVNO GALERIJA NA OTVORENOM Tradicionalna kiparsko-slikarska kolonija koja traje još od 1973. ponovno je oživjela! U slavonsko selo Ernestinovo stigli umjetnici iz pet zemalja. Cijelo selo postaje galerija na otvorenom –…

GASTRO KOREOGRAFIJA – Hrvatska baština kroz objektiv umjetne inteligencije

GASTRO KOREOGRAFIJA – Hrvatska baština kroz objektiv umjetne inteligencije

Kulinarski objekti kao suvremena skulptura – virtualna izložba fotografija portala Akademija Art Predstavljamo vam ekskluzivnu virtualnu izložbu fotografija koja nadrasta klasične kulinarske okvire i gastronomiju promatra kao čistu vizualnu umjetnost. Kroz seriju visokokvalitetnih…

ILIJA KOVTUN Ilustracija: Umjetnička vizija gimnastičke koreografije na ručama u Areni Zagreb (AI ilustracija / Akademija Art

POVIJEST ISPISANA U ZAGREB

Ilija Kovtun donio Hrvatskoj prvo zlato u višeboju ikad! 21-godišnji višebojac koji od 2022. živi i trenira u Osijeku, na Europskom prvenstvu u Zagrebu donio Hrvatskoj prva zlata u višeboju i na ručama…

Petrinja: Umjetnost i kultura - Obnova nakon potresa (AI foto)

KULTURNA OBNOVA i GASTRO KOREOGRAFIJA

U Petrinji otvorena obnovljena Galerija ‘Krsto Hegedušić’ – šest godina nakon potresa, vraća se jedan od najvažnijih kulturnih punktova. Otvorena izložbom o životu i djelu osnivača Zemlje. Svečanosti nazočila ministrica Nina Obuljen Koržinek. Lijepa…

ILIJA KOVTUN Ilustracija: Umjetnička vizija gimnastičke koreografije na ručama u Areni Zagreb (AI ilustracija / Akademija Art

Dan kad je Hrvatska dobila gimnastičara koji mijenja pravila

Ilija Kovtun, 21-godišnji višebojac koji od 2022. godine živi i trenira u Osijeku Boris Markuš Neke medalje dođu tiho. Neke dođu očekivano. A neke dođu kao udar koji promijeni cijeli sport.Ilija Kovtun je…

2027. – godina u kojoj će toplina prestati biti vijest i postati stanje

2027. – godina u kojoj će toplina prestati biti vijest i postati stanje

Postoje prognoze koje se čitaju kao upozorenje, i postoje prognoze koje se čitaju kao presuda. 2027. spada u ovu drugu kategoriju Venina Markuš Ne zato što meteorolozi vole dramatične naslove, nego zato što…