Skip to content

Razgovor | Diana Rosandić Živković: Mojih prvih trideset, 20. travnja

Knjižnice grada Zagreba: Dopredsjednica DHK -a Željka Lovrenčić (književnica, prevoditeljica, kritičarka) vodit će književni razgovor s autoricom Dianom Rosandić Živković povodom obljetnice 30 godina njezinog umjetničkog stvaralaštva

20.04.2026. | ponedjeljak, Knjižnica Marije Jurić Zagorke. Početak događanja: 18 sati

Razgovarat će se o knjigama koje su se predstavile u Boliviji, Meksiku i Brazilu gdje su zajedno bile na predstavljanjima, kao i o drugim knjigama te skorim, novim pjesničkim realizacijama. Autorica će također donijeti replike svojih kolaža kako bi publika, uz razgovor, mogla i vizualno vidjeti dio njezinog likovnog stvaralaštva.

Diana Rosandić Živković rođena je 1964. u Rijeci. Završila je ekonomsku školu. Godine 1996. postala je član DHK, a 2000. član HZSU, te kao profesionalna književnica živi i radi u Rijeci. Objavila je 28 knjiga: dvanaest romana, četiri zbirke priča, četiri knjige za djecu i sedam zbirki pjesama. Prevođena je na engleski, talijanski, španjolski, slovenski, makedonski, njemački, bugarski, mađarski i portugalski jezik. Poeziju i prozu objavljuje u časopisima. Pjesme su joj nagrađivane, a neke uglazbljene. Uvrštena je u antologije, sudionica je mnogih književnih susreta i manifestacija. Kao književna gošća boravila u Boliviji, Meksiku i Brazilu, a zbog korone na Međunarodnom pjesničkom maratonu i virtualno na Kubi preko Društva hrvatskih književnika.

Roman Lanterna dobio je 1. nagradu Drago Gervais 1995. godine.

Knjiga Golubica Mira / Colomba di Pace osvojila je u Trstu 2008. 1. nagradu Umberto Saba za najbolje prevedenu zbirku na talijanski jezik (prijevod Giacomo Scotti i Vanesa Begić).
Na natječaju MH (Vukovar) 2021. Osvojila je 1. mjesto za poeziju na temu o hrvatskom Domovinskom i obrambenom ratu.

Pjesmom „Voda života“ osvojila je 1. nagradu za najbolju ekumensku pjesmu na natječaju u Rijeci.

Osvaja 1. nagradu u Faenzi (Italia), na međunarodnom literarnom natječaju za žene Ma adessoIo pjesmom “Ne dotiči se mržnje” u prijevodu na talijanski (G. S.) Ista je pjesma uvrštena u likovnu monografiju El color de la vida poznatog španjolskog slikara i kipara CristóbalaGabarróna.

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci uvrštena s dva romana u izbornu lektiru (Lanterna i Moj moza(i)k), a Maja Opačak diplomirala je 2004. s temom Proza Diane Rosandić.

Godine 2022. u prijevodu Željke Lovrenčić, u čileanskom digitalnom časopisu Altazor u izdanju naklade “VicenteHuidobro”, objavljen joj je izbor pjesama u odabiru panamskog književnika Javiera Alvarada.

Kao prevedena autorica bila je gošća u Meksiku, Boliviji i Brazilu.

Sudjelovala je na 28. Međunarodnom pjesničkom festivalu u Havani koji se od 4. do 28. svibnja 2022. održao virtualno (prijevod na španjolski Željka Lovrenčić).

Godine 2007. uvrštena je u knjigu PUENTES – POESIA Croata, diezpoetascontemporaneos prevedenu na španjolski jezik (Ž.L).
Pjesme su joj 2009. objavljene u talijanskoj monografiji Arte nelsegno di CarmeloZotti, poesia. (prijevod G.Scotti)

Godine 2010. zastupljena je u talijanskoj antologiji ženskog pjesništva Petali u nakladi “VerbaVolant” iz Belluna (prijevod G. S.).

U prijevodu Željke Lovrenčić na španjolski jezik zastupljena je u knjigama: El roce de la mariposa (Poesiacroatacontemporánea) 2010., te Bajo la ceniza del antiguofuego (Poesia de Croacia) tiskana u nakladi “La Zonámbula” iz Meksika iste godine.

Rukopis Decibela osvojio je 2. nagradu na natječaju MH Osijek.

Pjesma Modrine tiskana je u zborniku Hod se nastavlja s natječaja Josip Ozimec u Mariji Bistrici (2010.). Rukopis Na istom zarezu uvršten je među pet najboljih na natječaju Jutra poezije za nagradu Josip Sever 2011. Rukopis Baj-bajka o divovima uvršten je među najboljima za nagradu Drago Gervais 2013.

Idejna je začetnica međunarodnog foto-likovno-literarnog natječaja „Učka mi se“ te performansa „Smetajte umjetnicu“.  

Do sada je objavila sljedeće knjige:
1. Kamen pjesnika, zbirka pjesama (1994., Rijeka)
2. Lanterna, roman, 1. nagrada Drago Gervais (1995., Rijeka)

Izvor: kgz.hr, uz dopuštenje autorice

bačve s jantarnim i rubin kapima, maslina s korijenjem, slikarska paleta, pješčani sat i bioetička arhiva koja zrije s godinama meta ai foto

🧠 UNUTARNJI KOD (6): Trijumf sporog zrenja – Zašto prave vrijednosti preziru žurbu i instant formate

U eri u kojoj se sve želi dobiti odmah, zaboravljamo da sve što vrijedi traži vrijeme, tišinu i strpljenje. Kako filozofija sporog ritma stvara najvrsnija umjetnička platna i najplemenitija stara vina. Moderni matrix…

trijumf sporog zrenja, hrastove bačve s jantarnim i rubin kapima, stablo masline koje raste polako, štafelaj s platnom i pješčani sat meta ai

🧠 UNUTARNJI KOD (5): Anatomija pažnje – Zašto je fokus postao najskuplja valuta modernog doba

Zatrpani smo brzim senzacijama i kratkim formatima koji nam fragmentiraju um. Kako u eri opće površnosti sačuvati dubinu misli i sposobnost za velika, dugovječna djela? Ako pažljivo analiziramo kako funkcionira medijski i društveni…

zamka stalne dostupnosti, figura zaštićena zelenim štitom od brze notifikacijske buke na kamenoj terasi s maslinom meta ai

🧠 UNUTARNJI KOD (4): Zamka stalne dostupnosti – Kako ponovno otkriti slobodu bivanja nedodirljivim

Živimo u svijetu u kojemu se odsutnost s mreže tumači kao propust, a brzi odgovori kao mjera vrijednosti. Zašto je svjesno povlačenje u vlastiti tabor naš najveći tehnološki i ljudski štit? Suvremeni digitalni…

kamena terasa u dalmaciji s maslinom, zeleni klorofilni geometrijski štit tišine oko figure meta ai

UNUTARNJI KOD Arhitektura mentalne tišine: Kako stvoriti prostor za vlastiti glas?

Zatrpani smo tuđim mišljenjima, tuđim vizijama i algoritmima koji nam kroje želje. U toj neprekidnoj kakofoniji, najveći izazov modernog doba postaje očuvanje vlastitog, autentičnog koda. Kako čuti sebe kada svijet oko nas nikada…

duboki indigo i zlatni čipovi, mozak koji svijetli, pješčani sat s pauzom od jedne sekunde meta ai

UNUTARNJI KOD Dekodiranje automatskih reakcija: Kako sekunda odmaka mijenja našu sudbinu?

Moderni život nas uči da reagiramo trenutno. Na poruku odgovaramo u sekundi, na provokaciju uzvraćamo obranom, na stres reagiramo automatskim povlačenjem. Postali smo bića programirana impulsima, zarobljena u petljama navika koje prečesto nazivamo…

nutarnji kod — duboki indigo i toplo jantarno svjetlo, siluete koje slušaju meta ai

UNUTARNJI KOD Umjetnost neometanog slušanja: Zašto je tuđa riječ postala najrjeđi dar?

Kada ste posljednji put nekoga uistinu čuli? Ne samo registrirali zvukove i kimnuli glavom dok u pozadini prelistavate obveze ili provjeravate zaslon telefona, već doista primili poruku druge ljudske duše. U eri planetarnog…