Skip to content

Razgovor | Diana Rosandić Živković: Mojih prvih trideset, 20. travnja

Knjižnice grada Zagreba: Dopredsjednica DHK -a Željka Lovrenčić (književnica, prevoditeljica, kritičarka) vodit će književni razgovor s autoricom Dianom Rosandić Živković povodom obljetnice 30 godina njezinog umjetničkog stvaralaštva

20.04.2026. | ponedjeljak, Knjižnica Marije Jurić Zagorke. Početak događanja: 18 sati

Razgovarat će se o knjigama koje su se predstavile u Boliviji, Meksiku i Brazilu gdje su zajedno bile na predstavljanjima, kao i o drugim knjigama te skorim, novim pjesničkim realizacijama. Autorica će također donijeti replike svojih kolaža kako bi publika, uz razgovor, mogla i vizualno vidjeti dio njezinog likovnog stvaralaštva.

Diana Rosandić Živković rođena je 1964. u Rijeci. Završila je ekonomsku školu. Godine 1996. postala je član DHK, a 2000. član HZSU, te kao profesionalna književnica živi i radi u Rijeci. Objavila je 28 knjiga: dvanaest romana, četiri zbirke priča, četiri knjige za djecu i sedam zbirki pjesama. Prevođena je na engleski, talijanski, španjolski, slovenski, makedonski, njemački, bugarski, mađarski i portugalski jezik. Poeziju i prozu objavljuje u časopisima. Pjesme su joj nagrađivane, a neke uglazbljene. Uvrštena je u antologije, sudionica je mnogih književnih susreta i manifestacija. Kao književna gošća boravila u Boliviji, Meksiku i Brazilu, a zbog korone na Međunarodnom pjesničkom maratonu i virtualno na Kubi preko Društva hrvatskih književnika.

Roman Lanterna dobio je 1. nagradu Drago Gervais 1995. godine.

Knjiga Golubica Mira / Colomba di Pace osvojila je u Trstu 2008. 1. nagradu Umberto Saba za najbolje prevedenu zbirku na talijanski jezik (prijevod Giacomo Scotti i Vanesa Begić).
Na natječaju MH (Vukovar) 2021. Osvojila je 1. mjesto za poeziju na temu o hrvatskom Domovinskom i obrambenom ratu.

Pjesmom „Voda života“ osvojila je 1. nagradu za najbolju ekumensku pjesmu na natječaju u Rijeci.

Osvaja 1. nagradu u Faenzi (Italia), na međunarodnom literarnom natječaju za žene Ma adessoIo pjesmom “Ne dotiči se mržnje” u prijevodu na talijanski (G. S.) Ista je pjesma uvrštena u likovnu monografiju El color de la vida poznatog španjolskog slikara i kipara CristóbalaGabarróna.

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci uvrštena s dva romana u izbornu lektiru (Lanterna i Moj moza(i)k), a Maja Opačak diplomirala je 2004. s temom Proza Diane Rosandić.

Godine 2022. u prijevodu Željke Lovrenčić, u čileanskom digitalnom časopisu Altazor u izdanju naklade “VicenteHuidobro”, objavljen joj je izbor pjesama u odabiru panamskog književnika Javiera Alvarada.

Kao prevedena autorica bila je gošća u Meksiku, Boliviji i Brazilu.

Sudjelovala je na 28. Međunarodnom pjesničkom festivalu u Havani koji se od 4. do 28. svibnja 2022. održao virtualno (prijevod na španjolski Željka Lovrenčić).

Godine 2007. uvrštena je u knjigu PUENTES – POESIA Croata, diezpoetascontemporaneos prevedenu na španjolski jezik (Ž.L).
Pjesme su joj 2009. objavljene u talijanskoj monografiji Arte nelsegno di CarmeloZotti, poesia. (prijevod G.Scotti)

Godine 2010. zastupljena je u talijanskoj antologiji ženskog pjesništva Petali u nakladi “VerbaVolant” iz Belluna (prijevod G. S.).

U prijevodu Željke Lovrenčić na španjolski jezik zastupljena je u knjigama: El roce de la mariposa (Poesiacroatacontemporánea) 2010., te Bajo la ceniza del antiguofuego (Poesia de Croacia) tiskana u nakladi “La Zonámbula” iz Meksika iste godine.

Rukopis Decibela osvojio je 2. nagradu na natječaju MH Osijek.

Pjesma Modrine tiskana je u zborniku Hod se nastavlja s natječaja Josip Ozimec u Mariji Bistrici (2010.). Rukopis Na istom zarezu uvršten je među pet najboljih na natječaju Jutra poezije za nagradu Josip Sever 2011. Rukopis Baj-bajka o divovima uvršten je među najboljima za nagradu Drago Gervais 2013.

Idejna je začetnica međunarodnog foto-likovno-literarnog natječaja „Učka mi se“ te performansa „Smetajte umjetnicu“.  

Do sada je objavila sljedeće knjige:
1. Kamen pjesnika, zbirka pjesama (1994., Rijeka)
2. Lanterna, roman, 1. nagrada Drago Gervais (1995., Rijeka)

Izvor: kgz.hr, uz dopuštenje autorice

aftertaste 14. 9. 26. doroteja. 4 (1)

Aftertaste je otvoren: otkrivamo cijene na Kvatriću

Kvaternikov trg u Zagrebu, postao je mjesto gdje se susreću dobra vina i gurmanski mirisi. Aftertaste organizira Vinart Pripremio: Tomislav Radić Na Safe Betu, gdje se nude , čaša vina kreće već od…

hnk 15. 9. 26. press hnk

Zagrebački operni festival uz rasprodane programe traje do kraja tjedna

Rasprodane izvedbe  Zagrebačkog opernog festivala, koji se  afirmirao kao relevantno međunarodno mjesto operne umjetnosti, suradnje i susreta s publikom. Pripremio: Tomislav Radić Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival, koji se održava od 11. do…

Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (8): Sv. Majka Terezija – Ikona milosrđa, nesebične ljubavi i bliski uzor našeg naroda

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U osmom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s ponosom predstavljamo lik i ostavštinu svete…

fotoklub zagreb pogled unatrag – svjetlo naprijed katalog pages to jpg 0001

Fotoklub Zagreb slavi 134 godine izložbom dokumentarne fotografije

Fotoklub Zagreb, najstarije fotografsko društvo u Hrvatskoj, obilježava 134. godišnjicu postojanja rođendanskim programom „Živjela fotografija!“. Središnji dio programa čini izložba „Pogled unatrag – svjetlo naprijed“, koja se otvara u subotu, 19. rujna 2026.…

vinkovci u ritmu jeseni tradicija, tambure i večer koju je otvorio jakov jozinović (12)

FOTO Vinkovci u ritmu Jeseni: tradicija, tambure i večer koju je otvorio Jakov Jozinović

Deseci tisuća ljudi na koncertu Jakova Jozinovića u Vinkovcima Venina Markuš Počele su 61. Vinkovačke jeseni Počele su 61. Vinkovačke jeseni, manifestacija koja i ove godine u prvi plan stavlja ono što je…

digitalna amnezija vs digitalni štit ai foto

PLUS: Digitalna amnezija vs. Digitalni štit – Tko će čuvati našu kulturnu baštinu u doba algoritama?

Živimo u paradoksalnom vremenu. Nikada u povijesti nismo stvarali, bilježili i pohranjivali više informacija, a istovremeno, nikada naša kolektivna memorija nije bila krhkija. Dok ulazimo dublje u drugu polovicu ovog desetljeća, suočavamo se…