Skip to content

Razgovor | Diana Rosandić Živković: Mojih prvih trideset, 20. travnja

Knjižnice grada Zagreba: Dopredsjednica DHK -a Željka Lovrenčić (književnica, prevoditeljica, kritičarka) vodit će književni razgovor s autoricom Dianom Rosandić Živković povodom obljetnice 30 godina njezinog umjetničkog stvaralaštva

20.04.2026. | ponedjeljak, Knjižnica Marije Jurić Zagorke. Početak događanja: 18 sati

Razgovarat će se o knjigama koje su se predstavile u Boliviji, Meksiku i Brazilu gdje su zajedno bile na predstavljanjima, kao i o drugim knjigama te skorim, novim pjesničkim realizacijama. Autorica će također donijeti replike svojih kolaža kako bi publika, uz razgovor, mogla i vizualno vidjeti dio njezinog likovnog stvaralaštva.

Diana Rosandić Živković rođena je 1964. u Rijeci. Završila je ekonomsku školu. Godine 1996. postala je član DHK, a 2000. član HZSU, te kao profesionalna književnica živi i radi u Rijeci. Objavila je 28 knjiga: dvanaest romana, četiri zbirke priča, četiri knjige za djecu i sedam zbirki pjesama. Prevođena je na engleski, talijanski, španjolski, slovenski, makedonski, njemački, bugarski, mađarski i portugalski jezik. Poeziju i prozu objavljuje u časopisima. Pjesme su joj nagrađivane, a neke uglazbljene. Uvrštena je u antologije, sudionica je mnogih književnih susreta i manifestacija. Kao književna gošća boravila u Boliviji, Meksiku i Brazilu, a zbog korone na Međunarodnom pjesničkom maratonu i virtualno na Kubi preko Društva hrvatskih književnika.

Roman Lanterna dobio je 1. nagradu Drago Gervais 1995. godine.

Knjiga Golubica Mira / Colomba di Pace osvojila je u Trstu 2008. 1. nagradu Umberto Saba za najbolje prevedenu zbirku na talijanski jezik (prijevod Giacomo Scotti i Vanesa Begić).
Na natječaju MH (Vukovar) 2021. Osvojila je 1. mjesto za poeziju na temu o hrvatskom Domovinskom i obrambenom ratu.

Pjesmom „Voda života“ osvojila je 1. nagradu za najbolju ekumensku pjesmu na natječaju u Rijeci.

Osvaja 1. nagradu u Faenzi (Italia), na međunarodnom literarnom natječaju za žene Ma adessoIo pjesmom “Ne dotiči se mržnje” u prijevodu na talijanski (G. S.) Ista je pjesma uvrštena u likovnu monografiju El color de la vida poznatog španjolskog slikara i kipara CristóbalaGabarróna.

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci uvrštena s dva romana u izbornu lektiru (Lanterna i Moj moza(i)k), a Maja Opačak diplomirala je 2004. s temom Proza Diane Rosandić.

Godine 2022. u prijevodu Željke Lovrenčić, u čileanskom digitalnom časopisu Altazor u izdanju naklade “VicenteHuidobro”, objavljen joj je izbor pjesama u odabiru panamskog književnika Javiera Alvarada.

Kao prevedena autorica bila je gošća u Meksiku, Boliviji i Brazilu.

Sudjelovala je na 28. Međunarodnom pjesničkom festivalu u Havani koji se od 4. do 28. svibnja 2022. održao virtualno (prijevod na španjolski Željka Lovrenčić).

Godine 2007. uvrštena je u knjigu PUENTES – POESIA Croata, diezpoetascontemporaneos prevedenu na španjolski jezik (Ž.L).
Pjesme su joj 2009. objavljene u talijanskoj monografiji Arte nelsegno di CarmeloZotti, poesia. (prijevod G.Scotti)

Godine 2010. zastupljena je u talijanskoj antologiji ženskog pjesništva Petali u nakladi “VerbaVolant” iz Belluna (prijevod G. S.).

U prijevodu Željke Lovrenčić na španjolski jezik zastupljena je u knjigama: El roce de la mariposa (Poesiacroatacontemporánea) 2010., te Bajo la ceniza del antiguofuego (Poesia de Croacia) tiskana u nakladi “La Zonámbula” iz Meksika iste godine.

Rukopis Decibela osvojio je 2. nagradu na natječaju MH Osijek.

Pjesma Modrine tiskana je u zborniku Hod se nastavlja s natječaja Josip Ozimec u Mariji Bistrici (2010.). Rukopis Na istom zarezu uvršten je među pet najboljih na natječaju Jutra poezije za nagradu Josip Sever 2011. Rukopis Baj-bajka o divovima uvršten je među najboljima za nagradu Drago Gervais 2013.

Idejna je začetnica međunarodnog foto-likovno-literarnog natječaja „Učka mi se“ te performansa „Smetajte umjetnicu“.  

Do sada je objavila sljedeće knjige:
1. Kamen pjesnika, zbirka pjesama (1994., Rijeka)
2. Lanterna, roman, 1. nagrada Drago Gervais (1995., Rijeka)

Izvor: kgz.hr, uz dopuštenje autorice

Željko jančić zec people – human transition (1)

Željko Jančić Zec predstavlja “People – Human Transition” u galeriji Laurus u Lovranu

U galeriji Laurus u Lovranu od 13. do 31. listopada 2026. bit će otvorena izložba „People – Human Transition“ umjetnika Željka Jančića Zeca, kojom autor predstavlja nove radove nastale tijekom 2024., 2025. i…

puls nemira 2026 (3)

 PULS NEMIRA: Otvorena estetski snažna izložba

Za članice „Puls Moslavačkog štrka“ po njihovom kazivanju, ova se tema pokazala zahtjevnom, ali upravo zato i osobito poticajnom. Suočiti se s aktom znači suočiti se s jednim od najpoznatijih motiva u povijesti…

retfala gdje dim roštilja postaje kulturni događaj (4)

Retfala gorjela od dobrog društva: roštilj, cuga i kvart koji diše kao jedan

Retfala: gdje dim roštilja postaje kulturni događaj Venina Markuš Kad Retfala zapali roštilj – kvart postaje kultura, a dim nova tradicija Osijek ima svoje velike priče – Tvrđu, Dravu, kampuse, stadione. Ali ponekad…

duško Šibl (1)

Kontradikcije života – Ciklus pastela Duška Šibla

Sjajan ciklus Duška Šibla posvećen sitnicama koje čine stvarnost Miroslav Pelikan U proteklom je razdoblju akademski slikar Duško Šibl, vrlo zapaženi i popularni suvremeni hrvatski likovni umjetnik, vrlo profinjeno i odmjereno realizirao ciklus…

okus koji spaja hrvatsku — pogača fest 2026.

Pogača koja spaja ono što smo bili i ono što jesmo

Pogača Fest je kulturno-gastronomska manifestacija posvećena očuvanju tradicije i umijeća pripreme tradicionalnih pogača, a portal Akademija Art redovito prati i medijski pokriva slične etno-gastro događaje u Hrvatskoj Venina Markuš 3. POGAČA FEST –…

sv. ivan trogirski – svjetionik pravde i diplomatske mudrosti ai foto (1)

SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (24): Sv. Ivan Trogirski – Svjetionik pravde i diplomatske mudrosti

Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset četvrtom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu…