Skip to content

Energetska obnova najvećeg stambenog kompleksa u Austriji

Stambeni kompleks Alt-Erlaa u Beču obilježava 50 godina postojanja i započinje jednu od najvećih energetskih sanacija u Austriji. Cilj je povećati energetsku učinkovitost i kvalitetu stanovanja

Sandra Knežević

Projekt predstavlja važan korak u modernizaciji bečkog priuštivog stanovanja.

Povodom 50. obljetnice stambenog kompleksa Alt-Erlaa u Beču započinje jedan od najvećih projekata energetske obnove u Austriji. Kompleks od ukupno 3.182 stana, u kojem živi oko 9.000 stanovnika, u narednim će godinama biti sveobuhvatno moderniziran te prilagođen suvremenim zahtjevima zaštite klime, energetske učinkovitosti i kvalitete stanovanja.

U središtu mjera nalazi se zamjena oko 24.000 prozora te vrata, terasa i lođa. Dodatno se provode opsežni radovi na pročeljima i izolaciji na oko 103.000 četvornih metara. Cilj je smanjenje potrebe za grijanjem za oko 50 posto, čime se značajno smanjuju potrošnja energije i emisije CO2. Obnova se provodi postupno i uz posebnu pažnju prema stanarima.

„Alt-Erlaa je simbol pristupačnog stanovanja i visoke kvalitete života u Beču. Sveobuhvatnom energetskom obnovom ovaj uspješni model dosljedno razvijamo za budućnost i istodobno ulažemo u zaštitu klime i veći komfor stanovanja“, istaknula je zamjenica bečkog gradonačelnika i članica gradskog poglavarstva za gospodarstvo Barbara Novak. I članica bečkog gradskog poglavarstva za stanogradnju Elke Hanel-Torsch naglašava važnost projekta: „Alt-Erlaa već desetljećima predstavlja bečki model socijalnog stanovanja. Ovom obnovom ovo reprezentativno naselje činimo spremnim za buduće generacije – održivo, pristupačno i usmjereno na budućnost.“

Važan dio projekta je i novopredstavljeni model stana koji daje uvid u buduće standarde stanovanja te na konkretan način prikazuje planirana poboljšanja. Paralelno s energetskom obnovom priprema se i postupna dekarbonizacija sustava grijanja.

Stambeni kompleks Alt-Erlaa smatra se jednim od najpoznatijih primjera socijalne stanogradnje u Europi. Ovom obnovom on postaje ključno referentno postrojenje za veliku energetsku sanaciju i održivi razvoj urbanih prostora u Austriji.

pršut 27. 8. 26. radoš. 1

Uz pršut, pedoče, fiš i čobanac. Sve je spremno za  Međunarodni festival pršuta – Drniš

Stižu majstori iz Parme, a drniške će kolege podržat će i proizvođači iz Istre i Dalmacije Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Mario Sučić U petak i subotu, 28. i 29. kolovoza, iz Sportske…

“ajmo polako. ajmo vidjeti. ajmo vjerovati.”

Osijek koji se traži – klub koji želi mir, a živi u neizvjesnosti

Ne tako davno, NK Osijek je bio na klackalici. A možda je baš zato danas malo čvršći. Malo oprezniji. Malo mudriji. I malo više svoj.Kolumna „iz navijačkog pera“  Boris Markuš Postoje trenuci kad…

predstavljen novi roman vesne Štulić „tajna tihatskog križa” (1)

Predstavljen novi roman Vesne Štulić: „Tajna Tihatskog križa” oživjela mističnu povijest Prvića i Tijata

Dva vrhunska kulturna događaja u sklopu manifestacije „Faustovo lito 2026.” okupila su brojne ljubitelje književnosti i tradicije, donoseći promociju novog romana te tradicionalnu večer zavičajne poezije Otok Prvić proteklih je dana bio središte…

mladen Žunjić (3)

Apokalipsa ili Otkrivenje, novi ciklus akrila na platnu Mladena Žunjića

Mladen Žunjić u novom ciklusu međusobno suprotstavlja boje poput zaraćenih svjetova, poput suočavanja istine i laži, poput tame i svjetla Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, izvan svake sumnje, najproduktivniji suvremeni hrvatski likovni umjetnik…

tomislav tomasevic,emina visnic, martina bienenfeld i ravnatelji muzeja

ZAGREBAČKI MUZEJSKI VIKEND – MUV 2026.

Ovogodišnji Zagrebački muzejski vikend od 3. do 6. rujna donosi bogat program u zagrebačkim muzejima, posvećen wellbeingu i okupljen pod krilaticom „Dođi k sebi u muzej!“ Ana Petričić Gojanović U povodu održavanja drugog…

stjepan katić the integrated resume ai foto

Integrirani životopis u praksi: Zašto je svestranost prednost, a ne mana?

Razgovori s urednikom Akademije Art Stjepanom Katićem otkrivaju kako prihvaćanje vlastite autentičnosti ruši društvene ladice i spaja znanost, umjetnost i održivu arhitekturu budućnosti U svijetu koji pati od kronične potrebe za brzim etiketiranjem…