Vesna Štulić iz oskudnih povijesnih izvora izvlači nit i plete priču s temom kušnje i oprosta i to u godini koju je papa Lav XIV proglasio jubilejem, 800. obljetnica preminuća sv. Franje Asiškog
“Ako je nečija povijest obilježena križem onda je to povijest franjevačkog reda. Tako je Vesna, a da toga možda i nije svjesna vještim perom otvorila tajnu Tijatskog (u ovom slučaju Tihatskog) križa koji skriva grobove i nad kojima lebdi zavjet šutnje, a šutnja je stanje misterija križa. Vesna je vješta u uprisutnjivanju emocija. Roman je pun poruka koje nam autorica sloj po sloj otkriva. Duboko ispod svake Vesnine priče krije se pouka. I zato ovo nije još jedna priča o otoku. Ovo je priča puna mistike, geologije, arheologije, arhivistike, priča o otuđenosti. Tko spava pod križem, saznat ćete ako pročitate ovaj roman pun toplih emocija, kakvih nam Vesna Štulić još jednom nudi na čitanje. A ja ga od srca preporučujem.” napisala je u osvrtu na roman S. Matković, književnica.
Gotovo da bi se moglo govoriti o receptu po kojem su pisani Štulićevi romani; ispreplitanje vremena, u ovom slučaju vrijeme nadbiskupa Gardina splićanina i fikcijska nadogradnja arhivskih dokumenata koja su poslužila kao predložak, kao i poetski upliv “trećeg glasa”. Jer, ne zaboravimo Vesna Štulić autorica je preko dvadesetak pjesničkih zbirki.


“U svojim romanima dajem poetski glas onome o kojem je riječ u romanu. To je rekli su kritičari izvrsan iskorak u pisanju književnog žanra kao što je povijesna fikcija. Na taj način roman dobiva jednu novu dimenziju”, kazala je autorica.
Roman je pisan ne s namjerom da se zavjet šutnje koji vlada među otočanima, iz čijih karaktera autorica posuđuje ono nešto i vještim perom ispisuje karakter svojih likova, prekine već da se zabilježi ono što je jedino moguće, a to je “tišina”.
“Svaki moj odlazak na otok bio je povratak u tišinu koja je postajala sve gušća, postojana, opipljiva. Gledala sam u križ na Velikoj glavi očarana njim, valjda još od djetinjstva. Zavjet šutnje među otočanima bio je izazov koji je trebalo pretočiti u književno djelo. No, kako pisati o onome o čemu se ne govori? Šutnja kao zavjet prema mrtvima, prema mjestu, prema vlastitoj povijesti…”, piše autorica na poleđini knjige. “Zato je roman postao prostor u kojem sam mogla slušati ono što nije izgovoreno. I ne, nisam pisala da razotkrijem tajne, (to bi ipak jednom valjalo prepustiti arheolozima), već da zabilježim život u sjeni neizrečenog.”
Marijana Križanović – MOJA MAMA: slikovnica o majčinoj prisutnosti koja ostavlja bez daha
Ususret Majčinom danu prigodno čitamo knjige koje nas oblikuju od najranijeg djetinjstva Među njima se posebno ističe nedavno objavljena slikovnica MOJA MAMA autorice Marijane Križanović, ilustratorice Željke Mezić i izdavača Mozaik knjige, koju…
PASTEL U SVIBNJU –OTVORENA IZLOŽBA TOMISLAVA MARIJANA BILOSNIĆA U KAPETANOVOJ KULI
U Galeriji HDLU Kapetanova kula na Trgu pet bunara u Zadru 4. svibnja 2026. otvorena je izložba Pastel u svibnju Tomislava Marijana Bilosnića, istaknutog hrvatskog književnika i slikara Izložbu je otvorio predsjednik HDLU…
Riječki HNK Ivana pl. Zajca partner u europskom projektu GOVART koji će povezati Hrvatsku i Italiju
Riječki HNK Ivana pl. Zajca dio je novog, značajnog europskog projekta koji će povezati Hrvatsku i Italiju, institucije, ustanove te kazališne scene i umjetnike iz obje zemlje, a koji je formalno započeo prošlog…
Veronika Lemishenko prvu nagradu donijela u Osijek
Nakon dva dana polufinalnih nastupa i velike završnice s troje finalista, u nizozemskom je gradu Utrechtu završeno 9. svjetsko natjecanje harfista, a prvu je nagradu u Osijek donijela naša harfistica Veronika Lemishenko Priredio:…
15. KRADU festival, od 6. do 9. svibnja: Izjave!
Donosimo izjave redatelja ceremonije otvaranja, kompozitora i glavne vokalistice benda koji nam svira na zatvaranju 15. KRADU festivala,koji se održava od 6. do 9. svibnja, na nekoliko lokacija u Zagrebu: na pozornici Akademije dramske…
Nova prisutnost Dubrovnik – ciklus Ante Barišića
Dubrovnik postaje prostor interpretacije, a ne samo prepoznatljiv motiv Miroslav Pelikan Slikar Ante Barišić osobito je zanimljiva pojava u suvremenom hrvatskom slikarstvu. Istražujući digitalne tehnike dolazi do sjajnih rješenja i rezultata Ovoga puta…





