Na sceni ZKM-a postavljena nova predstava redateljice Nine Rajić Kranjac
Ana Petričić Gojanović
U petak je u Zagrebačkom kazalištu mladih održana premijera predstave LOGOR / GOLGOTA, redateljice Nine Rajić Kranjac, prema dramama Miroslava Krleže. Njegove dvije rane ekspresionističke drame spojene su u jednu scensku cjelinu, a u režiji Rajić Kranjac predstava oslobađa divlju, ekspresionističku energiju koja razara sigurnost klasične drame. Istovremeno se osjeća koliko tekstovi nastali u sjeni Prvog svjetskog rata danas zvuče gotovo proročanski. U Galiciji su ginuli i hrvatski domobrani – seljaci, radnici i gimnazijalci koji su nakon kratke obuke slani na front kao potrošni materijal velikog carstva. Upravo iz tog iskustva nastaju Krležine drame u kojima rat nije herojska priča nego raspad svijeta.
„Na sceni ZKM-a nastaje kazališni stroj. Čine ga glumački ansambl i Krležin tekst – stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost“, istaknuo je dramaturg predstave Goran Injac.
„Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku“, izjavila je redateljica Nina Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja. „U Logoru smo na samom kraju Austro-Ugarske, u ratu koji likovi doživljavaju kao potpuno besmislen. Svi znaju da ga gube, ali moraju nastaviti, svjesni da su tek topovsko meso. U toj bezizlaznosti pojavljuju se i geste otpora – figure koje pozivaju na mir, na odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja“, ističe redateljica.
Povjesničar Tvrtko Jakovina ukazuje na to koliko je Krleža i danas aktualan: „Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo ‘dugo 20. stoljeće’ i u novom dobu u kojem ćemo živjeti.“
Dramaturg Injac podsjeća da Krleža rat vidi kao stanje koje se stalno vraća u različitim oblicima: „Ratuje se zbog profita, uvjerenja, zbog nafte, zbog rijetkih metala; ratuje se opet, ratuje se novim i starim oružjima, ratuje se neprestano.“
„Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom – vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava“, kaže Nina Rajić Kranjac koja Krležu čita kao dramatičara našeg vremena. Govoreći o drugoj drami, Golgoti, istaknula je: „Naša je Golgota temeljno socijalno propadanje društva – prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva društva.“
U Krležinim tekstovima snažno je prisutna nemoć pojedinca da kaže „ne“, da odbije sudjelovati u mehanizmu nasilja. Stoga predstava LOGOR / GOLGOTA u trenutku aktualnih svjetskih ratnih žarišta dolazi kao antiratna predstava koja naglašava besmisao stradanja i normalizacije nasilja u društvu.
Glume:
LOGOR: HORVAT – Luka Knez / WALTER – Rakan Rushaidat / GREGOR – Dado Ćosić / AGRAMER – Adrian Pezdirc / PODRAVEC, BARUN MELDEGG-CRANENSTEG – Pjer Meničanin / ZASTAVNIK – Toma Medvešek / ORDONANC – Ivan Pašalić / BARUNICA MELDEGG-CRANENSTEG – Katarina Bistrović Darvaš / ROMANOWICZ – RUSSCUKOVA – Mia Melcher / ŽIDOV, MRTVA UČITELJICA – Dora Polić Vitez / KADET JANKOVIĆ – Ugo Korani / NETKO – Petra Svrtan
GOLGOTA: KRISTIJAN – Ugo Korani / KSAVER – Rakan Rushaidat / ANDREJ – Dado Ćosić / KLEMENT – Toma Medvešek / TOMA – Pjer Meničanin / PAVLE – Ivan Pašalić / KSAVEROVA ŽENA – Mia Melcher / KRISTIJANOVA ŽENA – Iva Kraljević / PRVI RADNIK – Anđela Ramljak / DRUGI ĆORAVI RADNIK, KONJANIK 2 – Dora Polić Vitez / DOKTOR, KONJANIK 1 – Katarina Bistrović Darvaš / SVATKO – Petra Svrtan
Autorski tim:
redateljica: Nina Rajić Kranjac / adaptacija teksta: Nina Rajić Kranjac i Goran Injac / dramaturg: Goran Injac / scenografkinja: Urša Vidic / kostimografkinja: Marina Sremac / skladatelj: Branko Rožman / oblikovatelj rasvjete: Anton Modrušan / oblikovatelj tona: Jan Kozumplik / kiparski radovi: Gregor Lorenci / oblikovanje maski: Marina Sremac i Marijana Županić Benić / jezične savjetnice za hrvatski jezik: Đurđa Škavić i Milica Sinkauz / jezična savjetnica za njemački jezik: Dunja Harapin / suradnica kostimografkinje: Marta Žegura
Gavella – Izvedba predstave „Mirisi, zlato i tamjan“ u spomen na Zrinka Ogrestu
Predstava “Mirisi, zlato i tamjan”, nastala prema istoimenom romanu Slobodana Novaka, 12. listopada bit će izvedena u posebnom ozračju – kao posveta njezinu redatelju Zrinku Ogresti Martina Matota Zrinko Ogresta iznenada je preminuo 3. srpnja, a “Mirisi,…
Najava događanja u KC-u Osijek!
Najavljujemo dva zanimljiva događanja u Kulturnom centru Osijek Priredio: Boris Markuš Ponedjeljak, 5.10./19.00 sati/ Galerija Kulturnog centra “NEVIDLJIVA” /otvorenje izložbe fotografija – SUPERMAME & ANA SURAČ / Na otvorenju izložbe bit će prisutne i osnivačice portala Supermame.hr…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (22): Sv. Jeronim Dalmatinac – Gorljivi naučitelj i oštro pero baštine
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvadeset drugom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Jeronima Dalmatinca, jednog…
Moć mašte i šarene kockice – Kako dječja iskrenost gradi najljepše svjetove iz snova?
Vodič kroz čistu radost djetinjstva. Zašto su jednostavne kreativne igre i dječji “par-nepar” jedini ispravan vjetar stvarnosti na pozornici života? U današnjem svijetu, u kojem su čak i najmlađi često preplavljeni brzim, užarenim ekranima pametnih telefona i…
Pametni uređaji i analogni mir – Kako digitalni asistenti stvaraju više vremena za prvu jutarnju kavu?
Tehnologija po mjeri čovjeka. Zašto nam moderni gadgeti i umjetna inteligencija, kada ih vodi profinjena ženska intuicija, zapravo pomažu da pobjegnemo od ekranskog ludila? Kada se u javnosti pokrenu rasprave o najnovijim tehnološkim dostignućima, pametnim telefonima i…
Simfonija u šalici – Kako jesenji biljni rituali vraćaju mir i prirodni sklad u naš dom
Darovi prirode kroz prizmu ženske estetike. Zašto je topla šalica domaćeg čaja od šipka i kamilice naša najljepša obrana od ubrzane svakodnevice? Kada stignu prohladni listopadski dani, priroda nam kroz svoje tihe transformacije šalje najljepšu poruku o…
