Na sceni ZKM-a postavljena nova predstava redateljice Nine Rajić Kranjac
Ana Petričić Gojanović
U petak je u Zagrebačkom kazalištu mladih održana premijera predstave LOGOR / GOLGOTA, redateljice Nine Rajić Kranjac, prema dramama Miroslava Krleže. Njegove dvije rane ekspresionističke drame spojene su u jednu scensku cjelinu, a u režiji Rajić Kranjac predstava oslobađa divlju, ekspresionističku energiju koja razara sigurnost klasične drame. Istovremeno se osjeća koliko tekstovi nastali u sjeni Prvog svjetskog rata danas zvuče gotovo proročanski. U Galiciji su ginuli i hrvatski domobrani – seljaci, radnici i gimnazijalci koji su nakon kratke obuke slani na front kao potrošni materijal velikog carstva. Upravo iz tog iskustva nastaju Krležine drame u kojima rat nije herojska priča nego raspad svijeta.
„Na sceni ZKM-a nastaje kazališni stroj. Čine ga glumački ansambl i Krležin tekst – stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost“, istaknuo je dramaturg predstave Goran Injac.
„Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku“, izjavila je redateljica Nina Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja. „U Logoru smo na samom kraju Austro-Ugarske, u ratu koji likovi doživljavaju kao potpuno besmislen. Svi znaju da ga gube, ali moraju nastaviti, svjesni da su tek topovsko meso. U toj bezizlaznosti pojavljuju se i geste otpora – figure koje pozivaju na mir, na odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja“, ističe redateljica.
Povjesničar Tvrtko Jakovina ukazuje na to koliko je Krleža i danas aktualan: „Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo ‘dugo 20. stoljeće’ i u novom dobu u kojem ćemo živjeti.“
Dramaturg Injac podsjeća da Krleža rat vidi kao stanje koje se stalno vraća u različitim oblicima: „Ratuje se zbog profita, uvjerenja, zbog nafte, zbog rijetkih metala; ratuje se opet, ratuje se novim i starim oružjima, ratuje se neprestano.“
„Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom – vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava“, kaže Nina Rajić Kranjac koja Krležu čita kao dramatičara našeg vremena. Govoreći o drugoj drami, Golgoti, istaknula je: „Naša je Golgota temeljno socijalno propadanje društva – prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva društva.“
U Krležinim tekstovima snažno je prisutna nemoć pojedinca da kaže „ne“, da odbije sudjelovati u mehanizmu nasilja. Stoga predstava LOGOR / GOLGOTA u trenutku aktualnih svjetskih ratnih žarišta dolazi kao antiratna predstava koja naglašava besmisao stradanja i normalizacije nasilja u društvu.
Glume:
LOGOR: HORVAT – Luka Knez / WALTER – Rakan Rushaidat / GREGOR – Dado Ćosić / AGRAMER – Adrian Pezdirc / PODRAVEC, BARUN MELDEGG-CRANENSTEG – Pjer Meničanin / ZASTAVNIK – Toma Medvešek / ORDONANC – Ivan Pašalić / BARUNICA MELDEGG-CRANENSTEG – Katarina Bistrović Darvaš / ROMANOWICZ – RUSSCUKOVA – Mia Melcher / ŽIDOV, MRTVA UČITELJICA – Dora Polić Vitez / KADET JANKOVIĆ – Ugo Korani / NETKO – Petra Svrtan
GOLGOTA: KRISTIJAN – Ugo Korani / KSAVER – Rakan Rushaidat / ANDREJ – Dado Ćosić / KLEMENT – Toma Medvešek / TOMA – Pjer Meničanin / PAVLE – Ivan Pašalić / KSAVEROVA ŽENA – Mia Melcher / KRISTIJANOVA ŽENA – Iva Kraljević / PRVI RADNIK – Anđela Ramljak / DRUGI ĆORAVI RADNIK, KONJANIK 2 – Dora Polić Vitez / DOKTOR, KONJANIK 1 – Katarina Bistrović Darvaš / SVATKO – Petra Svrtan
Autorski tim:
redateljica: Nina Rajić Kranjac / adaptacija teksta: Nina Rajić Kranjac i Goran Injac / dramaturg: Goran Injac / scenografkinja: Urša Vidic / kostimografkinja: Marina Sremac / skladatelj: Branko Rožman / oblikovatelj rasvjete: Anton Modrušan / oblikovatelj tona: Jan Kozumplik / kiparski radovi: Gregor Lorenci / oblikovanje maski: Marina Sremac i Marijana Županić Benić / jezične savjetnice za hrvatski jezik: Đurđa Škavić i Milica Sinkauz / jezična savjetnica za njemački jezik: Dunja Harapin / suradnica kostimografkinje: Marta Žegura
80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka
Osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog života Boris Markuš 80 godina Matice umirovljenika grada Osijeka – osam desetljeća zajedništva, brige i aktivnog životaMatica umirovljenika grada Osijeka obilježila je 80 godina postojanja i djelovanja, važnu obljetnicu jedne od…
U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, koji se u svijetu obilježava 1. listopada
“Život koji traje – ali traži da ga čujemo” Venina Markuš Doba dugovječnosti: Što ćemo učiniti s godinama koje smo dobili?Svakog 1. listopada svijet se nakratko zaustavi. Ne zbog spektakla, ne zbog praznika koji puni trgove, nego…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (20): Sveti Vinko Paulski – Apostol milosrđa, štit siromaha i neiscrpni izvor djelotvorne ljubavi
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Jubilarni, dvadeseti nastavak našeg serijala posvećen je Svetom Vinku Paulskom, velikom reformatoru karitativnog rada i čovjeku čije…
Je li to diktatura tiho kuca na vrata
Sud zabranio štrajk radnika Holdinga. Eto, dragi ljudi, ne mogu baciti svoje pero u koš, jer kad pročitaš da onaj, koji bi trebao braniti pravo na slobodu, je potpuno guši. Pazite ovo licemjerje, Saborski zastupnici i zastupnice,…
Čitamo domaće: Zoran Ferić predstavlja novi roman “Balada o sretnoj osobi”
V.B.Z. nastavlja s jesenskim ciklusom ČITAMO DOMAĆE, posvećenim novim knjigama domaćih autora. Nakon predstavljanja debitantskog romana Srđana Gavrilovića i nove zbirke poezije Drage Glamuzine, ciklus nastavljamo jednim od najiščekivanijih domaćih književnih noviteta ove jeseni – novim romanom…
Anatomija nedjeljivog jutra – Zašto prva kava u tišini prkosi digitalnom ludilu?
Jutarnji ritual bez ekrana, poruka i vijesti nije samo hir modernih nostalgičara. To je naša posljednja linija obrane, prostor u kojem ponovno učimo kako pripadati sebi prije nego što nas preuzmu algoritmi. Živimo u svijetu u kojem…
