Na sceni ZKM-a postavljena nova predstava redateljice Nine Rajić Kranjac
Ana Petričić Gojanović
U petak je u Zagrebačkom kazalištu mladih održana premijera predstave LOGOR / GOLGOTA, redateljice Nine Rajić Kranjac, prema dramama Miroslava Krleže. Njegove dvije rane ekspresionističke drame spojene su u jednu scensku cjelinu, a u režiji Rajić Kranjac predstava oslobađa divlju, ekspresionističku energiju koja razara sigurnost klasične drame. Istovremeno se osjeća koliko tekstovi nastali u sjeni Prvog svjetskog rata danas zvuče gotovo proročanski. U Galiciji su ginuli i hrvatski domobrani – seljaci, radnici i gimnazijalci koji su nakon kratke obuke slani na front kao potrošni materijal velikog carstva. Upravo iz tog iskustva nastaju Krležine drame u kojima rat nije herojska priča nego raspad svijeta.
„Na sceni ZKM-a nastaje kazališni stroj. Čine ga glumački ansambl i Krležin tekst – stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost“, istaknuo je dramaturg predstave Goran Injac.
„Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku“, izjavila je redateljica Nina Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja. „U Logoru smo na samom kraju Austro-Ugarske, u ratu koji likovi doživljavaju kao potpuno besmislen. Svi znaju da ga gube, ali moraju nastaviti, svjesni da su tek topovsko meso. U toj bezizlaznosti pojavljuju se i geste otpora – figure koje pozivaju na mir, na odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja“, ističe redateljica.
Povjesničar Tvrtko Jakovina ukazuje na to koliko je Krleža i danas aktualan: „Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo ‘dugo 20. stoljeće’ i u novom dobu u kojem ćemo živjeti.“
Dramaturg Injac podsjeća da Krleža rat vidi kao stanje koje se stalno vraća u različitim oblicima: „Ratuje se zbog profita, uvjerenja, zbog nafte, zbog rijetkih metala; ratuje se opet, ratuje se novim i starim oružjima, ratuje se neprestano.“
„Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom – vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava“, kaže Nina Rajić Kranjac koja Krležu čita kao dramatičara našeg vremena. Govoreći o drugoj drami, Golgoti, istaknula je: „Naša je Golgota temeljno socijalno propadanje društva – prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva društva.“
U Krležinim tekstovima snažno je prisutna nemoć pojedinca da kaže „ne“, da odbije sudjelovati u mehanizmu nasilja. Stoga predstava LOGOR / GOLGOTA u trenutku aktualnih svjetskih ratnih žarišta dolazi kao antiratna predstava koja naglašava besmisao stradanja i normalizacije nasilja u društvu.
Glume:
LOGOR: HORVAT – Luka Knez / WALTER – Rakan Rushaidat / GREGOR – Dado Ćosić / AGRAMER – Adrian Pezdirc / PODRAVEC, BARUN MELDEGG-CRANENSTEG – Pjer Meničanin / ZASTAVNIK – Toma Medvešek / ORDONANC – Ivan Pašalić / BARUNICA MELDEGG-CRANENSTEG – Katarina Bistrović Darvaš / ROMANOWICZ – RUSSCUKOVA – Mia Melcher / ŽIDOV, MRTVA UČITELJICA – Dora Polić Vitez / KADET JANKOVIĆ – Ugo Korani / NETKO – Petra Svrtan
GOLGOTA: KRISTIJAN – Ugo Korani / KSAVER – Rakan Rushaidat / ANDREJ – Dado Ćosić / KLEMENT – Toma Medvešek / TOMA – Pjer Meničanin / PAVLE – Ivan Pašalić / KSAVEROVA ŽENA – Mia Melcher / KRISTIJANOVA ŽENA – Iva Kraljević / PRVI RADNIK – Anđela Ramljak / DRUGI ĆORAVI RADNIK, KONJANIK 2 – Dora Polić Vitez / DOKTOR, KONJANIK 1 – Katarina Bistrović Darvaš / SVATKO – Petra Svrtan
Autorski tim:
redateljica: Nina Rajić Kranjac / adaptacija teksta: Nina Rajić Kranjac i Goran Injac / dramaturg: Goran Injac / scenografkinja: Urša Vidic / kostimografkinja: Marina Sremac / skladatelj: Branko Rožman / oblikovatelj rasvjete: Anton Modrušan / oblikovatelj tona: Jan Kozumplik / kiparski radovi: Gregor Lorenci / oblikovanje maski: Marina Sremac i Marijana Županić Benić / jezične savjetnice za hrvatski jezik: Đurđa Škavić i Milica Sinkauz / jezična savjetnica za njemački jezik: Dunja Harapin / suradnica kostimografkinje: Marta Žegura
Prilog o knjizi Bachove književne kapi
Helena Sablić Tomić Bachove književne kapi Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio u Biblioteci Cicero knjigu zbirka mini eseja, kritika suvremenih hrvatskih književnika Helene Sablić Tomić Bachove književne kapi, u lijepom, tvrdom uvezu, na 293 stranice. Riječ…
Prilog o knjizi ANTIGON, BOŽJI SIN
Jukka M. Heikkila ANTIGON, BOŽJI SIN Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio povijesni roman finskog autora Jukke M. Heikkile Antigon, božji sin, u lijepom, tvrdo ukoričenom izdanju, na 292 stranice, u prijevodu s finskog…
Greencajt završio uz snažne poruke o budućnosti biznisa, društva i planeta
Nakon tri dana inspirativnih predavanja, otvorenih rasprava i susreta koji su okupili vodeće domaće i međunarodne stručnjake, završeno je šesto izdanje Greencajta, najveće regionalne konferencije održivosti i zelene tranzicije. Tijekom konferencije, HNK2 u Zagrebu postao je mjesto…
Kako ukloniti bol i patnju čovječanstva – novi ciklus Petera Weisza
Slikati stvarnost ljudske patnje, boli, rastanka, iščeznuća može samo izvanredan umjetnik, nadahnut.. Miroslav Pelikan Slikar Peter Weisz iznimno je ime u suvremenoj likovnoj umjetnosti. Kontinuirano slika uspješno niz desetljeća, izlažući u mnogim svjetskim galerijama, organizirajući različita art…
MG NAJAVLJUJE PRVU PROIZVODNU TVORNICU NA EUROPSKOM KOPNU
Važna prekretnica za marku MG – najava prve proizvodne tvornice na europskom kopnu, koja će biti izgrađena u Galiciji, u Španjolskoj Klara Novosel Projekt vrijedan oko 200 milijuna eura dio je strategije „U Europi, za Europu“, a…
Simon Reeve na Greencajtu nadahnutim predavanjem završio svoju svjetsku turneju
Drugi dan šestog izdanja Greencajta obilježila su predavanja i razgovori o održivom poslovanju, inovacijama i odnosu čovjeka prema planetu, a posebnu pažnju publike privuklo je ekskluzivno gostovanje Simona Reeva powered by HTZ, jednog od najpoznatijih svjetskih putopisaca,…
