Židovska općina Osijek obnovila je prvobitni spomenik povodom dana stradanja i junaštva na sjećanje židovskim stradalnicima 2004. godine, te Grad Osijek 2016. godine
Boris Markuš
Logor Tenja bio je sabirni logor. Logor se nalazio kraj grada Osijeka u selu Tenja, a formiran je u travnju 1941. i djelovao je do kolovoza 1942. godine. Logor u Tenji predstavlja jedno od ključnih mjesta stradanja židovske zajednice s područja Slavonije tijekom Drugog svjetskog rata. Na mjestu logora podignut je spomenik kao trajna uspomena na žrtve.
Sabirni logor Tenja otvoren je krajem lipnja 1942., i u stvarnosti je funkcionirao kao geto. Bio je ograđen bodljikavom žicom, a u njemu je bilo zatočeno oko 2 500 Osječana te oko 500 Židova iz drugih mjesta. Zbog nedovoljnog broja baraka, mnogi su zatvorenici spavali pod vedrim nebom. Po dolasku u logor, Židovima su najprije oduzimani novac, ručni satovi, vjenčano prstenje, nakit i druge vrijednosti. Sabirni logor bio je u funkciji do kolovoza 1942., kada su zatvorenici većinom otpremljeni u Auschwitz, dok je između 100 i 300 osoba dospjelo u Jasenovac.
LITERATURA:
* Dobrovšak, Ljiljana: Židovi u Osijeku: od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata;
Čarobni tim, Osijek, 2013.
* Živaković Kerže, Zlata: Židovi u Osijeku (1918.-1941.), Hrvatski institut za povijest,
Slavonski Brod, 2005.
* Živaković Kerže, Zlata: Stradanja i pamćenja: holokaust u Osijeku i život koji se nastavlja;
Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod, 2006.
Foto & Video Ekipa portala Akademija–Art Zagreb
Prilog o knjizi Burma Sahib
Paul Theroux Burma Sahib Miroslav Pelikan Priča o pet ključnih godina koje su od mladog policajca stvorile Georga Orwella Nedavno je VBZ u biblioteci Nektar objavio roman Paula Therouxa BURMA SAHIB, na…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (18): Sveti Maksimilijan Kolbe – Vitez Bezgrešne, mučenik ljubavi i pobjeda ljudskosti nad tamom
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale Osamnaesti nastavak vodi nas u mračna poglavlja ljudske povijesti, gdje je zasjala jedna…
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
