Franko Sorić rođen je 1967. u Preku na otoku Ugljanu, živio je i radio u Zadru, gdje je i preminuo 5. ožujka 2026. godine.Diplomirao je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveučilište u Zadru), čime je ostvario snažnu jezičnu i kulturnu podlogu za svoj književni rad.
O pjesništvu i njegovom mjestu u lokalnoj i široj književnoj sceni pisali su kritičari i recenzenti, ističući njegov introspektivan, refleksivan i simbolički snažan stil te specifičan pristup lirskom subjektu.
Franko Sorić je plodan suvremeni hrvatski pjesnik čije su pjesme objavljivane u raznim časopisima, zbornicima i antologijama te su mu pjesme prevedene i na strane jezike (engleski, njemački, francuski, španjolski). Objavljuje i literarne kritike, prikaze i eseje, a njegove su pjesme emitirane i na Hrvatskom radiju.
Objavio je knjige: Anđeo odjeven u plavo – prva zbirka pjesama autora, objavljena prije 2009. godine, u kojoj se jasno pokazuje njegov introspektivni i refleksivni pjesnički izraz; Pjesme – Gedichte (2009.) – dvojezična zbirka (hrvatski i njemački) nastala uz suradnju s prof. Ute Karlavaris Bremer, istaknuta kao značajan korak u njegovoj poetici; Preku s ljubavlju (2010.) – sonetni vijenc, gdje se autorski bavi formom i zavičajnim motivima; Neki drugi život (2011.) – zbirka pjesama u kojoj se ponovno potvrđuje njegova osobna poetika refleksije i unutarnje samoće; I sutra će svanuti (2012.) – zbirka koja donosi 56 refleksivnih pjesama i potvrđuje Sorićevu poziciju kao produktivnog pjesnika suvremenog hrvatskog pjesništva; Zazivanje svetih (2014.) – izbor iz njegovih pjesama, objavljen dvojezično (hrvatsko‑engleski), s kritičkim osvrtom i izborom ponajboljih ljubavnih, refleksivnih i socijalnih pjesama; Zagrlio sam nebo – J’embrassai le ciel – dvojezična zbirka objavljena 2017., predstavljena u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar; Pjesme (2020.) – opsežna zbirka objavljena u izdanju Znanstvene knjižnice Zadar, koja dodatno afirmira njegov poetski opus; Kameni konjanik (2025.) – posljednja je zbirka Franka Sorića u šest zasebnih ciklusa s ukupno 75 pjesama, u izdanju nakladničke kuće 3000 godina Za dar, koju je uredio i opremio Tomislav Marijan Bilosnić, a s recenzijom popratio mr. Miro Grubić.
Osim vlastitih knjiga, pjesme Franka Sorića zastupljene su i u različitim antologijama suvremene hrvatske poezije (npr. Hrvatska ljubavna lirika, Oblizujući suze, More mora, te antologije XXI stoljeća), čime je njegov rad priznat i u širim pjesničkim kontekstima.
Sorićevo pjesništvo karakterizira introspektivna, refleksivna i ontološka poetika, s naglaskom na teme samoće, tišine, egzistencije, unutarnjeg bića i odnosa s vanjskimsvijetom. Jezično i motivski pomiče granice lokalnog izraza i utjelovljuje univerzalne teme kroz simbolične i metaforičke slike. Kritičari ističu njegov autonomni stil koji se često izdiže izvan dominantnih književnih struja i lokalnih književnih krugova.
Franko Sorić jedan je od najistaknutijih suvremenih zadarskih pjesnika s više desetakagodina aktivnog književnog rada, autor brojnih zbirki poezije, zastupljen u antologijama i časopisima te prevođen na više jezika. Njegov poetski opus odražava duboku refleksiju o biću, svijetu i riječima, čime ostavlja značajan trag u hrvatskoj suvremenoj poeziji.

Franko Sorić hodao je Zadrom
kao da razgovara s kamenjem
Polako bez potrebe da ikome dokazuje
da je pjesnik
On je to bio
i kad je šutio
A jutros grad je otvorio oči bez njegova koraka
u hladnim arkadama raste trava tišine
Na Poluotoku Zadar se otvara među prstima Foruma
Kalelarga čeka da Franko iz džepa
izvadi šum borova i svjetlost sutona
i kaže: imam nešto kratko
samo nekoliko redaka
koji su me probudili jutros
Pod mojom murvom sada je hlad preširok
Tko će mi doći i donijeti nemir mora
izgovoriti stih kao da otvara prozor
Tko će me sada pozvati u grad
gotovo prazan
dok zatvara jednu od svojih knjiga
U moru plivaju riječi koju izgovara vrijeme
kao komadići večeri
ali svaka nova misao
ponavlja čudo prvog pjesničkog jutra
Tomislav Marijan Bilosnić
Zadar, 8. ožujka 2026.
Već prva zbirka pjesama Franka Sorića zaslužila je i pobudila pažnju šire čitalačke publike i književne kritike. Iz prve se Franko pokazao kao vladar svojih stihova, pjesnik u cijelosti. Kasniji njegov pjesnički slijed samo je potvrđivao prvotnu ocjenu kako Franko Sorić djelujući samozatajno i povučeno, čak i u sredini u kojoj živi, van književnih doktrina i škola, van časopisne i druge produkcije, u osami Zadra, piše ne samo dobre stihove, već stihove koji će u suvremenoj hrvatskoj lirici zasigurno ostati zapamćeni kao važna lirska “pitanja ljudske i pjesničke egzistencije“ naše suvremenice. U Sorićevim pjesmama prepoznajemo mnoštvo supostojećih svjetova, svjetova čiju stvarnost prepoznajemo, a dinamiku osjećamo. Pišući moderno, a u tradiciji jastvene lirike, otvoreno pokazujući svoje radosti i tuge, Sorić na ponajbolji pjesnički način izriče brigu za malog, običnog, neprimjetljivog i ranjivoga čovjeka, to je njegovo temeljno pjesničko čuvstvo.
Izbor ponajboljih pjesama Franka Sorića, za koje sam kaže da su ljubavne, refleksivne i socijalne, te izabrane s namjerom da se dopadnu i kritici i publici, a ovdje priređene za tisak u hrvatsko-engleskoj verziji, bez zdvajanja zaslužuju svaku pažnju i potporu. U ovom izboru mogle bi se istaći mnoge pjesme, koje u cijelosti i metaforički i simbolički ilustriraju pragmatična egzistencijalna pitanja, ali ne na vulgaran, već do krajnjih granica na profinjeno autonoman način osamljenoga bića bačenog u nestalnosti svijeta. Ove je ocjene dovoljno potkrijepiti stihovima, kao u pjesmi Isadora, vrati se – vrati se u ovaj ozelenjeli dan / zelen od promrzlih vena zbog tebe / snijeg neprestano pada / još uvijek se bojim bijele boje kad nisi tu / donesi svoje pero i svoju tintu / za naš Crveni listopad. Ili u pjesmi Perfekt za četiri sata ujutro – volio sam je kao / malu minijaturnu crkvicu / na dlanu mora. U pjesmi Dugo sam gledao tog starca u čitaonici, Sorić će s ljubavnih tema prijeći na refleksivnost koja će nam u zamjenu za stvarni ponuditi sanjani svijet – Zatim sam se popeo na planinu / nosio sam Hessea na ramenima. / Želio je posljednji put vidjeti snijeg u proljeće. / Vratio sam se kući i nikom nisam rekao gdje sam bio. I tako bi mogli nastaviti nisku graničnih situacija iz pjesme u pjesmu, iz stiha u stih, jer Franko je samo otišao za suncem… on prati one koji će čitavu svoju mladost / ostaviti pticama… piše prijateljima i prijateljicama, o pjesnicima, sjeni njihovih očiju, koje u plaho doba noći / lutaju među jablanima… Uostalom ovo je pjesnik koji sanja da sanja, čiji je fetiš bijeli papir i penkala / i ono malo duše / što ostane / za čisto nadahnuće. Sve i da nije, on je Franko Sorić, kako bi sam kazao, pjesnik čije se pjesme mogu podrazumijevati i kao poruke o moralu i smislu današnjega svijeta, bez obzira bio on bijel, plav, crven ili ljubičast, kako ga najčešće vidi pjesnik.
Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović
Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih…
Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića
Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je…
Otvorenje izložbe studenata VERN-a kao predprogram festivala Oglede 2026.
Tema: Uvijek (te) netko gleda VELIKA GORICA – Ovogodišnje izdanje Oglede festivala sadrži i predprogram koji će započeti već 25. rujna 2026. godine. U Područnoj knjižnici Galženica će od 19 sati biti otvorena…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (11): Sveti Luka evanđelist – Zaštitnik umjetnika, liječnika i kist koji slavi nebesko
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U jedanaestom nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” s posebnim uzbuđenjem predstavljamo lik svetog Luke…
Zaboravljena fizika i kemija zgrade: Zašto naši stanovi više ne dišu?
U potrazi za energetskom učinkovitošću, brzom gradnjom i instant-rješenjima protiv prokišnjavanja, moderna je gradnja upala u opasnu zamku: potpuno hermetičko zatvaranje stambenih prostora. Danas svjedočimo apsurdnom trendu gdje se kupnja električnih odvlaživača zraka…
Budućnost stanuje u Hrvatskoj: Više od 300 inovacija iz cijelog svijeta stiže u Zagreb
Hrvatska zajednica inovatora priprema dvostruki spektakl posvećen kreativnosti, novim tehnologijama i naprednim rješenjima u gospodarstvu. Od 15. do 17. listopada 2026. godine, prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ugostit će 24. međunarodnu…






