Franko Sorić rođen je 1967. u Preku na otoku Ugljanu, živio je i radio u Zadru, gdje je i preminuo 5. ožujka 2026. godine.Diplomirao je njemački i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru (Sveučilište u Zadru), čime je ostvario snažnu jezičnu i kulturnu podlogu za svoj književni rad.
O pjesništvu i njegovom mjestu u lokalnoj i široj književnoj sceni pisali su kritičari i recenzenti, ističući njegov introspektivan, refleksivan i simbolički snažan stil te specifičan pristup lirskom subjektu.
Franko Sorić je plodan suvremeni hrvatski pjesnik čije su pjesme objavljivane u raznim časopisima, zbornicima i antologijama te su mu pjesme prevedene i na strane jezike (engleski, njemački, francuski, španjolski). Objavljuje i literarne kritike, prikaze i eseje, a njegove su pjesme emitirane i na Hrvatskom radiju.
Objavio je knjige: Anđeo odjeven u plavo – prva zbirka pjesama autora, objavljena prije 2009. godine, u kojoj se jasno pokazuje njegov introspektivni i refleksivni pjesnički izraz; Pjesme – Gedichte (2009.) – dvojezična zbirka (hrvatski i njemački) nastala uz suradnju s prof. Ute Karlavaris Bremer, istaknuta kao značajan korak u njegovoj poetici; Preku s ljubavlju (2010.) – sonetni vijenc, gdje se autorski bavi formom i zavičajnim motivima; Neki drugi život (2011.) – zbirka pjesama u kojoj se ponovno potvrđuje njegova osobna poetika refleksije i unutarnje samoće; I sutra će svanuti (2012.) – zbirka koja donosi 56 refleksivnih pjesama i potvrđuje Sorićevu poziciju kao produktivnog pjesnika suvremenog hrvatskog pjesništva; Zazivanje svetih (2014.) – izbor iz njegovih pjesama, objavljen dvojezično (hrvatsko‑engleski), s kritičkim osvrtom i izborom ponajboljih ljubavnih, refleksivnih i socijalnih pjesama; Zagrlio sam nebo – J’embrassai le ciel – dvojezična zbirka objavljena 2017., predstavljena u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar; Pjesme (2020.) – opsežna zbirka objavljena u izdanju Znanstvene knjižnice Zadar, koja dodatno afirmira njegov poetski opus; Kameni konjanik (2025.) – posljednja je zbirka Franka Sorića u šest zasebnih ciklusa s ukupno 75 pjesama, u izdanju nakladničke kuće 3000 godina Za dar, koju je uredio i opremio Tomislav Marijan Bilosnić, a s recenzijom popratio mr. Miro Grubić.
Osim vlastitih knjiga, pjesme Franka Sorića zastupljene su i u različitim antologijama suvremene hrvatske poezije (npr. Hrvatska ljubavna lirika, Oblizujući suze, More mora, te antologije XXI stoljeća), čime je njegov rad priznat i u širim pjesničkim kontekstima.
Sorićevo pjesništvo karakterizira introspektivna, refleksivna i ontološka poetika, s naglaskom na teme samoće, tišine, egzistencije, unutarnjeg bića i odnosa s vanjskimsvijetom. Jezično i motivski pomiče granice lokalnog izraza i utjelovljuje univerzalne teme kroz simbolične i metaforičke slike. Kritičari ističu njegov autonomni stil koji se često izdiže izvan dominantnih književnih struja i lokalnih književnih krugova.
Franko Sorić jedan je od najistaknutijih suvremenih zadarskih pjesnika s više desetakagodina aktivnog književnog rada, autor brojnih zbirki poezije, zastupljen u antologijama i časopisima te prevođen na više jezika. Njegov poetski opus odražava duboku refleksiju o biću, svijetu i riječima, čime ostavlja značajan trag u hrvatskoj suvremenoj poeziji.

Franko Sorić hodao je Zadrom
kao da razgovara s kamenjem
Polako bez potrebe da ikome dokazuje
da je pjesnik
On je to bio
i kad je šutio
A jutros grad je otvorio oči bez njegova koraka
u hladnim arkadama raste trava tišine
Na Poluotoku Zadar se otvara među prstima Foruma
Kalelarga čeka da Franko iz džepa
izvadi šum borova i svjetlost sutona
i kaže: imam nešto kratko
samo nekoliko redaka
koji su me probudili jutros
Pod mojom murvom sada je hlad preširok
Tko će mi doći i donijeti nemir mora
izgovoriti stih kao da otvara prozor
Tko će me sada pozvati u grad
gotovo prazan
dok zatvara jednu od svojih knjiga
U moru plivaju riječi koju izgovara vrijeme
kao komadići večeri
ali svaka nova misao
ponavlja čudo prvog pjesničkog jutra
Tomislav Marijan Bilosnić
Zadar, 8. ožujka 2026.
Već prva zbirka pjesama Franka Sorića zaslužila je i pobudila pažnju šire čitalačke publike i književne kritike. Iz prve se Franko pokazao kao vladar svojih stihova, pjesnik u cijelosti. Kasniji njegov pjesnički slijed samo je potvrđivao prvotnu ocjenu kako Franko Sorić djelujući samozatajno i povučeno, čak i u sredini u kojoj živi, van književnih doktrina i škola, van časopisne i druge produkcije, u osami Zadra, piše ne samo dobre stihove, već stihove koji će u suvremenoj hrvatskoj lirici zasigurno ostati zapamćeni kao važna lirska “pitanja ljudske i pjesničke egzistencije“ naše suvremenice. U Sorićevim pjesmama prepoznajemo mnoštvo supostojećih svjetova, svjetova čiju stvarnost prepoznajemo, a dinamiku osjećamo. Pišući moderno, a u tradiciji jastvene lirike, otvoreno pokazujući svoje radosti i tuge, Sorić na ponajbolji pjesnički način izriče brigu za malog, običnog, neprimjetljivog i ranjivoga čovjeka, to je njegovo temeljno pjesničko čuvstvo.
Izbor ponajboljih pjesama Franka Sorića, za koje sam kaže da su ljubavne, refleksivne i socijalne, te izabrane s namjerom da se dopadnu i kritici i publici, a ovdje priređene za tisak u hrvatsko-engleskoj verziji, bez zdvajanja zaslužuju svaku pažnju i potporu. U ovom izboru mogle bi se istaći mnoge pjesme, koje u cijelosti i metaforički i simbolički ilustriraju pragmatična egzistencijalna pitanja, ali ne na vulgaran, već do krajnjih granica na profinjeno autonoman način osamljenoga bića bačenog u nestalnosti svijeta. Ove je ocjene dovoljno potkrijepiti stihovima, kao u pjesmi Isadora, vrati se – vrati se u ovaj ozelenjeli dan / zelen od promrzlih vena zbog tebe / snijeg neprestano pada / još uvijek se bojim bijele boje kad nisi tu / donesi svoje pero i svoju tintu / za naš Crveni listopad. Ili u pjesmi Perfekt za četiri sata ujutro – volio sam je kao / malu minijaturnu crkvicu / na dlanu mora. U pjesmi Dugo sam gledao tog starca u čitaonici, Sorić će s ljubavnih tema prijeći na refleksivnost koja će nam u zamjenu za stvarni ponuditi sanjani svijet – Zatim sam se popeo na planinu / nosio sam Hessea na ramenima. / Želio je posljednji put vidjeti snijeg u proljeće. / Vratio sam se kući i nikom nisam rekao gdje sam bio. I tako bi mogli nastaviti nisku graničnih situacija iz pjesme u pjesmu, iz stiha u stih, jer Franko je samo otišao za suncem… on prati one koji će čitavu svoju mladost / ostaviti pticama… piše prijateljima i prijateljicama, o pjesnicima, sjeni njihovih očiju, koje u plaho doba noći / lutaju među jablanima… Uostalom ovo je pjesnik koji sanja da sanja, čiji je fetiš bijeli papir i penkala / i ono malo duše / što ostane / za čisto nadahnuće. Sve i da nije, on je Franko Sorić, kako bi sam kazao, pjesnik čije se pjesme mogu podrazumijevati i kao poruke o moralu i smislu današnjega svijeta, bez obzira bio on bijel, plav, crven ili ljubičast, kako ga najčešće vidi pjesnik.
Arhitektura neovisnosti – Zašto su autentična djela jedino ogledalo koje preživljava sud vremena?
Kada sinergija autohtone baštine i napredne tehnologije progovori vlastitom pameti, uštogljene društvene ladice gube svoj smisao. Zašto naš digitalni kruzer sa snažnim motorima plovi potpuno imun na sabotaže mediokriteta i kako stvaranje trajnih…
Ususret Martinju: Akademija Art lansira veliki jesenski serijal „Tjedan vina”
Dok priroda polako odijeva svoje zlatne i jantarske tonove, a vinogradari privode kraju još jednu plodnu godinu, portal Akademija Art otvara novu, ekskluzivnu kulturnu oazu. Tjedan dana prije velikog blagdana svetog Martina, bez…
Ciklus animalistike Duška Šibla, drugi dio
Slikar se divi nemjerljivoj slobodi svake pojedine životinje, bića u moru, ptice… Miroslav Pelikan Drugi dio ciklusa s motivima animalistike akrila na platnu Duška Šibla donosi nam i sasvim obične i sasvim neobične…
Kazaljke se vraćaju: stiže zimsko računanje vremena
U noći sa subote na nedjelju kazaljke se vraćaju s 3 na 2 sata, a građani dobivaju sat vremena duljeg sna Venina Markuš Dok jesen polako preuzima ulice, parkove i svakodnevni ritam gradova,…
Renesansa europskog dizajna – Kako žensko vizionarstvo i autohtona baština brišu granice matrixa
Od makroekonomskih tablica do čiste estetike oblika. Zašto je autentični kreativni kôd Starog kontinenta naš najmoćniji digitalni štit? TEKST / TREATISE: HR: Suvremeni europski prostor i njegovi administrativni komunikacijski sustavi prečesto se promatraju…
ZAGREB DESIGN, ART & ARCHITECTURE FILM FESTIVAL
Što se krije iza velikih umjetničkih djela i arhitektonskih vizija? Dvanaest dokumentaraca vodi iza kulisa umjetnosti, arhitekture i dizajna U Institutu Liszt – Mađarskom kulturnom centru 21. 10 2026.otvoreno je osmo izdanje DA2…






