Kompleks Schönbrunn jedna je od najpoznatijih bečkih atrakcija, a 30. obljetnica njegova upisa na popis svjetske baštine UNESCO-a dodatno će ojačati njegovu važnost za austrijsku prijestolnicu, ali i cijelu Austriju
Lara Kuš
Kompleks Schönbrunn ove godine slavi posebnu obljetnicu. U prosincu 1996. dvorac Schönbrunn i njegovi prekrasni vrtovi te Zoološki vrt Schönbrunn upisani su na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Schönbrunn nije samo jedno najvažnijih kulturnih dobara Austrije, već i međunarodno priznati spomenik kulture i nezaobilazna bečka znamenitost za posjetitelje iz cijelog svijeta.
Samo u razdoblju između 2017. i 2024. Schönbrunn je posjetilo gotovo 30 milijuna ljudi te je ostvaren prihod od približno pola milijarde eura. U posljednjih osam godina uloženo je oko 90 milijuna eura u očuvanje i obnovu ovog kompleksa. Trenutačno je u tijeku obnova svečane dvorane čija površina obuhvaća 191 metar kvadratni.
U okviru obljetničke godine posebna pozornost posvetit će se osobama koje stoje iza ovog velikog uspjeha te posla koji svakodnevno obavljaju. U području preventivne konzervacije i restauracije ovog povijesno važnog mjesta dosad su postignuti značajni uspjesi. Raznoliki i očuvani interijeri dvorca svjedoče o načinu života, umjetnosti i obrtničkim vještinama prošlih vremena. Upravo je carica Marija Terezija Schönbrunn odabrala kao svoju glavnu rezidenciju, a njezine političke i kulturne ambicije pretvorile su ga u važno središte moći i života Habsburgovaca.
Pod krilaticom „30 godina svjetske baštine“ Schönbrunn će se ove godine usredotočiti na četiri ključna područja, a to su: jačanje vidljivosti svjetske baštine, očuvanje i istraživanje, unaprjeđenje posjetiteljskog iskustva te značaj Schönbrunna kao pokretača gospodarskog razvoja za Beč i Austriju.
Dan austrijske svjetske baštine obilježava se 18. travnja 2026. godine, a uključit će se i dvorac Schönbrunn. Posjetitelji će imati priliku uživati u dvama ekskluzivnim vođenim obilascima izvan redovnog radnog vremena.
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…
