Peter Weisz, suvremeni je likovni umjetnik, u slikarstvu je nazočan i aktivan niz desetljeća, izlagao je širom svijeta, autor je kompleksnog i iznimno cijenjenog opusa
Gdin Weisz, dugi niz desetljeća djelujete aktivno na likovnoj sceni svijeta. Realizirali ste kompleksni opus. Kako bi u nekoliko riječi, rečenica opisali ključ razumijevanje Vašeg djela?
-Na prvoj godini Akademije u Parizu, profesor nam je rekao – možemo Vas naučiti da budete slikarski majstor ili umjetnik. Za biti umjetnik morate biti slobodnog duha, neustrašiv i ne bojati se grešaka, koje ćete sigurno raditi. Učite na svojim greškama i radite po inspiraciji . Otkriti ćete vremenom sami što Vas privlači i što Vas ispunjava – a kad to otkrijete onda postajete umjetnik.
Njegujete niz motivi u slikarstvu, osobito se ističe ljudska patnja, patnja čovječanstva.
-Oduvijek je ljudska patnja prisutna. Bilo iz osobnih razloga bilo zbog društva i okoline u kojem živite. To nema veze jeste li bogati ili siromašni, neuspješno ili uspješni. Ona je konstanta u životu svakog pojedinca.
Volite i različite oblike koje koegzistiraju na Vašim slikama.
-Razni oblici kojima se služim pri svom slikanje, kao i boja, crtež, kompozicija – omogućuju mi istraživanje, traženja samoga sebe. Zato i najčešće, periodični mijenjam svoje radove u maniri ekspresionizma, nove figuracije i apstrakciji.
Postoji li motivi za koje jednostavno niste imali vremena?
-Nema motiva koji me ne inspiriraju. Inspiracija su mi ljudi, njihovi pogledi na svijet, njihove emocije. I ja želim da kada ljudi gledaju moje slike da oni emotivno prihvate što im hoću reći. Umjetnost je onda kada se ostvari komunikacija između autora umjetničkog djela i onoga koji to djelo gleda ili sluša, ako je u pitanju glazba, ili čita ako je riječ o knjizi.







Kako vidite današnje domete suvremene umjetnosti?
-Ne podcijenjujem niti jedan pravac, niti nešto novo – ako je to novo možda samo eksperiment. Cijenim svaki pokušaj kreacije, jer kreativnost uzdiže čovjeka u odnosu na druga bića.
Koliko su različite tehnike važne u slikarstvu?
-Svaka tehnika je dobra, ako se autor kroz nju uspije izraziti. Naravno, svaki umjetnik ima prirodne sklonosti prema nekoj od mnogih tehnika. Osobno volim raditi sa uljem, akrilikom i volim i dobar crtež.
Svjedoci smo pojave digitalnih tehnika u umjetnosti. Može li klasično slikarstvo u tim uvjetima živjeti ili preživjeti?
-Vjerujem da će klasično slikarstvo uvijek opstati unatoč digitalnoj eri. Bliže je samom čovjekovoj biću.. ima dušu. To je ono što sam rekao na, početku – digitalno slikarstvo može biti vrhunsko majstorstvo – ali bez duše ne može biti vrhunska umjetnost.
Koja je danas zemlja vodeća u umjetnosti i zašto?
-Ne mogu precizirati samo jednu zemlju. U svakoj zemlji ljudi imaju druge tradicije, običaje, kulturu i to i nesvjesno usmjerava i obilježava umjetnika. Bitno je da svaki na svoj način uspostavi tu emotivnu komunikaciju sa okruženjem. Ako uspije da, ta komunikacija bude univerzalna – tim više je dostignuća veće.
Kako mi stojimo u svemu tome?
-Mi kao država ne zaostajemo za drugim i većim zemljama. Tim više je za cijeniti naša dostignuća, jer država jako malo brine za potrebe umjetnika – u odnose na neke druge zemlje. Kod nas kada kažete da ste umjetnik, sugovornik će Vas pitati od čega živite. U Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Južnoj Koreji itd. to Vas neće pitati. Za njih ćete biti gospodin umjetnik – bili siromašni ili bogati uspješni.
Novosti u Vašem atelijeru, planovi, monografije..?
-Očekujem ove godine dvije izložbe. Jedna u muzeju gospodina Branka Roglića kojeg gradi u Dalmaciju u kojem će biti i nekoliko mojih radova, a trebala bi se otvoriti ove jeseni.
Druga bi bila u novom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu, gdje će jedan dio biti otvoren i za suvremene umjetnike. Na otvorenju muzeja u toj galeriji bi bila moja veća samostalna izložba. Očekuje se završetak radova na zgradi na Gornjem gradu.
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…






