Skip to content

Peter Weisz, slikar svjetskoga ugleda

Peter Weisz, suvremeni je likovni umjetnik, u slikarstvu je nazočan i aktivan niz desetljeća, izlagao je širom svijeta, autor je kompleksnog i iznimno cijenjenog opusa

Miroslav Pelikan

Gdin Weisz, dugi niz desetljeća djelujete aktivno na likovnoj sceni svijeta. Realizirali ste kompleksni opus. Kako bi u nekoliko riječi, rečenica opisali ključ razumijevanje Vašeg djela?

-Na prvoj godini Akademije u Parizu, profesor nam je rekao – možemo Vas naučiti da budete slikarski majstor ili umjetnik. Za biti umjetnik morate biti slobodnog duha, neustrašiv i ne bojati se grešaka, koje ćete sigurno raditi. Učite na svojim greškama i radite  po inspiraciji . Otkriti ćete vremenom sami što Vas privlači i što Vas ispunjava – a kad to otkrijete onda postajete umjetnik.

Njegujete niz motivi u slikarstvu, osobito se ističe ljudska patnja, patnja čovječanstva.

-Oduvijek je ljudska patnja prisutna. Bilo iz osobnih razloga bilo zbog društva i okoline u kojem živite. To nema veze jeste li bogati ili siromašni, neuspješno ili uspješni. Ona je konstanta u životu svakog pojedinca.

Volite i različite oblike koje koegzistiraju na Vašim slikama.

-Razni oblici kojima se služim pri svom slikanje, kao i boja, crtež, kompozicija – omogućuju mi istraživanje, traženja samoga sebe. Zato i najčešće, periodični mijenjam svoje radove u maniri ekspresionizma, nove figuracije i apstrakciji.

Postoji li motivi za koje jednostavno niste imali vremena?

-Nema motiva koji me ne inspiriraju. Inspiracija su mi ljudi, njihovi pogledi na svijet, njihove emocije. I ja želim da kada ljudi gledaju moje slike da oni emotivno prihvate što im hoću reći. Umjetnost je onda kada se ostvari komunikacija između autora umjetničkog djela i onoga koji to djelo gleda ili sluša, ako je u pitanju glazba, ili čita ako je riječ o knjizi.

Kako vidite današnje domete suvremene umjetnosti?

-Ne podcijenjujem niti jedan pravac, niti nešto novo – ako je to novo možda samo eksperiment. Cijenim svaki pokušaj kreacije, jer kreativnost uzdiže čovjeka u odnosu na druga bića.

Koliko su različite tehnike važne u slikarstvu?

-Svaka tehnika je dobra, ako se autor kroz nju uspije izraziti. Naravno, svaki umjetnik ima prirodne sklonosti prema nekoj od mnogih tehnika. Osobno volim raditi sa uljem, akrilikom i volim i dobar crtež.

Svjedoci smo pojave digitalnih tehnika u umjetnosti. Može li klasično slikarstvo u tim uvjetima živjeti ili preživjeti?

-Vjerujem da će klasično slikarstvo uvijek opstati unatoč digitalnoj eri. Bliže je samom čovjekovoj biću.. ima dušu. To je ono što sam rekao na, početku – digitalno slikarstvo može biti vrhunsko majstorstvo – ali bez duše ne može biti vrhunska umjetnost.

Koja je danas zemlja vodeća u umjetnosti i zašto?

-Ne mogu precizirati samo jednu zemlju. U svakoj zemlji ljudi imaju druge tradicije, običaje, kulturu i to i nesvjesno usmjerava i obilježava umjetnika. Bitno je da svaki na svoj način uspostavi tu emotivnu komunikaciju sa okruženjem. Ako uspije da, ta komunikacija bude univerzalna – tim više je dostignuća veće.

Kako mi stojimo u svemu tome?

-Mi kao država ne zaostajemo za drugim i većim zemljama. Tim više je za cijeniti naša dostignuća, jer država jako malo brine za potrebe umjetnika – u odnose na neke druge zemlje. Kod nas kada kažete da ste umjetnik, sugovornik će Vas pitati od čega živite. U Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Južnoj Koreji itd. to Vas neće pitati. Za njih ćete biti gospodin umjetnik – bili siromašni ili bogati uspješni.

Novosti u Vašem atelijeru, planovi, monografije..?

-Očekujem ove godine dvije izložbe. Jedna u muzeju gospodina Branka Roglića kojeg gradi u Dalmaciju u kojem će biti i nekoliko mojih radova, a trebala bi se otvoriti ove jeseni.

Druga bi bila u novom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu, gdje će jedan dio biti otvoren i za suvremene umjetnike. Na otvorenju muzeja u toj galeriji bi bila moja veća samostalna izložba. Očekuje se završetak radova na zgradi na Gornjem gradu.

marina vujčić mogla sam to biti ja (1)

Prilog o knjizi MOGLA SAM TO BITI JA

Marina Vujčić  MOGLA SAM TO BITI JA Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura u Biblioteci Bookman, knjiga 39., objavila roman Marine Vujčić  MOGLA SAM TO BITI JA, u lijepoj broširanoj opremi, na 220 stranica.…

teo trostmann (1)

Motiv raslinja u opusu Tea Trostmanna

Ciklus fotografija Tea Trostmanna s motivima raslinja izuzetan je doprinos suvremenoj hrvatskoj fotografiji Miroslav Pelikan U iznimno bogatom opusu dubrovačkog umjetnika, slikara i fotografa Tea Trostmanna izdvajaju se ciklusi umjetničke fotografije s raznolikim…

Široki pogled na tunel, snažna zraka svjetla i veća silueta, dok puna vertikalna ostaje da umiruje na kraju teksta meta ai

ART POSTCARD (12) – TIHA POBJEDA: Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove

✨ „Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – jer vanjski sjaj hrastovih stolova prolazi, a istinska snaga zrije u tišini čiste zemlje.” Dvanaesta po redu misaona art razglednica portala Akademija Art…

unutarnji kod (14) — drevni vinski podrum, hrastove bačve i kristalne čaše u prvom planu, a na kraju tunela mirna silueta u zlatnoj zraci svjetla meta ai

🧠 UNUTARNJI KOD (14): Onaj tko pobijedi sebe, sve su pobjede njegove – Anatomija ega, sebičnosti i tihe poniznosti

U dubini starih požeških podruma, gdje raskošni hrastovi stolovi na ulazu polako ustupaju mjesto čistoj zemlji i vinima što u tišini odležavaju u mraku brda, davno je izgovorena rečenica koja sažima čitavo životno…

drevni kameni spomenik s dubokim tradicionalnim rezbarijama prožet suptilnim futurističkim holografskim čvorovima i digitalnim svjetlosnim tragovima meta ai foto

Globalni obzori i autohtoni ponos: Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja

Dok se veliki svjetski i europski sustavi suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet…

ljubomora i unutarnji mir — stakleni fenjer baca toplo zlatno svjetlo na kameni zid dvorišta, dok se prozirna sjena povlači u duboku indigo maglu meta ai

🧠 UNUTARNJI KOD (13): Anatomija ljubomore – Zašto najteže emocije skrivamo iza zidova šutnje?

Ljubomora je jedna od najsloženijih ljudskih emocija jer u sebi istodobno nosi strah od gubitka i duboku nesigurnost u vlastitu vrijednost. U sredinama gdje se o intimnim borbama rijetko govori naglas, samo otvaranje…