Skip to content

ODJECI PROŠLOSTI –KNJIGA IZ KNJIŽEVNE ZAOSTAVŠTINE ZAIMA AZEMOVIĆA

ZAIM AZEMOVIĆ – UČITELJ KOJI JE PRERASTAO VRIJEME
Piše: dr Amer HALILOVIĆ

Moje prvo sjećanje na Zaima Azemovića veže se za školske klupe sedamdesetih godina u Osnovnoj školi „Mustafa Pećanin“. Bio je moj učitelj, a kasnije i direktor te škole. Od njega sam, kao dijete, čuo misao koja me prati do danas: „Mudrost je u narodu.“ Te riječi su bile temeljna misao koja se utkala u pamćenje, oblikovala ljude i otkrivala da znanje svoju najveću snagu pokazuje iz skromnosti i životnog iskustva. Njihovo pojavljivanje pred učenicima imalo je snagu veću od svake knjige jer su učili primjerom, a ne samo riječima. Oni su svojim držanjem, skromnošću i dostojanstvom pokazivali kako izgleda pravi obrazac čovječnosti. Bili su to ljudi s mjerom, otmene pojave, blagog osmijeha i toplog pogleda. Znali su da svako dijete okrenu prema knjizi i znanju, jer sve drugo prolazi, a ono što ostaje jeste ono što čovjek ponese u sebi kao vrijednost.

Kasnije, kada sam se upuštao u ozbiljnije čitanje, vraćao sam se njegovim djelima. Ona su u sebi nosila istu onu poruku koju sam od njega slušao kao dijete: da se najveće bogatstvo nalazi u znanju, kulturi i tradiciji naroda. Bio je pisac i prosvjetitelj koji je u književnosti nalazio način da potvrdi ono što je živio kao učitelj i čovjek među ljudima. Radnici i obični ljudi cijenili su ga zbog njegove sindikalne aktivnosti, jer je uvijek znao da stane uz one kojima je podrška bila najpotrebnija. Godine 2003. izabran sam za potpredsjednika Bošnjačkog vijeća Srbije i Crne Gore, institucije koja je tada bila najviši izraz borbe za očuvanje identiteta, jezika, kulture i tradicije našeg naroda. Tada sam osjetio i posebnu dužnost da se ponovo obratim svom prvom učitelju. Posjetio sam Zaima i zamolio ga da učestvuje u radu resora za jezik, književnost i obrazovanje. Njegov pristanak bio je prirodan i skroman, bez ikakvog isticanja, jer je znao da su književnost i obrazovanje sami temelji opstanka jednog naroda.

Posebno mjesto u tom vremenu zauzimale su Bošnjačke novine, koje su počele izlaziti 2006. godine. Njihove stranice bile su otvorene za Zaimova djela – pjesme, priče, kolumne i eseje. Tu njegova riječ, koja je dala snažan književni doprinos, postaće dio zajedničkog nasljeđa. Njegovi tekstovi ulazili su u domove, razgovore i sjećanja, učvršćujući osjećaj pripadnosti i snažnog identiteta. Svojom riječju spajao je tradiciju i savremeni trenutak, a Bošnjačke novine pretvorile su taj spoj u nasljeđe koje traje. U vremenu dok smo radili na uspostavljanju nacionalnih praznika i književnih nagrada, među kojima i “Pero Ćamila Sijarića”, osjećao sam posebno zadovoljstvo kada je 2010. godine upravo tu nagradu dobio Zaim Azemović. To je bilo priznanje ne samo za njegovu književnost, već i za njegovo ukupno djelovanje. On nije bio pisac zatvoren u granice lokalnog, već autor koji je svojim djelima izašao pred širi kulturni prostor. Njegov rad je oblikovao generacije, a njegova djela ostala su da svjedoče o snazi riječi koja nadživljava ljude. Naša saradnja bila je uvijek obilježena međusobnim poštovanjem. U izdavačkim poduhvatima koristili smo njegova djela, a on je sa radošću i strpljenjem pristajao da bude dio uredničkih timova, pomažući mladim saradnicima da pronađu svoj put. Njegova blagost, ozbiljnost i spremnost da se posveti drugima činili su da svaka riječ koju je napisao i svaka saradnja koju je ponudio ostanu primjer prave intelektualne i ljudske veličine.

Danas književni susreti u Rožajama nose njegovo ime, i to s pravom. To nije samo znak sjećanja, već i potvrda da njegovo stvaralaštvo pripada kulturnom identitetu našeg naroda. Rožaje je darovalo brojne intelektualce, ali Zaima Azemovića izdvaja dubina djela koje pokazuje da je moguće iz malog prostora govoriti univerzalnim jezikom, iz jednostavnog stvarati uzvišeno i iz ličnog iskustva oblikovati opšte sjećanje jednog naroda.

Za mene lično on je ostao prvi učitelj, čovjek koji me naučio da se najdublja mudrost ne traži u knjigama iz tuđih biblioteka, već u jeziku i pamćenju vlastitog naroda. Za naš narod, on je stub kulture, neumorni čuvar identiteta, učitelj generacija i pisac koji je znao da njegova riječ mora biti bliska svakom čovjeku. Njegove knjige i danas govore jednako snažno, njegove misli oblikuju svijest mladih i bude odgovornost prema jeziku, tradiciji i znanju. Sjećanje na njega nije samo moja lična uspomena, već i obaveza svih nas da njegovo ime i njegovo djelo trajno čuvamo. Jer ljudi odlaze, ali ono što ostave u knjigama i u životima drugih ostaje. Zaim Azemović je ostavio toliko da će njegovo ime živjeti u riječima, u pamćenju i u srcima generacija koje dolaze. Njegova djela nisu samo trag jednog čovjeka nego svjedočanstvo da istinska vrijednost nikada ne prolazi.

skate park u Španskom treći put postaje jedini zagrebački epicentar skate kulture! (1)

TREĆI SKEJT FEST U LOVU NA REKORDE, PRVI PUT I ŽENE, 26. rujna

ŠPANSKO PONOVNO NA KOTAČIMA Iva Cikojević Shpaolin SkejtFest donosi skateboarding, koncerte, grafite i kreativne radionice Skate park u Španskom treći put postaje jedini zagrebački epicentar skate kulture! 3. Skejt fest – prvi put…

papuk 18. 9. 26. radoš. 3.jfif

Slavonija i Podravina, wine not!?

Festival traje do 9. listopada Pripremio: Tomislav Radić – Foto: E projekt „Zahvaljujući ovakvim događanjima vino ne ostaje samo u podrumu i na vinskoj karti. Ono postaje razlog za dolazak, upoznavanje kraja i…

prva međunarodna likovna kolonija „zagorje art“ – umjetnost u službi humanosti i zajedništva meta ai

NAJAVA: Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ – Umjetnost u službi humanosti i zajedništva

Od 25. do 27. rujna 2026. godine, Dom za odrasle osobe Lobor-grad i Udruga likovnih umjetnika „Zlatarska paleta“ postat će središte međunarodnog likovnog stvaralaštva. Prva međunarodna likovna kolonija „Zagorje Art“ okupit će 46…

3. grupa cabaret sklonište u satiričkom kazalištu jazavac u zadrebu,13. siječnja 1992.

Nagrađen film o Samostalnom vodu umjetnika Zadar

Dokumentarni film Silvija Mirošničenka o zadarskom Samostalnom vodu umjetnika nagrađen za originalan pogled na Domovinski rat kroz umjetnost, kulturu i stvaralaštvo kao oblik otpora SLATINA – Dugometražnom dokumentarnom filmu „Čuvari duše grada“, redatelja…

sgj 2026 plakat page 0001 (1)

Uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen – program posvećen Ferdi Livadiću

Program posvećen Ferdi Livadiću, jednom od najvažnijih skladatelja hrvatskoga narodnog preporoda, bio je uvertira u 51. Samoborsku glazbenu jesen. Upravo u Livadićevoj kući, danas prostoru Samoborskog muzeja, prikazana je dokumentarna emisija HRT-a „Ferdo…

ivana Žerovnik (1)

Smireno lice grada u ciklusu fotografija Ive Žerovnik

Grad je zaodjenuo plašt noći i prepustio se svojim tajnim snovima Miroslav Pelikan Fotografkinja Ivana Žerovnik istaknuta je i uspješna pripadnica  mlađeg naraštaja hrvatskih umjetničkih fotografa. Jedan od novijih ciklusa posvetila i Zagrebu…

renata facan kušec (4)

Portreti nepoznatih žena iz različitih vremena Renate Facan Kušec

Pred nama je novi ciklus posvećen portretima nepoznatih djevojčica, djevojaka i žena iz različitih vremena Miroslav Pelikan Akademska slikarica Renata Facan Kušec cijenjena je i zapažena suvremena hrvatska likovna umjetnica, autorica je niza…

eric reinhardt ljubav i Šume

Prilog o knjizi LJUBAV I ŠUME

Eric Reinhardt   LJUBAV I ŠUME Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci Cicero objavio roman Erica Reihardta LJUBAV I ŠUME, u izvrsnoj tvrdo ukoričenoj opremi,, na 357 stranica, u prijevodu s francuskog Lee…

peter heather i john ripley zaŠto carstva propadaju

Prilog o knjizi ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU

Peter Heather i John Ripley  ZAŠTO CARSTVA PROPADAJU – Rim, Amerika i budućnost Zapada Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio zanimljivu knjigu dvojice autora, povjesničara i ekonomista,  Petera Heathera i John Ripleya  ZAŠTO…

pogled sa Štirovnika na jezerski vrh i planinski prostor lovćena. foto božidar proročić.

OD MEĐUVRŠJA DO VUČJEG DOLA – OBNOVLJENA STAZA KROZ POVIJEST LOVĆENA

Uoči Dana ekološke države Crne Gore Piše: Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena Uoči predstojećeg Dana ekološke države Crne Gore, koji nas svake godine podsjeća na povijesni 20. rujan 1991. godine,…

ana marinović (3)

Zapis kiše – novi ciklus Ane Marinović

Oluja postaje metafora životnih izazova, a brod simbol ustrajnosti, nade i snage da sačuvamo vlastiti smjer… Miroslav Pelikan Ana Marinović suvremena je hrvatska likovna umjetnica, ističe se korištenjem specifičnih materijala u kreiranju nadahnutih…

krešimir ivić (1)

Tajanstveni raj – sjećanje na krajobraz Krešimira Ivića

Pored mora žive ribari i mornari, mi ih ne vidimo, nema ni njihovih plovila, negdje su na moru, love, istražuju, plove, sanjajući povratak… Miroslav Pelikan Akademski slikar i glazbenik, Krešimir Ivić istaknuti je…