Tihi odlazak karlovačkog samozatajnog kreativca Voje Vukičevića
Početak nove kalendarske godine je obilježio tihi i skromni oproštaj od Voje Vukičevića, svestranog karlovačkog kreativca, amaterskog likovnog umjetnika i maketara, koji je ispraćen tiho i samozatajno, onako kako je živio i radio, u krugu obitelji, njegovih prijatelja iz mladosti i nekadašnjih susjeda iz karlovačke četvrti Naselje Nade Dimić, u kojoj je Vojo proveo svoje odrastanje i mladost.
Svaki putnik namjernik koji se zaputi put mora i Crikveničko-vinodolske rivijere, te napuštajući autocestu Karlovac-Rijeka na kratko zaželi zastati i uživati u pogledu na panoramu otoka Krka i znameniti krčki most, u pravilu zastaje u Konobi Bajta u pitoresknom mjestašcu Praputnjak, nadomak Križišća. S te usputne stanice svatko može pored pogleda na zalazak sunca i Kvarnerski zaljev uživati i u inspirativnom mediteranskom ugođaju, u interijeru prestižnog ugostiteljskog objekta u kojem dominira masivna hrastova stolarija i unikatni rustikalni namještaj koji odaju filigranski rad ruku majstora koji istovremeno vješto vlada drvetom, željezom i kamenom, a u koji su skladno uklopljene i umjetničke slike različitih tematika nastale osebujnim likovnim rukopisom istog autora– jednom riječju može uživati u radovima svestranog i istinskog kreativnog znalca.
Uživajući u tom prizoru mnogi po prvi puta saznaju da je cjelokupan interijer Konobe Bajta idejno i autorsko djelo upravo Voje Vukićevića, svestranog karlovačkog umjetnika, koji je u svojoj dugoj karijeri samostalnog likovnog umjetnika opremio i interijere brojnih ugostiteljskih objekata poput restorana „Mandić“, „Frankopan“, „Astralis“, „Crni mačak“ i drugih poslovnih prostora širom Karlovca, ali i Hrvatske. Među kulinarskim ali i likovnim sladokuscima je posebno upečatljiva njegov mural – replika monumentalnog djela znamenitog talijanskog baroknog slikara Cavaraggia: Bog vina Bahus“ , koja već gotovo tri desetljeća krasi zid restorana u Toplicama Lešće.

Stoga ne treba niti čuditi činjenica da među bezbrojnim pozitivnim recenzijama koje vlasnici ili voditelji navedenih ugostiteljskih obajekta primaju od svojih zadovoljnih gostiju sa svih strana svijeta, značajno mjesto, pored onih gastronomskih ocjena, zauzimaju i visoke ocjene- upravo za uređenje interijera.
Iako je naš Vojo u zahtjevno područje likovnog stvaralaštva ušao prije preko pedeset godina kao amater, u početku iz puke igre i znatiželje, nošen porivom da uz vlastiti profesionalni rad u odabranoj mu struci istražuje i različita područja vlastitog kreativnog izražavanja, tijekom je proteklih desetljeća kreativno izrastao u umjetnika za kojeg se s pravom može reći da je pomicao granice osobne kreativnosti izrastajući od amatera u istinskog profesionalca.
Rođen 1950. godine u Zagrebu uskoro doseljava u Karlovac, gdje u tadašnjem naselju Nade Dimić, pokraj Toplane i novoizgrađene karlovačke Tržnice provodi svoje djetinjstvo i postaje zapaženi u omiljeni član kvartovske ekipe vršnjaka željne adrenalina, dokazivanja i mladenačkih iskustava. Odrastajući uz obale karlovačkih rijeka, uz košarku, odbojku, zajednička druženja i večernje izlaske, u Šancu završava znameniti ŠMC- Školski metalski centar koji je tih godina predstavljao pravi rasadnik, danas bi rekli inkubator budućih stručnjaka metalske struke, ne samo za potrebe gospodarskih subjekata u gradu Karlovcu već i puno, puno šire.
Nakon maturiranja Vojo se zapošljava u tadašnjem svjetski poznatom proizvodnom gigantu, SOUR-u Jugotrubina gdje radi kao strojarski tehničar. Iako izrasta u vrijednog radnika i inovativnog metalskog stručnjaka, Vojo već tada pokazuje interes i za nastavak svojeg likovnog stvaralaštva, stvara brojne akvarele i ulja na platnu obrađujući tematiku koja ga je nadahnjivala: motive prekrasnih karlovačkih rijeka, oronule krovove i trošne kuće stare karlovačke zvijezde, te se počinje amaterski baviti i maketarstvom, izrađujući vjerne makete leuta, brodova i jedrenjaka.
Međutim, početak devedesetih godina prošlog stoljeća i pogubni negativni efekti privatizacije dovode do kolapsa brojnih subjekata do tada prosperitetnih industrija u Karlovcu, te dolazi do njihovog restrukturiranja, gubljenja poslovnih pozicija, smanjenja ili prestanka narudžbi, gubitka klijenata – i neminovno do gašenja. Takvu sudinu doživljava i karlovačka Jugoturina, uslijed čega se gotovo desetak tisuća njenih vrijednih i iskusnih radnika i stručnjaka, prvenstveno metalske struke, preusmjerava u druge, njima srodne, ili potpuno nove djelatnosti i struke, pa i u kratkotrajne poslove ili trajna nova zanimanja s imperativnom potrebom i traženjem odgovora- kako da prehrane svoje obitelji.
Njihovu neizvjesnu sudbinu od tada dijeli i Vojo Vukičević, koji se nakon godina uspješnog rada u metalskoj struci, i nakon surovih iskustava stečenih na različitim bauštelama po Europi vraća svojoj mladenačkoj ljubavi – kreativnom stvaralaštvu, ali ovoga puta ne samo amaterski i iz pukog hobija ili zadovoljstva, već zbog egzistencijalne potrebe da na taj način uzdržava svoju obitelj. Svoju ljubav prema slikarstvu i sposobnost slikanja vlastitih autorskih radova po osobnom izboru tema i tehnika, Vojo ubrzo širi i na slikanje po narudžbi kupaca, a u slijedećoj fazi vlastitog kreativnog narastanja usmjerava i na opremanje poslovnih prostora i izradu unikatnog namještaja i rustikalne stolarije.
Pored izrade slika koje krase domove brojnih sugrađana i privatne zbirke ljubitelja umjetnosti, kao i opremanja poslovnih prostora koje je učinio trajno dostupnim zaposlenicima ali i brojnim posjetiteljima, turistima i izletnicma, Vojo je svoje likovne radove izlagao i karlovačkoj likovnoj publici, pa tako 2015. godine u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” izlaže slike izrađene u tehnikama akril i akvarel na temu starih gradova, sakralnih motiva i starih drvenih kuća karlovačkog okoliša. U Gradskom kazalištu “Zorin dom” je 2018. godine postavljena njegova izložba “Slatkovodne ribe, mlinovi i naselja uz rijeke”, a 2022. godine u istoj je ustanovi postavljena njegova izložba slika i uporabnih predmeta “More, brodovi, ljudi”. Slike su posvećene prije svega moru i životu u priobalju, tako da je na izložbi bilo moguće vidjeti i slike-portrete poznatih svjetskih moreplovaca, kao i život ribara te ljudi koji su živjeli uz obalu, njihove rituale a koje nose prepoznatljiv umjetnički rukopis autora.
Odavno je netko izjavio ili zapisao: “ da slika vrijedi više od tisuću riječi”. Ta se sintagma može primjeniti upravo na kreativni rad Voje Vukičevića, jer svaka njegova slika priča neku svoju priču, ispričanu njegovim gotovo bajkovitim slikarskim rukopisom. O samoj postavi je autor svjevremeno jednostavnim rječnikom izjavio:” Izložio sam 10-ak portreta svjetskih morepolovaca koji su bili zbilja hrabri ljudi jer su na brodovima od Južnog do Sjevera pola, oplovili kompletnu kuglu zemaljsku. Prikazao sam i detalje našeg Jadrana,čime su se ljudi nekada bavili, poput prerade vina, pa sam tu prikazao i obradu vina, maslina i nekoliko vrsta preša”.
Tijekom dugogodišnjeg samostalnog rada Vojo izgrađuje osobiti kreativni rukopis jer u svojoj kreativnoj svestranosti slikarstvo kombinira i sa izradom stolarije, namještaja, ukrasne bravarije i modelarstvom-maketarstvom, izrađujući dekorativne ili uporabne predmete za uređenje stanova, kuća za odmor ili za opremanje poslovnih prostora uglavnom ugostiteljske namjene, što doprinosi ne samo oživljavanju starih mediteranskih kamenih kuća ili autohtonih seoskih kuća u drugim dijelovima Hrvatske, već i oživljavanju i očuvanju tradicijskih vrijednosti, koje su zbog zaborava ili nemara novih vlasnika bile prepuštene zaboravu i propadanju. Pored toga, izrađuje i replike starih vrsta alata, oruđa i oružja, a u slikarstvu, pored već ranije odabranih tema obrađuje i mrtvu prirodu, slika portrete i izrađuje slike-karikature sportskih automobila.
U naponu Vojinih stvaralačkih nadahnuća je protekle 2025. godine u Gradskoj knjižnici u Karlovcu postavljena njegova izložba slika na temu: planina, vodenih površina i ostalih predjela prirode iz različitih zemalja pod radnim nazivom “Europski planinski motivi” s kojom je Vojo nastavio zaokruživati svoje raznovrsne autorske cikluse.
Promatrajući njegovo cjelokupo kreativno stvaralaštvo koje je nastajalo tijekom proteklih četiri ili pet desetljeća, može se zaključiti da je osim nespornog talenta, velike osobne upornosti, marljivosti i strpljenja u njega Vojo Vukičević unio i prilagodio svoje temeljno obrazovanje i značajno profesionalno iskustvo, s čime je kompenzirao nedostatak akademskog likovnog obrazovanja. Iako to naizled izgleda paradoksalno i nespojivo, Vojo je kao strojarski tehničar po osnovnoj vokaciji, ovladajući tehničkim crtanjem i dobrim poznavanjem tehničkih konstrukcija i odgovarajućih projekcija, aktivno ušao i u područje slikarstva jer su mu stečena znanja u struci pomogla lakšem ovladavanjem i slikarske perspektive, likovnih proporcija i drugim zahtjevima slikarstva. Istovremeno je kao projektant i suradnik u konstruiranju , proizvodnji , održavanju ili remontu strojeva, njihovih dijelova ili cijelih tehničko-tehnoloških cjelina, usvojio sposobnost definiranja i postavljanja vizije rješavanja nekog problemskog zadatka, a slijedom toga i izrade cjelovitih idejnih rješenja. Istovremeno je radom u svojoj osnovnoj struci stekao znanja i vještine i uporabe specifičnih alata za obradu metala, a što je u svojem kreativnom narastanju postupno prenosio i u oblast kreativnog stvaralaštva kroz obradu drveta i izradu zahtjevnog rustikalnog namještaja i masivne stolarije. Zahvaljujući svojoj viziji i polivalentnoj kreativnosti je uvažavajući ambijentalne karakteristike konkretnog interijera i mogućnosti korištenja raznovrsnih materijala,Vojo uspijevao zadovoljavati različite interese i specifične zahtjeve naručioca.
Najvjerodostojniju potvrdu uporabne, estetske i funkcionalne, ali i likovne vrijednosti Vojinih pojedinačnih likovnih radova, a osobito brojnih uređenih i opremljenih interijera s različitom paletom autorskih radova koji skladno uraštaju u taj interijer, i pri tome ga estetski, likovno i funkcionalno obogaćuju, nalazimo i u potvrdi tržišta, kao jednog od bitnih elemenata i kriterija uspješnosti.
Na taj je način Vojo Vukičević svojom kreativnom polivalentnošću ne samo opstao na zahtjevnom tržištu, već je dao i osobni doprinos u pomicanju granica naše spoznaje o kreativnom stvaralaštvu, jer je poljuljao mnoge predrasude i zablude o odnosu amaterizma i profesionalizma. Njegova mnogobrojna pojedinačna likovna djela i brojni uređeni poslovni i privatni prostori ukazuju da su djelo svestranog kreativnog profesionalca koji je cjeloživotnim učenjem i radom na sebi pomicao granice svojeg stvaralaštva i stalno kreativno narastajući suvereno ušao i u područje egzistencijalnog bavljenja umjetnošću- i na njemu trajno opstao. Tijekom svoga dugogodišnjeg kreativnog stvaralaštva Vojo nije nikada bio član likovnih ili drugih strukovnih udruga. Iako je konstano proučavao stručnu literaturu iz šireg područja likovnosti i umjetnosti uopće i bio redovni posjetitelj likovnih događanja, rado komunicirajući sa strukovnim kolegama, razmjenjujući mišljenja, nenametlljivo iznoseći svoje i uvažavajući tuđe različite poglede na likovnost, bio je zapravo vuk samotnjak koji je u tišini svojeg polivalentnog ateljea i svoje radionice nalazio kreativni mir i mogućnost da istraži sebe i u radu s različitim materijalima ponudi svoj osobni kreativni odgovor na određeni likovni problem.
određeni likovni problem.
Novi Vinodolski: VEČER OKUSA, MODE I GLAZBE UZ MORE
Novi Vinodolski priprema četvrto izdanje manifestacije Snovi Vinodolski Pripremio: Tomislav Radić U subotu, 8. kolovoza, od 20:00 sati, Obala kneza Branimira, točnije plato Pod barana uz Marinu Novi, oživjet će uz gastronomiju, modu,…
Valamar, rast od 10% u odnosu na isto razdoblje prošle godine
U prvom polugodištu ostvareno je dva milijuna noćenja, dok su prihodi pansiona iznosili 125 milijuna eura, uz rast od 10% na polugodišnjoj razini Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Valamar Valamar je u prvih…
Rab: Dubravko Kastrapeli ilustrirao pjesme Drage Gervaisa
Nije lako prenijeti umjetnost pisane riječi u likovni jezik, no kada je poezija toliko živa i scenična, kroz potez autora istančanog senzibiliteta ostvaruje se magična transformacija lirike u ilustraciju Sonja Švec Španjol U…
Prilog o knjizi BRONČANI SNOVI
Camilla Lackberg BRONČANI SNOVI Miroslav Pelikan Doista, nikada više krimića i u literaturi i šire. Ugledni zagrebački nakladnik VBZ nedavno je u biblioteci Ambrozija (knjiga 722.) objavio roman BRONČANI SNOVI-Osveta jedne žene slatka…
Slikarstvo Frane Radaka nosi karakterističnu izrazito snažnu emotivnost
Frane Radak. akademski slikar, vjerojatno je najstariji aktivni hrvatski likovni umjetnik, u devedeset i drugoj godini. Tko ne vjeruje može se svakodnevno uvjeriti u njegovom atelijeru na 9. Katu, Vukovarska 62 c u…
Od Brazila, SAD-a do Hong Konga: 13. Star film festival u znaku uradaka filmaša iz cijelog svijeta
Kratka filmska ostvarenja mladih autora iz Brazila, Hong Koga, Kanade, SAD-a i cijele Europe, prikazanih na najuglednijim filmskim pozornicama, predstavit će se Siščanima i gostima, a svečano otvaranje zakazano je za četvrtak, 20.…
Woody Harrelson dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala
U znak priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti i iznimnu glumačku karijeru, Woodyju Harrelsonu bit će dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala Ana Petričić Gojanović Kao jedan od najcjenjenijih i najsvestranijih…
Slapovi, novi ciklus ulja na platnu Mladena Žunjića
Zanimljiv i poticajan dio opusa, izazovan i premrežen visokim temperaturama… Miroslav Pelikan Slikar Mladen Žunjić, istaknuti je i zapaženi suvremeni hrvatski likovni umjetnik. Autor je impresivnog opusa velikih formata ulja i akrila s…
Osijek uvjerljiv na otvaranju sezone: Gorica pala 0:2 na svom terenu
Komentar utakmice: Osijek pokazao lice koje navijači godinama čekaju Boris Markuš Osijekova pobjeda u Velikoj Gorici nije bila samo tri boda – bila je to poruka. Poruka da ova momčad ima energiju, ideju…
Prof. Rok Čivljak: Umjetna inteligencija treba služiti čovjeku, a ne zamijeniti profesora i liječnika
U sklopu XXVII. Svjetskog kongresa katoličkih liječnika, koji se od 30. srpnja do 1. kolovoza 2026. održao u Braziliji, predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) i predsjednik Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC)…
Emir Hadžihafizbegović dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 32. Sarajevo Film Festivala
Sarajevo Film Festival već više od tri desetljeća gradi i promovira filmsku kulturu Bosne i Hercegovine i regije. Kako je Festival rastao, rasla je i njegova odgovornost da oda priznanje umjetnicima koji su…
Ciklus arkadijskih krajobraza Lukše Peke
Svi putovi ovdje vode do crkvice, vode i pored nje dalje, još dalje, u nepoznato i daleko Miroslav Pelikan Dubrovački slikar Lukša Peko pripada malobrojnoj skupini najistaknutijih suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika. Nadahnuti je…












