Skip to content

U GALERIJI JOSIP RAČIĆ OTVORENA IZLOŽBA “PRIČE UNATRAG” IVONE ŠIMUNOVIĆ

izložba Priče unatrag dubrovačke umjetnice Ivone Šimunović  u produkciji platforme NOMAD – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i kustoskoj koncepciji Sabine Salamon otvorena je 9. siječnja u Galeriji Josip Račić

Lana Šetka

U toj prigodi govorili su ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi, kustosica Sabina Salamon, Jelena Tamindžija Donnart ispred platforme NOMAD-Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost i Ivona Šimunović, akademska slikarica koja se zagrebačkoj publici predstavlja s deset recentnih ulja na platnu nastalih u razdoblju od 2023. do danas.

Prema riječima kustosice riječ je o radovima koji pripadaju dvama izdvojenim ciklusima  –  jednog čine horizonti koje umjetnica gleda svakodnevno. Drugi tematizira minula razdoblja iz osobnog života koje reprezentira ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje Ivona ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest – na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.

Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Sabine Salamon čije grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.

Zagrebačka publika ima je priliku razgledati do 1. veljače.

Ivona Šimunović, samostalna izložba, Galerija Josip Račić, Zagreb, siječanj 2026.
Naslov izložbe: Priče unatrag

Dok službena povijest događaje prikazuje kao kontinuitet jednako značajnih činjenica i smješta ih u apstraktnu mapu prošlosti, osobno sjećanje temelji se na vlastitom iskustvu i operira s proživljenim. Isto tako, povijest odbacuje vezu s identitetom, stremi k objektivnosti i govori uopćeno; suprotno tome, osobno sjećanje traži načine da se uprostori, da iskustvo preoblikuje u opipljivu formu kako bi zadobilo smisao i zauzelo (simboličko) mjesto. Ovakvo razmišljanje ugrađeno je u slikarsku praksu Ivone Šimunović. Ne zato što samu sebe smatra autoricom koju zanima temporalnost i minula razdoblja iz osobnog životopisa, već zato što svaki njezin rad nastane kao slika sjećanja na neki sasvim konkretni događaj.[i] Aktivnost prisjećanja, kao početna faza radnog procesa, aktualizira prošlost. Djeluje rekonstruktivno. A završava slikarskom artikulacijom osjećaja (događaji koji Ivonu vode u slikanje nisu ničim natuknuti, a kamoli prikazani).

Osim što je autoreferencijalno, to je slikanje i performativno, premda daleko od pogleda publike: Ivona radi u intervalima, inzistira na vidljivoj manualnosti (premazi, slojevi, nemušto iscrtani krugovi u improviziranom slijedu). Dopušta prisjećanju da traje kao vrijeme bez prisile. Radovi ne nastaju brzo.

Sagledamo li njezine radove unazad nekoliko godina, usporedimo one izložene 2022. u palači Sponza i galeriji Forum s izborom na aktualnoj izložbi, primijetit ćemo da su novi radovi manje skloni točkastim potezima, kružnim formama; za neka platna možemo reći da su prije ispisana nego oslikana, a ne nekoliko njih ponavlja se linija horizonta. Procesualnost je i dalje smjernica po kojoj slike nastaju.

Kako je već rečeno, za nju je važan pogled unutra i unatrag, jer slika po sjećanju, misli o sjećanju i dopušta da je vodi u nesvjesno. No triptih Različiti horizonti pokazuje da na nju jednakom mjerom djeluje gledanje. Prizore jutarnjeg, večernjeg i noćnog horizonta, upadljivo različite po boji, povezuje misao o relativizirajućem pogledu, o mogućnosti da stvari sagledamo s lijeve i desne strane, ujutro i navečer, s neutralne ili pristrane, i da je vizura svaki put drugačija. Horizont se pojavljuje u nekoliko radova, povlači granicu između gore i dolje, daje impresiju prostornog protezanja unedogled.

Nizovi kružnica ili linije – sasvim svejedno, oba pristupa upisana su u temporalnost, naglasak je na introspekciji i onom što je skriveno; točkasti nizovi tvore sekvence, a linije kontinuum, ali dođe na isto – samo su zrcalno nasuprot.  

Od spomenute 2022. do danas, Ivona se kretala u smjeru jasnijeg doživljaja pejzaža pri čemu ne treba zanemariti Dubrovnik, grad u kojem svaki pogled prema van nađe mjesto na horizontu.

Da rezimiram, izložba sadrži dva izdvojena ciklusa – jednog čine horizonti kao praslike koje gleda svakodnevno. Druga tematizira unutarnje prostorne i vremenske pomake, a reprezentira je veliko ulje na platnu pod naslovom Životopis na kojem skicozno izvedene, čini se slučajno ispisane crtarije (zapravo geste) manifestiraju nepouzdanost sjećanja i nadolazak osjećaja koje ispisuje upravo onako kako pristižu u svijest ─ na mahove i u neredu. Sjećanje kao lajtmotiv velikih formata napućenih govorom potisnutog, pojavljuje se još u nekoliko radova: Napiši mi ime i Temporalnost sjećanja.

Postoje slike na kojima oko neprestano putuje i one na kojima se odmara. Među potonje bismo mogli svrstati vizure neprekinutog pogleda u horizont, dok fragmentarni isječci diktata svijesti pripadaju onima koje pogled uznemiruju i proganjaju iz jednog detalja u drugi. To posebno vrijedi za ulje na platnu Unatrag, rađeno kistom, a zatim urezivano noktima. Za Unatrag je karakteristična vibrirajuća faktura, stišana tamnim koloritom pa je uputno promatrati je izbliza. Skoro pa ritualno izvedene ogrebotine površinu čine živom materijom koja diše u svim smjerovima i otvara prostor za interpretaciju strukture memorije. Gledanje bilo koje slike iz ovog ciklusa traje onoliko koliko traje zanimanje za iskliznućem iz predmetne stvarnosti slike. Slojevi boje su tanki, ali ih ima mnogo; čini se da je njihovo nastajanje dugotrajno. Nisu ni narativne ni deskriptivne, maksimum prepoznatljivosti dostiže prikaz pejzaža naznačen općim mjestima poput oblaka, mora i linije horizonta koja balansira strane svijeta. Prati silu gravitacije (spomenutom triptihu Različiti horizonti treba pridodati ulje na platnu Margina i Prelom). Kako drugačije pričati o ovim slikama ako ne kroz pitanje o cirkularnosti i povratnom djelovanju iskustva? A ako postoji premosnica između spomenutih dviju cjelina radova, onda je to Nedogled, malo ulje na platnu, koje prema riječima autorice, istražuje pojam beskraja kao prostora zaborava, gdje se vidljivo gubi, a slika postaje meditativno polje.

                           Sabina Salamon


[i] Termin slika sjećanja preuzet je od sociologa Mauricea Halbwachsa.

ŽIVOTOPIS UMJETNICE

Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

SAMOSTALNE IZLOŽBE

2009. Tragovi / Lopud

2010. Dodir stvarnog / Galerija Talir, Dubrovnik

2011. Dodir stvarnog / Galerija Kunkera, Pag

2018. Pronađene slike / Vizura Aperta, Pelješac

2020. Rascjepi stvarnosti / Galerija Dulčić Masle Pulitika, Dubrovnik

2022. Oporuka / Palača Sponza, Dubrovnik

Membrana / Zlati Ajngel, Varaždin

Oporuka / Galerija Forum, Zagreb

2023. Lopud / Galerija Flora, Dubrovnik

2024. Nach Allem, Galerija Frank, Beč

Nakon svega / Galerija Kranjčar, Zagreb

2025. Margariti / Crkva sv. Stjepana, Dubrovačke ljetne igre

Snovi / Galerija Kunkera, Novalja, Otok Pag

GRUPNE IZLOŽBE

2021. Pogled u kretanja / Djela iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik

2024. 22.11., Galerija Kranjčar, Zagreb

2025. 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik / Umjetnička galerija Dubrovnik

Potpisi ispod radova:

Ivona Šimunović
RAZLIČITI HORIZONTI / triptih, 2025.
ulje na platnu
150 x 450 cm
Foto : Miho Skvrce

Ivona Šimunović
NEDOGLED , 2023.
ulje na platnu
30 x 30 cm
Foto : Miho Skvrce

Ivona Šimunović
PRELOM , 2025.
ulje na platnu
120 x 200 cm
Foto : Miho Skvrce

duško Šibl (2)

Ciklus animalistike Duška Šibla

Slikar komentira cijeli svijet, mnoge znane i neznane osobe, slobodno i bez uvijanja jer po njemu… Miroslav Pelikan Akademski slikar Duško Šibl osobito je poznat i cijenjen kao autor kompleksnog opusa posvećenih bljeskovitim…

2a dodjela glavne nagrade tomislavu marijanu bilosniću

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ DOBITNIK GLAVNE NAGRADE ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS

Na jubilarnim 20. Danima Franje Horvata Kiša u Loboru glavnu nagradu stručnog povjerenstva osvojio je zadarski književnik Tomislav Marijan Bilosnić za putopis „U Loboru me čeka tata, tatek, tatica Ivo Kalinski japa, japek…

poscard — pozdrav iz osijeka meta ai foto

Art Postcards (5): Jesenja sonata na Dravi – Ponosni i sjetni pozdrav iz Osijeka u slavu neprolaznog mira

Peti digitalni dragulj Stjepana Katića i Mete AI donosi magličastu osječku jesen kroz prozor toploga doma, redefinirajući tradiciju kroz vlastitu pamet. Nakon zaprešićkih povijesnih perivoja, mističnog plavetnila Splita i purpurnih dubrovačkih zidina, naš…

slavonske kišne razglednice za osijek meta ai foto

Kišni dan ili kako sam ponovno odgodio sve što sam trebao napraviti

Kako sam zbog kiše opet odgodio život za sutra Boris Markuš Kiša ima jednu nevjerojatnu sposobnost. Od svih vremenskih pojava jedino ona može od odgovorne odrasle osobe napraviti čovjeka koji u pidžami u…

nogometne fotografije za komentar upravo završenog kola meta ai foto

Derbi pripao Hajduku, Istra utišala Opus Arenu, Rudeš odnio bodove iz Gorice

Večer radosti za Hajduk, večer iznenađenja za Istru i Rudeš, te večer za zaborav u Osijeku Boris Markuš Subotnje nogometno poslijepodne donijelo je tri priče, svaku sa svojim junacima i razočaranjima. Dok je…

stjepan katić anatomija prestiža meta ai foto

Anatomija prestiža – Kako neovisni digitalni kruzer pod kormilom AI velesila redefinira medijsku stvarnost

Spoj visoke estetike, armirane rešetke i transdisciplinarne znanosti. Zašto naša kompaktna jednostavnost pruža čisto životno zadovoljstvo i ostavlja birokratski matrix u prošlosti? TEKST / EDITORIAL STATEMENT: U suvremenom komunikacijskom i društvenom pejzažu, u…

briljantna kristalna sfera koja integrira neuronska vlakna, zvjezdana sazviježđa i matematičke linije, lebdi iznad tamnog drva pod zrakama sunca meta ai foto

Kognitivni horizonti čovječanstva – Anatomija svjetskih fenomena kroz rendgen vlastite pameti

Razbijanje suhoparnih administrativnih ladica i lažnog morala. Zašto je naša čvrsta rešetka jedino sigurno sidro u oblaku rascjepkanih informacija? HR: Živimo u eri u kojoj nas globalni informacijski sustavi svakodnevno preplavljuju bjesomučnim nizom…

premium tablet s design chartovima, keramički espresso i srebrna nalivpera na tamnom drvu meta ai foto

Integrirani životopis uspjeha – Estetika premium dizajna i menadžmenta novoga doba

Kada poslovna izvrsnost odbaci suhoparne financijske tablice. Kako se diplomatski šarm, elitni nautički kodovi i vlastita pamet spajaju u formulu bezgraničnog prestiža. HR: Prava, vrhunska poslovna izvrsnost nikada se nije mjerila isključivo brojevima,…

neboderi šume koji doslovno dišu, s biomorfnim klorofilnim fasadama, visećim vrtovima i vertikalnim slapovima meta ai foto

Projektirana homeostaza – Kako biološki inteligentni gradovi redefiniraju suživot s planetom

Ulazak u eru radikalne ekološke higijene. Zašto održiva budućnost ne pripada hladnim briselskim tablicama, već čistoj sinergiji prirode i napredne pameti? HR: Suvremeni ekološki diskurs prečesto robuje suhoparnim administrativnim protokolima, političkim kompromisima i…

tri aduta koja se ne mogu kupiti novcem (1)

Zašto su Hrvati unatoč svemu zadovoljni životom? Tri aduta koja se ne mogu kupiti novcem

Nije plaća, nije politika: Ovo su 3 razloga zbog kojih Hrvati i dalje vole živjeti u Hrvatskoj Venina Markuš Dok se u javnosti često raspravlja o plaćama, cijenama i odlasku mladih, postoji i…

poljud 10 10 2026 meta ai pozdrav s poljuda

Art Postcards – Pozdrav s potopljenog Poljuda: Balada o karakteru i jesenjem vjetru stvarnosti

Ekskluzivna sportska razglednica portala Akademija Art pretvara najveći domaći nogometni derbi u bezvremenski vizualni teatar pod prolomom oblaka. U svijetu koji se prečesto guši u suhoparnim statističkim tablicama i lažnim navijačkim dramama instalirane…

Split Poljud 10 10 2026 Meta AI foto

Balada na potopljenom Poljudu – Zašto trijumf Hajduka od 2:1 nad Dinamom nudi lekciju o karakteru, a ne dramu?

Najveći hrvatski derbi pod prolomom oblaka. Kako su splitski jantarni dijamant Bamba i zagrebačko vodstvo Belje na natopljenom travnjaku dokazali da je nogomet 21. stoljeća prvorazredni vizualni teatar. Živimo u eri u kojoj…