Izvrsnim rezultatima i ostvarenim prihodom u prosincu, riječki HNK Ivana pl. Zajca okrunio je sjajne godišnje rezultate, od kojih neke rekordne, u 2025. godini
Naime, ukupno 461 ostvareni program u zgradi „Zajca“ i na gostovanjima vidjelo je 92.042 posjetitelja što je najveći broj posjetitelja nakon 2018. godine, a ostvaren je rekordan vlastiti prihod od gotovo milijun eura (939,612,38 eura) što je povećanje od 35% u odnosu na godinu ranije. U potpunosti je vraćen i dugogodišnji dug koji je opterećivao rad Kazališta.
Izvedeno je ukupno 18 premijera i ostvareno 70 gostovanja u Hrvatskoj i inozemstvu.
„Iznimno sam zadovoljna rezultatima koje smo postigli u godini koja je upravo prošla. Bila mi je to prva godina mandata u Rijeci i uz sve poteškoće na koje sam nailazila, uspjela sam u tom kratkom vremenu ostvariti ideju da približim Grad Kazalištu te Kazalište Gradu slijedeći i motto moje prve sezone – otvoreni i kad nismo. Uspjela sam to zahvaljujući sjajnim ansamblima, zalaganju djelatnika tehnike i cijelog Kazališta, ali i zahvaljujući građanima Rijeke koji su prepoznali naše namjera da teatar postane nezaobilazni dio njihove svakodnevice. U toj sinergiji umjetnika i publike te međusobnoj povezanosti kroz prepoznavanje nekih bitnih umjetničkih vrijednosti i tema koje se tiču ovog vremena i ovog prostora protekla je 2025. godina. Osvrti kritičara pomogli su nam da potvrdimo našu uspješnost, kao i publika koja nas je podržavala i svojim brojem na mnogobrojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu. Vjerujem da ćemo ove godine još jače razvijati ono što smo protekle zacrtali te se još snažnije upisati na domaće i europske kulturne zemljovide“, kaže riječka intendantica Dubravka Vrgoč o rezultatima prve godine svog mandata.



Pri analizi konačnih statističkih podataka posebno raduje i činjenica da su uz vlastite samostalne produkcije i dvije K-HNK koprodukcije, predstave „Nigdje, niotkuda“ s HNK-om u Splitu te „Ivica i Marica“ s HNK-om Varaždin, a zahvaljujući intenzivnoj suradnji s inozemnim kazalištima, ostvarene i važne međunarodne koprodukcije. Tako je europsko-afrički projekt, dio EU projekta „Deconfining“, „In the Belly of the Whale“ (U utrobi kita) ostvaren u koprodukciji nacionalnih kazališta Rijeke i Tunisa, opera „Manon Lescaut“ u velikoj europskoj koprodukciji s Fondazione Festival Pucciniano, Fondazione Teatro Regio di Parma, Fondazione Lirico Sinfonica Petruzzelli iTeatri di Bari te Nacionalnom operom Bukurešt, dok su predstave Talijanske drame „La moglie saggia“ (Mudra žena) te „Castelli di rabbia“ (Kule od bijesa“) ostvarene u koprodukciji s nacionalnim Teatrom Stabile del Veneto odnosno s Emilia Romagna Teatrom ERT / Teatrom Nazionale. Zahvaljujući ovim suradnjama predstave su izvođene u Tunisu te u Veneciji, Bolonji i Padovi u Italiji. Među inozemnim gostovanjima bilježi se i ono u Kaunasu u Litvi te brojna gostovanja u slovenskim kazalištima dok je koprodukcijska predstava „Cure“ Tjaše Črnigoj i Kolektiva Igralke gostovala u Berlinu, Zurichu i Lausanni.
Najizvođenija predstava Hrvatske drame, „Nigdje, niotkuda“ prema romanu Bekima Sejranovića u režiji Ivice Buljana osim na festivalima u Hrvatskoj, sudjelovala je i na 24. festivalu bosanskohercegovačke drame u Zenici gdje je ovjenčana Nagradom publike za najbolju predstavu. Mladi riječki glumac Tarik Žižak za ulogu Bekima Sejranovića u ovoj predstavi dobio je pak Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika. Usto, predstava je osvojila vrlo visoka mjesta na svim godišnjim ljestvicama najboljih predstava u Hrvatskoj 2025. godine. Već ovoga mjeseca predstava „Nigdje, niotkuda“ nastavlja niz svojih gostovanja onime u slovenskom Kranju, a riječka je publika ponovno može vidjeti 19. siječnja na pozornici „Zajca“.
Osim repertoarnog programa HNK Ivana pl. Zajca, publika je očito prepoznala i festivalski program Riječkih ljetnih noći kada je tijekom lipnja i srpnja izvedeno ukupno 47 programa koje je na čak 23 riječke lokacije vidjelo oko 5 tisuća posjetitelja.
U nastojanju da Kazalište ostane otvoreno prema gradu i približi se svojoj publici pokrenut je projekt „Zajc u vašem kvartu“, a potom i „Zajc u vašem gradu“. Stižući u njihovo susjedstvo, bilo u Rijeci bilo u okolnim gradovima i općinama, umjetnici HNK-a Ivana pl. Zajca predstavljali su kazališne programe izvan kazališne pozornice, stvarajući i učvršćujući vezu između Kazališta i publike. Zahvaljujući suradnji s Flixbusom koji za većinu riječkih premijera osigurava besplatan autobusni prijevoz publike iz Zagreba u Rijeku i natrag, ostvarena je i nova veza sa zagrebačkom publikom.
U 2025. brojnim je programima pod zajedničkim nazivom „Velikih 140“ tijekom pet dana obilježen i važan jubilej, 140. godišnjica otvorenja današnje zgrade Kazališta.
PLUS: Arkadija u doba algoritama – Zašto u vremenu tehnološke ekspanzije ponovno tražimo rajska utočišta?
Dok digitalni svijet ubrzava do neslućenih granica, čovjek intuitivno traga za svojim komadićem iskonskog mira. Može li moderna tehnologija postati saveznik u stvaranju novih, održivih oaza ljudskosti? Živimo u vremenu u kojem se…
KOMENTAR: Plovidba digitalnog kruzera – Kako sinergija dviju AI velesila i uredničkog rukopisa stvara medijsku rešetku budućnosti
Bez dodvoravanja trendovima i bez inertnosti prošlosti: Portal Akademija Art u praksi pokazuje kako napredna tehnologija postaje produžena ruka autentičnog ljudskog stvaralaštva. Živimo u eri u kojoj se medijski prostor prečesto guši u…
Ministar Vlajčić na AGRIFISH-u
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić sudjeluje na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije u Bruxellesu, na kojem se prvoga dana raspravljalo o budućnosti ZPP-a…
Maksimir koji dijeli javnost – i pitanje tko zapravo ima pravo glasa
Grad ne traži savršenstvo. Grad traži stadion koji neće biti predmet sprdnje Boris Markuš Predstavljanje pobjedničkog rješenja novog stadiona u Maksimiru otvorilo je pukotinu koja se rijetko vidi u hrvatskoj javnosti: onu između…
Prilog o knjizi TRITONUS – Priče iz arhipelaga
Kjell West TRITONUS – Priče iz arhipelaga Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila u vrlo lijepoj tvrdo ukoričenoj opremi roman Tritonus, Priče iz Arhipelaga, u prijevodu sa švedskog Miše Grundlera, na 333…
Portreti plemenitih grla u opusu Renate Facan Kušec
Konji u ovom ciklusu izrazito su lijepi, kao da su dotrčali iz neke davne bajke ili legende Miroslav Pelikan Motivi glava konja, niz plemenitih bića na slikama akademske slikarice Renate Facan Kušec svjedoči…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (17): Sveti Ivan Krstitelj – Glas vapijućeg u pustinji i mistična obnova na izvoru vječnosti
Od ponedjeljka do petka u 12 sati – portal Akademija Art postaje živi digitalni muzej kroz nove AI umjetničke serijale U sedamnaestom nastavku serijala zakoračujemo u duboki prostor mistike i preobrazbe kroz lik…
Who Are We, America?
Podcaster Joe Rogan blasted what he described as a “push towards communism” among young Americans as he spoke to legendary comedian Yakov Smirnoff, who grew up in the USSR. Smirnoff, a Soviet-born comedian…
Umjetnost življenja “pomalo”: Zašto nam u eri 5G mreža treba udisaj u starom dalmatinskom ritmu
Živimo u svijetu koji pati od kronične brzine. Sve mora biti isporučeno odmah, odgovori na poruke se očekuju u roku od nekoliko sekundi, a uspjeh se mjeri brojem obavljenih zadataka u jednom danu.…
Damir Medvešek: Krajolici u crnom tušu i umbra akrilu
Seriozan ciklus umjetnika akademskog slikara Damira Medvešeka posvećen čovjeku i okolini Miroslav Pelikan Akademski slikar Damir Medvešek, suvremeni je i istaknut hrvatski likovni umjetnik, donedavni glavni slikar u zagrebačkom HNK, autor kompleksnog opusa,…
Teo Trostmann: Magična ljepota cvjetova
Izrazita ljepota, neopisiva privlačnost, raznovrsnost boja i oblika cvjetova i biljaka… Miroslav Pelikan No, svakako najljepši motiv u opusu hrvatskog suvremenog umjetničkog fotografa i slikara iz Dubrovnika, Tea Trostmanna, svakako su biljke, cvjetovi,…
Snašini kućari – Gradište čuva svoju dušu
Ako želite vidjeti kako je nekad mirisala slavonska kuća, dođite u Snašine kućare u Gradištu Venina Markuš Stara obiteljska kuća, jedna od najstarijih u selu, danas je mali živi muzej – s namještajem…












