Skip to content

Josip Botteri Dini  SAKRALNI OPUS

Josip Botteri Dini istaknuti je hrvatski likovni umjetnik, akademski je slikar i donedavni profesor na splitskoj AlU. Autor je respektabilnog opusa, čest izlagač na brojnim samostalnim izložbama. Osobiti i impresivni doprinos sakralnoj umjetnosti

Miroslav Pelikan

Kada se spomene sakralna umjetnost, na što prvo pomišljate?

-Roualt, Matisse, Bukovac, Medović, Rendić, Meštrović, Kršinić, Rosetti, Kerdić, Babić, Kljaković, Režrk, Augustinčić, Dulčić, Chagall, Manessier, Sutherland, Jordan, Bifel i mnogi drugi i veći broj mlađih autora.

Nije mi namjera načiniti elektronski popis svih onih umjetnika koji su u umjetnosti modernih,impresionističkih vremena do danas stvarali novu umjetnost, nadahnjujući se evanđeoskim tekstovima i uopće kršćanskom duhovnošću.

Kršćanstvo je religija, koja kako je i znano, temelji se na biblijskim tekstovima Starog zavjeta i svetim tekstovima Novog zavjeta i dokumentima crkvenih otaca i crkvenih sabora kroz zadnja dva tisućljeća.

Nadahnuća su za kršćanstvo univerzalna. Događa se da se kroz umjetnost susreću i židovstvo i kršćanstvo, kao što je to genijalno sa židovske strane ostvario Marc Chagall.

Vi ste jedan od najznačajnijih umjetnika u Hrvatskoj na planu svete umjetnosti.

-Sjećam se svoga rada u crkvi na zagrebačkom Sigetu, to je crkva Sv. Križa. Vitraji su prekrili tu ogromnu crkvu. Nekoliko sam puta pozivan od našeg iseljeništva, od naših svećenika, u Australiju. Tamo sam opremio slikarski crkvu Sv. Leopolda Mandića u Melburnu. Oslikao sam i vitraje i mozaike. Radio sam i u Italiji, napravio sam nekoliko velikih slika. Došao je i poziv od Gradišćanskih Hrvata iz Austrije, učinio sam ciklus vitraja. Istaknuo bi i rad u crkvi na Žnjanu u Splitu.To su samo neki od mojih značajnijih pothvata. Moram kazati da sam bio spreman i neumoran, o vrijednosti će drugi kazati. Sretan sam da sam u životu primio i mnoga priznanja i vidio znakove odobravanja.

Što čini temelj Vašeg pristupa sakralnoj motivici?

-Svete teme me prate od rođenja. Rođen sam u vjerničkoj obitelji. Vjera daje mogućnost da se prihvati i ono što je neprihvatljivo za jedno radoznalo biće kao što je čovjek. Mi smo umjetnici svoga vremena i svoje sredine i svoje svojeg naroda, svoje hrvatske kulture. Stalno pokušavamo steći nove spoznaje, rasti i mijenjati se, ali ne radi mode. Nažalost moram reći da ostvareno djelo nije ono što umjetnik vidi u svom snatrenju. Umjetnik nikada ne može biti zadovoljan jer, on kao istraživač ljepote samo ju je u svom djelu nesavršeno naslutio za druge. Sve lijepo dolazi od Boga, koji je sam izvor sve ljepote i dobrote i sam apsolutno dobro i lijepo. Čovjeku je dopuštena samo blijeda slutnja.

Kako umjetnici pristupaju sakralnom motivu?

-Svaki umjetnik pozvan je iznostiti svoj doživljaj ljudske egzistencije otvorene Stvoritelju kroz svoju umjetnost. Mi govorimo o likovnoj umjetnosti, ne zaboravljajući i druge umjetnosti, glazbu, pjesništvo, književnost. U ovom govoru nitko ne može iskazati isključivo nego vlastiti doživljaj mora umjetnosti u kojem se duša kupa i pliva, prepušta zanosima kroz koje je prolazio umjetnik, dok je meditirao svete teme.

Što je ključno za umjetnost danas?

-Smrt umjetnosti,dobroti,ljepoti,uzvišenosti,svetosti,duhu,estetici!

To su težnje koje se nameću čovjeku danas na početku trećeg tisućljeća. Valjda će se naći neki Noa da u našem vremenu koji će sagraditi lađu spasa.

U vremenu anarhije koja davi i demokraciju, svaki red i znanja bivaju izopćeni iz svijeta umjetnosti. Umjetnik je pozvan odoljeti zamamnom zovu sirena medija, koji su se davno već pokorili tim “trendovima“, kao i većina galerija i muzeja sve do oficijelnih ustanova političke moći u kojima se odlučuje o potporama stvaralaštvu u umjetnosti.

Za budućnost?

-Za budućnost valja sačuvati pošten odnos prema umjetnosti kao čudu koje se događa među ljudima po Božjim darovima, a ne po našoj volji, mi sudjelujemo i žrtvujemo sve svoje snage da bi ostvarili one ideje koje k nama stižu iz Platonova svijeta ideja.

Ovaj tekst je izvadak iz mojeg dnevnika kojega ne pišem redovito jer i za njega valja imati vremena. Ali kako mi se često učini da nemam dovoljno vremena za ostvariti sve što želim, u mnogočemu ostajem dužan, tako i mojem dnevniku. On bi mogao biti, ali samo na preskoke, kako je i nastajao. Od davnina vrijedi ona izreka FORSAN ET HOC OLIM MEMINISSE IUVABIT.  (Možda će nam jednom biti prijatno i ovoga da se sjetimo (Vergilije), Taj usklik i mene opomene ponekada kada mi se i čini da je šteta da događaj, raspoloženje ili misao zaslužuju sjećanja na njih, a nisu zabilježeni.

Stvarnost svijeta.

-Duh vremena? Stanje epohe? Čovječanstvo danas? Rat i mir?

                                                                                    Glad i razmetanje

                                                                                    Volja za moć

                                                                                    Nemoć slabih i nezaštićenih

                                                                                    Prezreni

                                                                                    Nadmeni

                                                                                    Gladni

                                                                                    Žedni

                                                                                    Pretili

                                                                                    Nezaštićeni

                                                                                    Siromašni

                                                                                    Potlačeni

                                                                                    Odbačeni

                                                                                    Zaboravljeni

                                                                                    Bolesni

                                                                                    Oholi

                                                                                    Zavidni

                                                                                    Bezosjećajni

                                                                                    Krvožedni

                                                                                    Osvetnici

                                                                                    Zlotvori

                                                                                    Razbojnici

                                                                                    Ubojice, zatornici

Civilacija čeka da se sve loše samo od sebe pročisti i da se razlivena rijeka sama vrati u korito.

Civilizacija, što je to?! Narodi, kulture i nekulture. Pohlepe jednih prema imanju drugih. Možemo li živjeti u miru bez osvrtanja i mjerenja, uspoređivanja s drugima?!

Svima nam vrijeme jednako curi. Lijepo piše na latinskome: “HODIE MIHI, CRAS TIBI!“

Danas meni, sutra tebi!

Kada bi tu barem mudrost shvatili!

Ljudska ograničenost, egzistencijalna, umna i emocionalna!, uprizorenje je svakome da smo konačni. Naša težnja za beskonačnim je prejaka, da bi bila obična uobrazilja!

U dubini duše zrcali se slika Stvoritelja i treperi nada vječnog života kao u jezeru kako se ogledaju mjesec i zvijezde.

Ljudske sposobnosti dolaze od Stvoritelja svega i svrhe svega. Sva ljudska bića i sve što čovjek može, dolazi iz Ljubavi Božje. Stvoritelju i Otkupitelju ljudi posvećujem sve što sam ostvario i što mogu. Želim da svi ljudi budu zahvalni Stvoritelju što su stvoreni i što jesu. Konačna svrha našeg života biti će ostvarena kada se nađemo pred Licem Božjim, kada ćemo gledati licem u lice ono što nam je u životu bila „Tajna vjere“. Sveti pisac je zapisao: “KADA SE PONOVNO PROBUDIM, NAUŽIVAT ĆU SE POJAVE TVOJE GOSPODINE” – David, Psalmi.

vlaho bogišić nekrolog za m

Prilog o knjizi NEKROLOG ZA M.

Vlaho Bogišić   Nekrolog za M. / Nedovršeni roman Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila prozu Vlahe Bogišića, književnika i leksikografa  Nekrolog za M. – nedovršeni roman, na 180 stranica. Knjigu čini dvadeset priča, tu su dokumenti i sjećanja književnih odjeka.…

saou ichikawa g r b a v i c a

Prilog o knjizi G R B A V I C A

Saou Ichikawa    G R B A V I C A Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila  debitantski roman Saou Ichikawe  GRBAVICA, nagrađena je   najprestižnijom japanskom književnom nagradom ,u izvrsnoj opremi u tvrdom uvezu, na 73 stranice, u prijevodu s japanskog…

teo trostmann (4)

Motivi života u novom ciklusu uglednog dubrovačkog fotografa Tea Trostmanna

Dubrovnik živi svoj vječni život na fotografijama, u ciklusima nadarenog umjetnika Tea Trostmanna Miroslav Pelikan Teo Trostmann fotograf i slikar iz Dubrovnika, kontinuirano nas iznenađuje osobitošću svojih fotografija u nizovima ciklusa posvećenih različitim temama. U najnovijem ciklusu fotografija Teo Trostmann…

plavi orkestar razgalio osijek

Plavi orkestar razgalio Osijek na Danima prvog hrvatskog piva

Akademija Art kao medijski partner donio novu energiju Danima prvog hrvatskog piva Venina Markuš Sinoć je na Danima prvog hrvatskog piva sve bilo jednostavno: glazba, emocija i grad koji se otvorio kao da je ljeto tek počelo. Plavi orkestar je…

riječke stepenice dron 3

ODRŽANE 18. RIJEČKE STEPENICE

18. RIJEČKE STEPENICE POKAZALE SVU RASKOŠ HRVATSKE MODE NA NAJVEĆOJ MODNOJ PISTI U REGIJI ; OSAMNAEST MODNIH REVIJA, POZNATA LICA ODUŠEVILA PREKO TISUĆU POSJETITELJA Ivana Delač Rijeka je još jednom bila središte hrvatske modne scene. Na jedinstvenoj modnoj pisti postavljenoj…

futurizam tradicije elegantan spoj tradicije i ai objektiva (2a)

FUTURIZAM TRADICIJE – Tehnološka redefiniranost oblika i digitalni štit baštine

Kolektivna memorija i bezvremenski dizajn u 10 eksponata umjetne inteligencije portala Akademija Art Kustoski uvod: Predstavljamo vam krunu našeg velikog projekta – ekskluzivnu virtualnu izložbu fotografija „Futurizam tradicije“. Kroz deset pročišćenih, stilski ujednačenih i vizualno monumentalnih kadrova, ova galerija nadrasta…

futurizam tradicije elegantan spoj tradicije i ai objektiva (1)

Daily Briefing – 29. kolovoz 2026. – SPECIJALNO IZDANJE AKADEMIJA ART

TL;DR: Danas u podne otvara se naša monumentalna virtualna izložba “Futurizam tradicije”, DHMZ izdao crveno upozorenje na vrućinu, a večeras ART PLAC na Splavnici. 🎨 GLAVNA VIJEST DANA – AKADEMIJA ART IZLOŽBA: “Futurizam tradicije” – Deset poglavlja bezvremenskog sklada kroz objektiv…

mp 28. 8. 26. mp. 1 (1)

U Zagrebu virus groznice Zapadnog Nila u divljih ptica

Hrvatski veterinarski institut potvrdio je prisutnost virusa groznice Zapadnog Nila u uginulim vranama na području Grada Zagreba Pripremio: Tomislav Radić Prvi slučaj potvrđen je 27. kolovoza 2026., kad je virus utvrđen u vrane pronađene uginule na području Zapruđa. Dan poslije,…

miva 28. 8. 26. bender.docx 1

TIMORASSO – BIJELI BISER PIJEMOTA

Među talijanskim autohtonim sortama koje posljednjih godina ponovno osvajaju pažnju, timorasso zauzima posebno mjesto Pripremio: Tomislav Radić Ova drevna bijela sorta potječe s brežuljaka Colli Tortonesi u jugoistočnom Pijemontu, području čija se vina sve češće predstavljaju pod povijesnim nazivom Derthona.…

vege 28. 8. 26. oman.odt 1

Program ZeGeVege

4., 5. i 6. rujna 2026. zagrebački Europski trg ponovno će zasjati u  mirisu  veganske hrane. Posjetitelje očekuje izlagači veganske hrane, i kozmetike. Uz bogatu gastronomsku ponudu, degustacije, promocije i nagradne igre, na pozornici 18. ZeGeVege festivala održivog življenja očekuju…

najavljujemo 38. salon mladih (1)

NAJAVLJUJEMO 38. SALON MLADIH

Salon mladih – najveća i najdugovječnija nacionalna izložbena manifestacija vizualnih umjetnika do 35 godina otvara se 3. rujna 2026. u 19 sati u Oktogonu (NMMU) i traje do 27. rujna 2026. Salon mladih, bijenalna i najveća nacionalna izložbena manifestacija vizualnih umjetnika/ica do 35…

delfin 28. 8. 26. radoš. 3

Porečki delfin – 25 godina tradicije

Sutra i prekosutra Poreč živi u znaku plivačke manifestacije Pripremio: Tomislav Radić – fotografije: Manuel Paljuh Plaža Pical posljednjeg vikenda u kolovozu postaje središte vodenih sportova. Na njoj će se sutra, 29., i prekosutra, 30. kolovoza, okupiti brojni ljubitelji plivanja…