Sveti Josip, Isusov djevičanski otac i zaštitnik radnika
Pero Pavlović
Uoči početka proljeća, 19. ožujka, slavimo Josipovo, svetkovinu svetog Josipa. Mjesec u kome počinje najljepše godišnje doba posvećen je svetom Josipu. Srijeda je Josipov dan. Papa Pio XII. u crkvenu godinu uveo je i blagdan sv. Josipa radnika 1955. i odredio da se taj blagdan slavi na Praznik rada. Velik je to papin dar Crkvi i narodu. Rad nema samo materijalnu dimenziju. On je obogaćen i duhovnom dimenzijom. Bog radi i stvara. Svemogući Bog je radnik. Bog je Stvoritelj i stvaratelj. Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku i podložio mu sve stvoreno na zemlji da time razumno upravlja i gospodari. Čovjek bi s Bogom trebao biti sustvaratelj na zemlji. Ne stvoritelj, nego sustvaratelj! Praznik rada po svom sadržaju nije ostao prazan nego se uz bogatstvo zemlje okrunio i bogatstvom neba. Blago čovjeku dok takav redoslijed stvari poštuje. Kakvo je danas stanje u svijetu? Čitamo li znakove vremena?
Sv. Josip je ”glava” Svete obitelji i zaštitnik radnika. Kraljevski je rod iz loze Davidove. Bio je pravedan i vjeran, šutljiv, poslušan i skroman. Isus je Bog i čovjek, Marija je Bogorodica, a ipak glavnu riječ u Obitelji ima Josip. On je djevičanski Marijin muž i odgojitelj malog Isusa. On je tesar i vrijedan radnik. On ima ”zlatne” ruke i što čovjek može zamisliti on će to u djelo provesti i eto stola, stolica, krova na kući, vrata, prozora, raznih poljodjelskih alatki i drugih potrepština. On surađuje s Bogom i sluša Božju riječ, ali ni jedna njegova riječ nije ostala zapisana u knjigama. Za mnoge Isusove riječi znamo, za Marijin razgovor s Elizabetom i njezin veličanstveni hvalospjev ”Veliča” znamo, ali ni jedna izgovorena Josipova riječ nije ostala zapisana. Josip razgovara s Bogom u snu. Tko će te krilate riječi zatvoriti u knjige, među korice? One su izravno letjele u nebo.
Postoji mnoštvo molitava posvećenih svetom Josipu. Tu su i litanije svetog Josipa, razne pobožnosti, krunica sv. Josipu, trodnevnica, devetnica i tridesetnica. Ponegdje se Očev dan slavi na njegovu svetkovinu, 19. ožujka. Prema crkvenoj tradiciji u srijedu nakon druge nedjelje po Uskrsu slavi se blagdan zaštite sv. Josipa. On je zaštitnik mnogih država. Sveti Bernardin Sijenski u jednom govoru čak govori o tjelesnom uskrsnuću sv. Josipa i njegovu uznesenju na nebo. Stvarnu veličinu sv. Josipa otkrili su sveti oci, a kasnije teolozi i duhovni pisci. Veliki štovatelj sv. Josipa bio je slavni kancelar Pariškog sveučilišta Ivan Gerson. Napisao je o njemu pjesme od 4800 stihova. Dubrovačka Republika je 20. ožujka 1521. prihvatila prijedlog da se u Republici svetkovina sv. Josipa slavi kao zapovijedani blagdan.
Odlukom Hrvatskog sabora 1687. sv. Josip je proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda. Posebnom odlukom ”Quemadmodum Deus” Pia IX. od 8. prosinca 1870. proglašen je zaštitnikom sveopće Katoličke crkve. Zaštitnik je Drugog vatikanskog sabora, od 2013. i Vatikana. Sv. Josip je zaštitnik obitelji. U Bosni i Hercegovini zaštitnik je Mostarsko–duvanjske biskupije. Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu s odobrenjem Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu uvelo je posebno štovanje ”Idimo Josipu”. Naime, svaka osoba koja godinu dana moli 7 puta Oče Naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu razmišljajući o molitvi ”7 žalosti – radosti sv. Josipa”, dobit će od Boga svaku milost koja je u skladu s njenim duhovnim dobrom. Znamo tu molitvu: 1. Utjelovljenje, 2. Rođenje, 3. Obrezanje, 4. Šimunovo proroštvo, 5. Bijeg u Egipat, 6. Povratak iz Egipta, 7. Isus izgubljen i pronađen u Jeruzalemu.
U župi Neum se svaki dan barem jednom prije svete Mise zajednički moli posebna molitva sv. Josipu. Godine 2023. objavio sam knjigu pjesama ”Tko će riječi krilate zatvoriti u knjige” koju sam posvetio sv. Josipu. Nakladnik je Synopsis, Zagreb – Sarajevo. Na početku knjige je kratka posveta, a slijedi pjesma koja o tome svjedoči.
Tko će riječi krilate zatvoriti u knjige
Svetome Josipu
Ni jedna tvoja riječ
Josipe
Nije ostala zapisana u knjige
Tko će riječi krilate
Zatvoriti u knjige
Tvoje otajne riječi
Imale su krila
I letjele u dosanjano nebo
Tko će riječi krilate
Zatomiti u knjige
One su melodije
Satkane od djevičanske ljubavi
Mi ih u tišinama srca osluškujemo
Tko će riječi krilate
Zatvoriti u knjige
Izvor: Večernji list
