Slikar Željko Čurčić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je opsežnog opusa, zanima ga niz motiva
Nedavno je objavljena monografija o Vašem opusu?
U izdanju VISIO TEAM d.o.o. iz Opatije je ovih dana (uz monogo vlastitog odricanja) izašla moja monografija. Autori su dr.sc. Andrej Vujnović i moja malenkost mr.sc. Željko Čurčić. Pogovor su pisali likovna kritičarka Biserka Goleš Glasnović i profesor povijest umjetnosti Krunoslav Kamenov. Knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski) i sadrži dvjesto bogato ilustriranih stranica. Prijevod na engleski potpisuju Tomislav Krvavica i Boris Blažina, lekturu Iva Klobičar Srbić i Boris Blažina, fotografiju David Kurti, dizajn i prijelom Ivo Horvat a tiskao ju je Kerschoffset d.o.o..
Zanimaju vas mnogi motivi, od erotike, glazbe i snova?
Kako se može razabrati iz monografije motivi mog likovnog stvaralaštva su erotika: “(kao bitan poticaj čovjekove psihe)”, fantazmagoričnost: “U kompozicijama se iščitavaju mješovite prostorne organizacije nadrealne stilizacije fantastičnih ugođaja.” glazbenici: “Kroz mnoštvo glazbenika s predznakom jazza nastavlja se umjetnikova muzička priča” i apstrakcija: “U dubini svojih nastojanja za slobodnim kreacijama, Čurčić ulazi u apstraktni svijet”.
Što je svim tim motivima zajedničko?
Kako ističe naš eminentni povjesničar umjetnosti Ivo Šimat Banov: “Trajni zajednički nazivnik, poveznica umjetnikove imaginacije (koja živi, ekvilibrira, između realnoga i nadrealnoga) je likovni izraz kojem se raspon kazivanja kreće od potpunog nemara za formu do izrazite znakovitosti i samo ekspresije oblika …”
Bliska vam je figuracija a i nefiguracija?
Isto “plivam” u figuraciji i apstrakciji. U mom likovnom izrazu bitna je “transpozicija motiva u skladu s emocionalnim preživljavanjima” i time potvrđujem da svoj unutrašnji naboj nastojim izbaciti na površinu.
U kojim tehnikama najčešće radite?
Što se tiče tehnika u kojima stvaram, nisam specijalno vezan za posebnu jer i sama tehnika na neki način određuje način izražavanja. S obzirom na svoja raspoloženja i nastojanja birao sam različite tehnike. Radio sam u: ulju na platnu, ulju na papiru, voštanom pastelu, suhom pastelu, akvarelu, temperi, tušu, akrilu, flomasteru, često ih kombinirajući.
Vi ste i povjesničar umjetnosti i slikar. Rijetki su povjesničari i slikari u jednoj osobi?
Povjesničar umjetnosti i likovni stvaralac naoko su dva pola ali moram vam potvrditi da između njih postoji simbioza. Svaki povjesničar umjetnosti mora proniknuti u motive, stilistiku i druge elemente u djelu likovnog stvaraoca, na neki način se mora s njim poistovjetiti i osjetiti njegovu stvaralačku vibru. Jedino tako može istinski protumačiti njegovo stvaralaštvo. S druge strane svaki ozbiljan likovni stvaralac mora biti informiran što se oko njega događa na likovnom planu i trebao bi biti upoznat s povijesti likovnog stvaranja, tako upijajući` saznanja on postiže bolje rezultate. Kod mene postoji taj spoj teoretičara i praktičara.
Što mislite o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti?
U suvremenoj likovnoj umjetnosti (pa tako i u hrvatskoj) postoje paralelizmi u likovnom stvaralaštvu. Mnogi stvaraoci prate suvremene trendove konceptualnog predznaka a pored njih stvaraju umjetnici koji crpe svoju inspiraciju iz dalje i bliže prošlosti. Važno je primjetiti da biti suvremen ne znači ujedno biti relevantan na planu likovnosti. Najvažnije da ono što je umjetnik kroz svoje djelo htio reći ima težinu i da se može nositi s svim preprekama koje mu stoje na putu.
Novosti u atelijeru?
Prateći sve što se događa i što se događalo na širokom društveno planu te sve što ima težinu na kulturno umjetničkom planu utječe na mene, moju intimu a time i na stvaralačku produkciju. Stvaralački nerv je povezan prožimanjem objektivnog i subjektivnog.
Planovi, izložbe, nove monografije …?
Momentalno radim na zajedničkoj izložbi Jure Labaša i mene a želio bih organizirati svoju retrospektivnu izložbu.
Miroslav Pelikan

- SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (12): Sveta Filomena – Princeza neba, čudotvorka i tiha snaga čiste vjereSerijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U dvanaestom nastavku našeg serijala okrećemo se liku svete Filomene, rane kršćanske mučenice i djevice, čije je štovanje prožeto brojnim čudesima i dubokom pobožnošću diljem svijeta, pa tako i u našem narodu. Ova mlada „princeza neba”, kako su… Read More »SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (12): Sveta Filomena – Princeza neba, čudotvorka i tiha snaga čiste vjere
- 🌐 UREDNIČKI OSVRT: Transdisciplinarnost kao ključ sutrašnjice / EDITORIAL: Transdisciplinarity as the Key to TomorrowPiše: Uredništvo Akademije ArtBy: Akademija Art Editorial Board HR:Lansiranje Međunarodnog digitalnog simpozija „Vizije budućnosti“ na portalu Akademija Art donosi sa sobom prirodno uzbuđenje, ali i duboku intelektualnu odgovornost. Razlog tomu leži u činjenici da ovim projektom ne radimo samo klasičnu online izložbu ili puki niz eseja. Mi stvaramo presedan u suvremenom medijskom i kulturnom prostoru,… Read More »🌐 UREDNIČKI OSVRT: Transdisciplinarnost kao ključ sutrašnjice / EDITORIAL: Transdisciplinarity as the Key to Tomorrow
- 🌐 MEĐUNARODNI DIGITALNI SIMPOZIJ: VIZIJE BUDUĆNOSTI / VISIONS OF THE FUTURE: Globalni triptih📜 Urednički proglas i strateški manifest (Editorial Blueprint) HR: Dok stabilno i nepokolebljivo plovimo kroz prostranstva suvremene kulture, Akademija Art s ponosom otvara vrata formatu koji nadilazi klasične medijske okvire. Pred vama nije samo serijal tekstova – ovo je naš prvi veliki Međunarodni digitalni simpozij sutrašnjice. Na sjecištu sinergijske znanosti, spekulativne filozofije i vrhunske Meta… Read More »🌐 MEĐUNARODNI DIGITALNI SIMPOZIJ: VIZIJE BUDUĆNOSTI / VISIONS OF THE FUTURE: Globalni triptih
- Sindrom nedjeljnog ručka: Zašto juha, pečeno meso i rasprave o politici imaju terapeutski učinakSvaki ponedjeljak donosi novi početak, povratak u realnost, tablice i digitalne kalendare. No, ono što nas zapravo drži na okupu i puni nam baterije za tjedan pred nama zbiva se točno dvadeset i četiri sata ranije. Riječ je o instituciji koja nadilazi običan obrok i prerasta u društveni fenomen – našem tradicionalnom nedjeljnom ručku. Nedjeljni… Read More »Sindrom nedjeljnog ručka: Zašto juha, pečeno meso i rasprave o politici imaju terapeutski učinak
- Grad u usijanju: 62 skupine, 30 zaprega i 68 konjanika zatresli Vinkovce!Ravnicom je danas prošlo gotovo 3000 čuvara tradicije Venina Markuš Od Prevlake do Mure – sve se slilo u Vinkovce. Svečani mimohod 61. Vinkovačkih jeseni ponovno je pretvorio grad na Bosutu u najveću pozornicu hrvatske tradicije. U dugoj, razigranoj povorci ulicama Vinkovaca prošetalo je 62 folklorne skupine, 30 konjskih zaprega i 68 konjanika, gotovo 3000… Read More »Grad u usijanju: 62 skupine, 30 zaprega i 68 konjanika zatresli Vinkovce!



