Slikar Željko Čurčić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je opsežnog opusa, zanima ga niz motiva
Nedavno je objavljena monografija o Vašem opusu?
U izdanju VISIO TEAM d.o.o. iz Opatije je ovih dana (uz monogo vlastitog odricanja) izašla moja monografija. Autori su dr.sc. Andrej Vujnović i moja malenkost mr.sc. Željko Čurčić. Pogovor su pisali likovna kritičarka Biserka Goleš Glasnović i profesor povijest umjetnosti Krunoslav Kamenov. Knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski) i sadrži dvjesto bogato ilustriranih stranica. Prijevod na engleski potpisuju Tomislav Krvavica i Boris Blažina, lekturu Iva Klobičar Srbić i Boris Blažina, fotografiju David Kurti, dizajn i prijelom Ivo Horvat a tiskao ju je Kerschoffset d.o.o..
Zanimaju vas mnogi motivi, od erotike, glazbe i snova?
Kako se može razabrati iz monografije motivi mog likovnog stvaralaštva su erotika: “(kao bitan poticaj čovjekove psihe)”, fantazmagoričnost: “U kompozicijama se iščitavaju mješovite prostorne organizacije nadrealne stilizacije fantastičnih ugođaja.” glazbenici: “Kroz mnoštvo glazbenika s predznakom jazza nastavlja se umjetnikova muzička priča” i apstrakcija: “U dubini svojih nastojanja za slobodnim kreacijama, Čurčić ulazi u apstraktni svijet”.
Što je svim tim motivima zajedničko?
Kako ističe naš eminentni povjesničar umjetnosti Ivo Šimat Banov: “Trajni zajednički nazivnik, poveznica umjetnikove imaginacije (koja živi, ekvilibrira, između realnoga i nadrealnoga) je likovni izraz kojem se raspon kazivanja kreće od potpunog nemara za formu do izrazite znakovitosti i samo ekspresije oblika …”
Bliska vam je figuracija a i nefiguracija?
Isto “plivam” u figuraciji i apstrakciji. U mom likovnom izrazu bitna je “transpozicija motiva u skladu s emocionalnim preživljavanjima” i time potvrđujem da svoj unutrašnji naboj nastojim izbaciti na površinu.
U kojim tehnikama najčešće radite?
Što se tiče tehnika u kojima stvaram, nisam specijalno vezan za posebnu jer i sama tehnika na neki način određuje način izražavanja. S obzirom na svoja raspoloženja i nastojanja birao sam različite tehnike. Radio sam u: ulju na platnu, ulju na papiru, voštanom pastelu, suhom pastelu, akvarelu, temperi, tušu, akrilu, flomasteru, često ih kombinirajući.
Vi ste i povjesničar umjetnosti i slikar. Rijetki su povjesničari i slikari u jednoj osobi?
Povjesničar umjetnosti i likovni stvaralac naoko su dva pola ali moram vam potvrditi da između njih postoji simbioza. Svaki povjesničar umjetnosti mora proniknuti u motive, stilistiku i druge elemente u djelu likovnog stvaraoca, na neki način se mora s njim poistovjetiti i osjetiti njegovu stvaralačku vibru. Jedino tako može istinski protumačiti njegovo stvaralaštvo. S druge strane svaki ozbiljan likovni stvaralac mora biti informiran što se oko njega događa na likovnom planu i trebao bi biti upoznat s povijesti likovnog stvaranja, tako upijajući` saznanja on postiže bolje rezultate. Kod mene postoji taj spoj teoretičara i praktičara.
Što mislite o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti?
U suvremenoj likovnoj umjetnosti (pa tako i u hrvatskoj) postoje paralelizmi u likovnom stvaralaštvu. Mnogi stvaraoci prate suvremene trendove konceptualnog predznaka a pored njih stvaraju umjetnici koji crpe svoju inspiraciju iz dalje i bliže prošlosti. Važno je primjetiti da biti suvremen ne znači ujedno biti relevantan na planu likovnosti. Najvažnije da ono što je umjetnik kroz svoje djelo htio reći ima težinu i da se može nositi s svim preprekama koje mu stoje na putu.
Novosti u atelijeru?
Prateći sve što se događa i što se događalo na širokom društveno planu te sve što ima težinu na kulturno umjetničkom planu utječe na mene, moju intimu a time i na stvaralačku produkciju. Stvaralački nerv je povezan prožimanjem objektivnog i subjektivnog.
Planovi, izložbe, nove monografije …?
Momentalno radim na zajedničkoj izložbi Jure Labaša i mene a želio bih organizirati svoju retrospektivnu izložbu.
Miroslav Pelikan

- JULIENNE, PISMO PREKO OCEANATomislav Marijan BilosnićJULIENNE, PISMO PREKO OCEANA Umrla je (kažu) Julienne Eden Bušićali takvi ne umiruSamo je tišina dobila imeTišina koja ostaje iza velikih pticakad jednom prelete oceani više se ne vraćaju Odletjela je iz ove teške zemlješto umara ljude i ženei srce pretvara u kamenGore u nebu putuje sporije od tugei brže od zaboravai mijenja… Read More »JULIENNE, PISMO PREKO OCEANA
- Slikovnica “Ovca koja je bila svoja” Marijane Križanović osvaja srca mališana, roditelja, odgojitelja i knjižničara diljem HrvatskeOvca koja je bila svoja autorice Marijane Križanović i ilustratorice Lidije Kraljević, objavljena u izdanju V.B.Z.-a priča je koja potiče djecu da budu upravo ono što jesu i osvaja srca mališana, roditelja, odgojitelja i knjižničara diljem Hrvatske te ostaje iznimno aktualna i danas Ova topla, vizualno dojmljiva i pedagoški vrijedna knjiga nadilazi okvire klasične dječje… Read More »Slikovnica “Ovca koja je bila svoja” Marijane Križanović osvaja srca mališana, roditelja, odgojitelja i knjižničara diljem Hrvatske
- Viva la vida: Plesni FRIDIN SVIJET osvojio riječku publikuNa pozornici riječkog HNK Ivana pl. Zajca nije oživjela samo priča o meksičkoj ikoni Fridi Kahlo već je plesnim pokretom dočaran cijeli jedan bogat i iznimno kompleksan unutarnji svijet iscrtan jarkim bojama i ispunjen strašću i boli Milena Jerneić Subotnju premijeru baletne predstave suvremenog plesnog izričaja „Fridin svijet“ koreografa Reginalda Oliveire, duboko intiman i snažno… Read More »Viva la vida: Plesni FRIDIN SVIJET osvojio riječku publiku
- Krpama, prstima, kistom i osjećajem – Izložba dizajnera nakita kipara Ivana Midžića u Galeriji Galženica, od 2.6.U utorak, 2. lipnja u 19 sati u Galeriji Galženica otvorit će se samostalna izložba poznatog hrvatskog dizajnera nakita, akademskog kipara Ivana Midžića naziva „Krpama, prstima, kistom i osjećajem” Izložba je otvorena do 25. 6. 2026. Ivan Midžić rođen je 6. travnja 1976. u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Vulasa… Read More »Krpama, prstima, kistom i osjećajem – Izložba dizajnera nakita kipara Ivana Midžića u Galeriji Galženica, od 2.6.
- Petar Hranuelli uz intervenciju crteža Miše Filipovca FORMA U NAPETOSTI, od 29.5.KONCEPTUALNI OKVIR Ova izložba polazi od materije. U radu Petra Hranuellija, forma se ne pojavljuje kao rezultat ideje, već kao posljedica rada s otporom. Kamen ne dopušta improvizaciju — uvodi sporost, disciplinu i nepovratnost svake odluke. Svaki rez uspostavlja odnos koji više nije moguće poništiti. U tom procesu, forma ne nastaje kao završetak, već kao… Read More »Petar Hranuelli uz intervenciju crteža Miše Filipovca FORMA U NAPETOSTI, od 29.5.


