Slikar Željko Čurčić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor je opsežnog opusa, zanima ga niz motiva
Nedavno je objavljena monografija o Vašem opusu?
U izdanju VISIO TEAM d.o.o. iz Opatije je ovih dana (uz monogo vlastitog odricanja) izašla moja monografija. Autori su dr.sc. Andrej Vujnović i moja malenkost mr.sc. Željko Čurčić. Pogovor su pisali likovna kritičarka Biserka Goleš Glasnović i profesor povijest umjetnosti Krunoslav Kamenov. Knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski) i sadrži dvjesto bogato ilustriranih stranica. Prijevod na engleski potpisuju Tomislav Krvavica i Boris Blažina, lekturu Iva Klobičar Srbić i Boris Blažina, fotografiju David Kurti, dizajn i prijelom Ivo Horvat a tiskao ju je Kerschoffset d.o.o..
Zanimaju vas mnogi motivi, od erotike, glazbe i snova?
Kako se može razabrati iz monografije motivi mog likovnog stvaralaštva su erotika: “(kao bitan poticaj čovjekove psihe)”, fantazmagoričnost: “U kompozicijama se iščitavaju mješovite prostorne organizacije nadrealne stilizacije fantastičnih ugođaja.” glazbenici: “Kroz mnoštvo glazbenika s predznakom jazza nastavlja se umjetnikova muzička priča” i apstrakcija: “U dubini svojih nastojanja za slobodnim kreacijama, Čurčić ulazi u apstraktni svijet”.
Što je svim tim motivima zajedničko?
Kako ističe naš eminentni povjesničar umjetnosti Ivo Šimat Banov: “Trajni zajednički nazivnik, poveznica umjetnikove imaginacije (koja živi, ekvilibrira, između realnoga i nadrealnoga) je likovni izraz kojem se raspon kazivanja kreće od potpunog nemara za formu do izrazite znakovitosti i samo ekspresije oblika …”
Bliska vam je figuracija a i nefiguracija?
Isto “plivam” u figuraciji i apstrakciji. U mom likovnom izrazu bitna je “transpozicija motiva u skladu s emocionalnim preživljavanjima” i time potvrđujem da svoj unutrašnji naboj nastojim izbaciti na površinu.
U kojim tehnikama najčešće radite?
Što se tiče tehnika u kojima stvaram, nisam specijalno vezan za posebnu jer i sama tehnika na neki način određuje način izražavanja. S obzirom na svoja raspoloženja i nastojanja birao sam različite tehnike. Radio sam u: ulju na platnu, ulju na papiru, voštanom pastelu, suhom pastelu, akvarelu, temperi, tušu, akrilu, flomasteru, često ih kombinirajući.
Vi ste i povjesničar umjetnosti i slikar. Rijetki su povjesničari i slikari u jednoj osobi?
Povjesničar umjetnosti i likovni stvaralac naoko su dva pola ali moram vam potvrditi da između njih postoji simbioza. Svaki povjesničar umjetnosti mora proniknuti u motive, stilistiku i druge elemente u djelu likovnog stvaraoca, na neki način se mora s njim poistovjetiti i osjetiti njegovu stvaralačku vibru. Jedino tako može istinski protumačiti njegovo stvaralaštvo. S druge strane svaki ozbiljan likovni stvaralac mora biti informiran što se oko njega događa na likovnom planu i trebao bi biti upoznat s povijesti likovnog stvaranja, tako upijajući` saznanja on postiže bolje rezultate. Kod mene postoji taj spoj teoretičara i praktičara.
Što mislite o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti?
U suvremenoj likovnoj umjetnosti (pa tako i u hrvatskoj) postoje paralelizmi u likovnom stvaralaštvu. Mnogi stvaraoci prate suvremene trendove konceptualnog predznaka a pored njih stvaraju umjetnici koji crpe svoju inspiraciju iz dalje i bliže prošlosti. Važno je primjetiti da biti suvremen ne znači ujedno biti relevantan na planu likovnosti. Najvažnije da ono što je umjetnik kroz svoje djelo htio reći ima težinu i da se može nositi s svim preprekama koje mu stoje na putu.
Novosti u atelijeru?
Prateći sve što se događa i što se događalo na širokom društveno planu te sve što ima težinu na kulturno umjetničkom planu utječe na mene, moju intimu a time i na stvaralačku produkciju. Stvaralački nerv je povezan prožimanjem objektivnog i subjektivnog.
Planovi, izložbe, nove monografije …?
Momentalno radim na zajedničkoj izložbi Jure Labaša i mene a želio bih organizirati svoju retrospektivnu izložbu.
Miroslav Pelikan

- Poziv na obilježavanje 35. obljetnice osnutka 3. gardijske brigade KuneUdruga veterana 3. GBR “Kune”, u utorak 28. 4. 2026. godine u 10 h u Osijeku, organizira polaganje vijenaca i paljenje svijeća povodom 35. obljetnice osnutka 3. GBR “Kune“ Boris Markuš Ova aktivnost odavanja zaslužene počasti i prisjećanja na žrtvu 3. GBR “Kune”, organizirana je u sklopu centralnog obilježavanja koje će ove godine biti u… Read More »Poziv na obilježavanje 35. obljetnice osnutka 3. gardijske brigade Kune
- Grad Osijek darovat će ukrajinskom gradu Žitomiru ukupno šest rabljenih tramvaja u voznom stanju“Dva ili tri stara tramvaja planiramo ostaviti za uspomenu u Osijeku”, rekao je osječki gradonačelnik Ivan Radić Boris Markuš Osijek kontinuirano modernizira svoj vozni park niskopodnim vozilima kako bi javni prijevoz bio pristupačniji i ekološki prihvatljiviji Grad Osijek potvrđuje svoj status jednog od predvodnika modernog i održivog javnog gradskog prijevoza. Osijek je trenutačno jedno od… Read More »Grad Osijek darovat će ukrajinskom gradu Žitomiru ukupno šest rabljenih tramvaja u voznom stanju
- Predstavljamo mlade članove DHK – Josipa GogićPozivamo Vas na događanje u Knjižnici Marije Jurić Zagorke:Predstavljamo mlade članove DHKJosipa Gogićsrijeda, 29. travnja 2026. u 18 satiSudjeluju: Josipa Gogić i Lada Žigo Španić Knjižnica Marije Jurić ZagorkeKrvavi most 201/4813 993Knjižnice grada Zagreba
- Letricija Linardić: Prisutne / The Present Ones, od 5. svibnjaNacionalni muzej moderne umjetnosti poziva Vas na otvorenje izložbe (National Museum of Modern Art invites you to the opening of the exhibition)Letricija LinardićPrisutne / The Present Onesutorak, 5. svibnja 2026. u 20 sati / Tuesday 5 May 2026 at 8 pm Galerija Josip Račić – NMMU / Josip Račić Gallery – NMMUMargaretska 3, Zagreb Lana Šetka Novi ciklus Letricije Linardić zagovara pomak od… Read More »Letricija Linardić: Prisutne / The Present Ones, od 5. svibnja
- Prilog o knjizi PJESMA O RODI I DROMEDARUAnjet Daanje PJESMA O RODI I DROMEDARU Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak objavio roman Anjet Daanje PJESMA O RODI I DROMEDARU, u Biblioteci Cicero, u lijepom tvrdom uvezu, na zahtjevnih za čitatelje 800 stranica, u prijevodu s nizozemskog Radovana Lučića, uz Prevoditeljski pogovor. Pred nama je književna potraga s jedanaest meandrirajućih pripovijesti, u spletu stilova… Read More »Prilog o knjizi PJESMA O RODI I DROMEDARU


