Analiza kako je glasovala Hrvatska – protiv EU bilo 18 općina
Od 556 gradova i općina u Hrvatskoj, samo u njih 18 većina birača glasovala je protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Najveći postotak protiv EU, čak 63,24 posto, zabilježen je u općini Preseka u Zagrebačkoj županiji, u kojoj je protiv ulaska u Uniju većinski glasovala i općina Rakovec.
Četiri općine koje su protiv EU nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji. Šest ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji: “ne” Europskoj uniji pokušali su reći općine Zagvozd, Prgomet, Zadvarje, Nerežišća, Lećevica i Primorski Dolac.
Većinski protiv ulaska u EU bile su i općine Lumbarda na Korčuli i Župa dubrovačka. I Bibinje je na popisu tih općina: 52,6 posto birača glasovalo je protiv. I u Istarskoj i u Primorsko-goranskoj županiji našla se po jedna općina koja je većinski protiv EU: Gračišće, odnosno Lopar. Jedna je takva općina u Šibensko-kninskoj županiji – Ružić. I to je sve.
U ostalih 538 hrvatskih gradova i općina većina birača podržala je ulazak Hrvatske u EU.
Gradovi su za EU
Evo kakvo je raspoloženje u velikim gradovima. U Gradu Zagrebu, koji ima i status županije, 67,8 posto birača zaokružilo je “za”. U Splitu je za ulazak u EU glasovalo 59,57 posto izašlih birača. U Rijeci je 69,45 posto reklo da, a u Puli 69,88 posto. U Šibeniku 62,93 posto građana želi da Hrvatska uđe u Europsku uniju, u Zadru 61,79 posto, Dubrovniku 57,37 posto te u Osijeku 68,3 posto. Vukovar je također podržao odlazak Hrvatske u EU sa 71,57 posto glasova, Varaždin sa 72,42 posto, a Slavonski Brod sa 75,33 posto. U Koprivnici je 67,03 posto birača za EU, u Sisku 67,93 posto, Velikoj Gorici 66,69 posto, Karlovcu 68,53 posto, Bjelovaru 65,28 posto, Zaboku 66,09 posto, Gospiću 70,91 posto te u Čakovcu 75,81 posto.
Odaziv birača
Nijedan grad nije bio većinski protiv EU. Grad koji se pokazao najviše proeuropskim je Gračac: rezultat je 82,34 posto za. To ipak nije najveći postotak jer je u općini Donji Vidovec u Međimurskoj županiji zabilježen još veći: 84,09 posto za. Međimurska je županija općenito glasala pro EU: 75,73 posto birača bilo je “za”.
Gledano na razini županija, Brodsko-posavska (72,61% za), Ličko-senjska (70,66% za) i Požeško-slavonska (70,14% za) imaju najveći postotak birača koji su za ulazak Hrvatske u EU. Za njima slijede Vukovarsko-srijemska (69,02 posto za) i Primorsko-goranska županija (68,81 posto za). Županije koje su podržale ulazak Hrvatske u EU s najmanjom većinom su Dubrovačko-neretvanska (56,93% za), Splitsko-dalmatinska (58,55% za), Koprivničko-križevačka (60,47% za) i Zadarska (61,40 posto za).
Sve su to postoci samo onih birača koji su izašli. Brojke o odazivu birača također su zanimljive. Najmanje ih je izašlo u općini Civljane u Šibensko-kninskoj županiji: samo 6,18 posto. U obližnjoj Biskupiji izašlo je 11,44 posto upisanih birača. Najveći odaziv birača zabilježen je u općinama Rakovec u Zagrebačkoj županiji i Nerežišća na Braču: 82,32 posto, odnosno 65 posto birača.
U obje općine većina izašlih birača glasovala je protiv ulaska Hrvatske u EU. Još jedna antieuropska općina, Zadvarje u zaleđu Makarske, imala je velik odaziv birača: 59,83 posto. Njih 55,47 posto glasovalo je protiv ulaska u EU.
Malo nevažećih listića
Ukupno je na razini Hrvatske odaziv birača na referendum o EU bio 43,61 posto, odnosno 1,959.466 građana. Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima odaziv je bio 54,32 posto (2,446.831 građanin), u drugom krugu predsjedničkih izbora 2010. bio je 50,13 posto (2,253.770 građana), a na parlamentarnim izborima 2007. godine 59,5 posto.
Na biračkim mjestima u inozemstvu izlaznost birača na jučerašnjem referendumu bila je vrlo mala, 3,45 posto, ali je među njima broj glasova za ulazak Hrvatske u EU bio vrlo velik, 83,84 posto.
Nevažećih i neubačenih listića bilo je 0,60 posto, odnosno njih 11.729.
