Niti moći
14. srpnja – 20. rujna
Muzej povijesti umjetnosti
Korištenje luksuznih vrsta tekstila za uljepšavanje posebnih prostorija zabilježeno je još u najstarijim kulturama. U srednjem su vijeku vrijedni komadi tekstila bili zastupljeni uglavnom u dvorskim krugovima i odgovarali su visokim zahtjevima plemstva. Pri tom su posebno omiljene bile tapiserije. Njihov se luksuzni karakter očitovao već u odabiru dragocjenih materijala, zlatnih i srebrnih niti, svile i vune te dugotrajnom, a time ujedno i vrlo skupom procesu izrade. Kupci tapiserija stoga su i potjecali iz elitnih krugova koji su si mogli priuštiti ovakve skupocjene predmete, a jedan od velikih obožavatelja tapiserija bio je i car Svetog Rimskog Carstva Karlo V.
Teme prikaze na tapiserijama imale su reprezentativan, no ujedno i propagandni karakter. Podjednako je omiljeno bilo prikazivanje dvorskog života kao i povijesnih događaja, mitoloških tema, antičke povijesti te slika iz Starog i Novog zavjeta.
Za današnje su promatrače ovi monumentalni zidni uresi tako važna svjedočanstva dvorskog života i ideala koji su se tamo propagirali.
Aktualna izložba bečkog Muzeja povijesti umjetnosti na temelju 14 odabranih objekta iz 16. stoljeća nudi uvid u vlastitu bogatu zbirku tapiserija koja iz konzervatorskih razloga ne može biti trajno izložena.
Bruxelles je u to vrijeme slovio kao prijestolnica tapiserija, a poznati su umjetnici poput Barenda van Orleyja, Michiela Coxciea und Jana Cornelisza često izrađivali nacrte za produkciju ovih monumentalnih umjetnina. Neki od njihovih radova mogu se vidjeti i u okviru bečke izložbe.
Izložba je proširena i za dva suvremena rada austrijskih umjetnica Margret Eicher i Nives Widauer koji tvore neku vrstu mosta prema sadašnjici.
