Hrvatski predsjednik u odlasku Ivo Josipović u petak je u intervjuima HTV, Novu tv i RTL poručio da ne misli napustiti politički život ni rušiti predsjednika SDP-a, nego okupiti nove ljude koji se ne uklapaju u stranački model koji često “preferira ljude bez kičme”
Cilj mojeg budućeg političkog djelovanja bit će borba za vrijednosti. U politici je bitno imati ciljeve za koje ćete se boriti. Ako se vraćam u SDP, moram vidjeti imali li tamo želje da se moji ciljevi provode. Odluku na koji ću način svoje ciljeve provoditi još neću donijeti jer nemam sve informacije. Neću rušiti vodstvo SDP-a, iako su me neki zvali i predlagali mi rušenje vodstva. Mene ne zanima ta vrsta političke borbe. Moram razgovarati radi čega bih se vratio. Nitko me nije zvao, niti Milanović niti itko iz predsjedništva, rekao je u HRT-ovoj emisiji Javna stvar predsjednik Republike na odlasku Ivo Josipović o proteklom mandatu, svojem životnom putu i planovima za budućnost.
Izgubio sam izbore, no i izborne pobjede, ali i porazi su politički život. Nisam političko koplje bacio u trnje, dodao je.
Već sam najavio da se vraćam na sveučilište i fakultet. Kanim se vratiti profesorskoj karijeri, ali ne mislim napustiti politički život. Zahvaljujem SDP-u i svim drugim strankama (njih 17) koje su me poduprle, aktivistima, simpatizerima. Izražavam im javnu zahvalnost, rekao je.
Tko je predsjednik od inauguracije do kraja Josipovićeva mandata?
Od inauguracije Kolinde Grabar-Kitarović 15. veljače do 18. veljače u ponoć ja sam predsjednik. To ne znači da ne surađujemo. Ja ne donosim odluke od velike težine i ne preuzimam obveze na dulji rok – nisam imenovao nove veleposlanike. To dočekuje novu predsjednicu. Ured predsjednika surađuje s njezinim timom svakodnevno. Čuli smo se povremeno, vidjeli dva puta, otkrio je Josipović.
O suradnji s Vladom
Žao mi je što nije bilo više suradnje Vlade i mene, da se prihvati mojih 20 mjera koje bi ublažile dužničku krizu. Neke od mojih mjera tek se sada implementiraju, godinu i pol nakon što sam ih predložio, izjavio je Josipović. Na tvrdnju da je prvi predsjednik koji je izgubio izbore nakon prvog mandata te pitanje je li mu SDP bio teret za poraz, Josipović je odgovorio da je i to dio demokracije.
Uvijek se to nekome dogodi prvi put. Predsjednik mora biti nestranački, nema neposredne izvršne ovlasti. Grabar-Kitarović činila je sve da u kampanji poveže mene i Vladu te joj je to i uspjelo. Ne možete uzimati dobre strane nečega, a loših se odreći. Činjenica je da se gospodarska kriza dogodila kad sam bio predsjednik i to je određeni teret. Milanović me ponekad doživljavao kao strano tijelo jer kad sam predlagao neke mjere, nisu ih prihvaćali. Vidljiva je bila nekakva kvazikonkurencija koje zapravo nije trebalo biti. Ja sam htio biti integrativni faktor, kazao je.
Manja je stvar tko je premijer, predsjednik, ali dobio sam gotovo 1,1 milijun glasova za svoj program te za reforme. Bio sam svjestan rizika, ali opet bih išao s tim mjerama. Predlagao sam regionalizaciju, ali nije prošlo, a sada se to opet predlaže. Sa mnom ili bez mene Hrvatska će te reforme morati provesti, uvjeren je.
Političko klatno jako udesno
Političko klatno se jako zanjihalo udesno. Pogledajte Facebook, portale, priloge u medijima. Hrvatska čini nekoliko koraka natrag kao građanska država. U mom mandatu smo imali da je pet godina zemlja bila stabilna, bez terorizma i velikog kriminala. Razvijao sam kulturu demokracije i tolerancije, napredovali smo u demokraciji. Hrvatsku moramo čuvati kao građansku, demokratsku i sigurnu zemlju. Nažalost, javljaju se neke sjene prošlosti. RH je postala dio EU-a. Mojom zaslugom popravili smo mnoge odnose u regiji. Govorio sam o pravdi. Na moj prijedlog je, uz velike otpore, uvedeno nezastarijevanje zločina u privatizaciji, analizirao je svoj mandat Josipović.
Pogledajte portale, ‘zaguglajte’, pogledajte koliko ih ima koji danas veličaju ustaštvo. Nije relevantno na način kako je to bilo u Drugom svjetskom ratu, ali riječ je o odnosu prema nekim vrijednostima, manjinama, nacijama. Napravili smo danas korak natrag u toj toleranciji, smatra.
Izbori neće prije ljeta
Hrvatska treba više demokracije. Više preferencijalnog glasovanja, apstinenciju od onih koji su kršili zakon. Nije svejedno kakvo je djelo počinjeno. Prvi prijedlog izmjene zakona nije bio dobro formiran, osvrnuo se na današnje promjene izbornog zakona.
Osobno mislim da izbori neće biti prije ljeta, rekao je. Na pitanje hoće li i on izaći na parlamentarne izbore, odgovorio je da su izbori način kako možete konkretizirati svoju politiku. HRT, Hina, foto HRT
