Poruka je važna, radovi su sekundarni
Miroslav Pelikan
Vlado Martek suvremeni je hrvatski umjetnik, koji u svojem radu spaja književnost i likovnu umjetnost, stvarajući nesvakidašnja djela, zanimljiva, izazovna i reklo bi se bezvremenska
Gospodine Martek, razmišljao sam o Vama i o Vašem djelu i pojavila se jedna usporedba s Bob Dylanom, on je počeo kao pjevač protestnih pjesama, da bi nakon niza godina bio nagrađen najvažnijom književnom nagradom, Nobelom. Vi ste davno počeli na ulici, kao buntovnik da bi Vas nedavno društvo nagradilo s dvije nagrade, Nagradom grada Zagreba i nagradom za životno djelo.
-Usporedba možda i stoji, malo je groteskna, ali ima dodirnih točaka i to ste dobro prepoznali. Da, počeo sam kao umjetnik na ulici, kao aktivist, s agitacijama ljudima na ulici, krenuo sam iz široke baze.
Zatim sam se orijentirao na galerije pa na knjige da bi godinama kao zagriženi konceptualac napravio opus svaštareći kroz slikarstvo, kiparstvo i akcionizam. I tako je moje djelo došlo do struktura koje razmatraju. Riječ je o 50 godina moga intenzivnog rada. Sve što sam postigao i ostvario uvijek je bilo samo na temelju svojih radova. Moram reći i ovo, uvijek sam njegovao svoje autsajderstvo.
Kako se uopće razvijao Vaš umjetnićki put, nikada niste odstupili od tih prvih inicijalnih načela.
-Nikada nisam odstupao od njih. Ja sam radio neobične stvari, daleko od mramora i ulja, daleko od zbirki poezije, soneta i rima., ali uvijek u dijalogu s tradicijom, uvijek sam težio da moja umjetnost ima težinu, dimenziju. Uvijek sam želio da moje slike, moje poruke budu tranzitivne i da upućuju na nešto drugo. Poruka je važna, radovi su sekundarni.
Koje su to glavne poruke?
–Svako uzimanje olovke u ruku je znak poštenja, kada nešto radiš moraš biti pošten. Druga razina je bila, čitajte, što god želite. Čitanje je uvijek dobitak. Ja sam godinama radio u knjižnici. Čovjek mora biti maksimalno osviješten kada nešto radi. Umjetnost nije znanje, nije ni zanat. Taj rad dopušta slobodu.
Kada se prisjetite svojih početaka, je li onda bilo pogodnije vrijeme za takve aktivnosti?
-Čudno je reći ali bilo je onda pogodnije, bila je velika kontrola i sve je bilo stisnuto početkom sedamdesetih, no mogao si javnost šokirati. U onom sivilu doći na ulicu s nečim što nije ni slika ni pjesma i o tome pričati s ljudima. To je bilo odmah uočljivo, ja sam se dobro osjećao i vidio sam estetiku svega toga. Današnje vrijeme nije baš pogodno za mene jer umjetnost je postala kultura, previše svega a sve je površinsko.
Što sada radite, čime se bavite?
–Stalno imam nastupe, uskoro imam izložbu u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, zatim idem u Pariz, pripremam izložbu, u spomen parku iza Bulonjske šume, tamo su strijeljani pripadnici Pokreta otpora. Predviđen je tamo land art iduće godine.
Ekskluzivna najava: Od ponedjeljka naslovnicu preuzima monumentalni serijal „Tjedan vina”
Svega četrdeset i osam sati dijeli nas od lansiranja novog kapitalnog projekta portala Akademija Art. Od ponedjeljka, 2. studenoga, točno u 6:00 sati ujutro, naš digitalni kruzer otvara vrata ekskluzivnom transdisciplinarnom simpoziju kroz 6 krunskih poglavlja. Bez ijednog miligrama inertnosti,…
Dalmatinske Vinske Ikone 2026.
Pripremio: Tomislav Radić – Foto: Zoran Lutz Vnari iz svih dijelova Dalmacije otvarali su neka od svojih najvrjednijih vina, uključujući arhivske berbe. Održao se masterclass Bez kompromisa: odležana dalmatinska vina koja zaslužuju pažnju pod vodstvom Krune Filipovića. Poseban dodatak bila…
Prvi put ženski stand-up u Scenoteci: Miranda Lončar show “A mogu i bez njega”
Veteranka regionalne stand-up scene, mostarska Hercegovka s diplomom iz Italije i Engleske, stiže 20. studenoga na pozornicu Scenoteke s britkim i iskrenim humorom o ljubavi, braku i muškom egu. ZAGREB – Nekadašnja Scena Vidra u Draškovićevoj ulici, koja danas pod…
NOVITETI ŠKOLSKE KNJIGE NA INTERLIBERU 2026.
Jelena Mandić-Mušćet Školska knjiga sudjeluje na ovogodišnjem Interliberu u izložbenom prostoru paviljona 5 na Zagrebačkom velesajmu u kojemu će pokazati tradicionalno bogat nakladnički program. U vremenu u kojemu se nacionalni identiteti često suočavaju s izazovima globalizacijskih procesa vodeća hrvatska nakladnička…
Ruke koje pamte: hrvatski tradicijski obrti između prošlosti i budućnosti
Venina Markuš Stari zanati, velike priče U vremenu kada se gotovo sve može kupiti jednim klikom, posebno je vrijedno ono što nastaje rukama, strpljenjem i znanjem prenesenim s koljena na koljeno. Hrvatski tradicijski obrti nisu samo podsjetnik na neka davna…
NOVITETI LUMENA NA INTERLIBERU 2026.
Od književnih senzacija do najluđih fantastičnih pustolovina – Lumenovi hitovi na Interliberu Jelena Mandić-Mušćet Novi nakladnički program Lumena na ovogodišnjem Interliberu dinamičan je spoj nagrađivane svjetske književnosti, bezvremenih klasika i uzbudljivih žanrovskih noviteta. Od potresnih romana o ljudskoj izdržljivosti, preko…
Priliog o knjizi KNJIGA S RAZLOGOM
Morana Kasapović KNJIGA S RAZLOGOM / Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću Miroslav Pelikan Nedavno je Ljevak u Biblioteci posebnih izdanja objavio Knjigu s razlogom, Nemiri, bolesti, strasti u 21. stoljeću istaknute hrvatske televizijske novinarke Morane Kasapović, u sjajnoj tvrdo…
Cikus fotografija Ivane Žerovnik posvećen magli
Magla, ta blijeda pojava ostavlja svoj duboki trag na sve… Miroslav Pelikan Magla je vrlo česta pojava u našem podneblju. Ponekad zna biti gusta, neprozirna, vlažna ili pak prozračna, gotovo nevidljiva, lagana. Suvremena hrvatska fotografkinja Ivana Žerovnik u svom novom…
Prilog o knjizi ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani
Ludwig Bauer ŠKOLA ZA MLADE GALEBOVE ili Kako su nastajali romani Miroslav Pelikan Nedavno je Fraktura objavila roman uglednog suvremenog hrvatskog književnika Ludwiga Bauera Škola za mlade galebove u tvrdom uvezu, na 300 stranica. Pred čiteteljem je roman o mladom…
Beč širi mrežu pametnih semafora
Beč uvodi sve više pametnih semafora koji pomoću umjetne inteligencije prepoznaju pješake i bicikliste te prilagođavaju rad semafora stvarnim potrebama. Od ukupno 200 semafora s tipkalom, oko 30 već koristi ovu tehnologiju, a cilj je postupno proširiti njezinu primjenu. Sandra…
Globalni obzori i autohtoni korijeni – Kako sačuvati vlastiti kod u eri planetarnog ubrzanja?
Dok se europski i svjetski prostori suočavaju s krizom identiteta i administrativnom tromošću, neovisne platforme postaju jedini stvarni čuvari baštine. Zašto je lokalna autentičnost naš najbolji globalni štit i kako vlastita pamet nadrasta suhoparni matrix birokracije? Suvremeni globalni matrix sve…
IN MEMORIAM: JOSIP PEČARIĆ (1947-2026)
JOSIP PEČARIĆ- HRVATSKOJ ODAN, CRNOJ GORI BLIZAK Tin Ujević -„Pobratimstvo lica u svemiru“„Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema…“ Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik Nikada me ništa ne rastuži i ne pogodi kao smrt dragog prijatelja. Pred takvim…
Novi kombinirani ciklus akrila na platnu Duška Šibla
Svijet izrazitog kolora i u novom ciklusu akrila na platnu srednjeg i većeg formata Duška Šibla uzbuđuje i uznemiruje ljudsku radoznalost… Miroslav Pelikan U novijoj produkciji akademskog slikara Duška Šibla, istaknutog suvremenog hrvatskog likovnog umjetnika, kontinuirano se prepliće stvaranje izazovnih…
ZLATNI ŠTITOVI JESENI NA LOVĆENU
Posljednji dani listopada, okupani suncem i povremeno razbuđeni sjevernim vjetrom, ponovo su izmamili moj istraživački duh na lovćenske staze. Želio sam da ove jesenje dane provedem među bukvama i kamenjarima, da obiđem predjele koji uvijek imaju nešto novo da mi…
Luksuz čistog postojanja – Zašto je prelistavanje dana bez ekrana najveći prestiž 21. stoljeća?
Živimo u eri u kojoj nas tehnologija locira u milimetar, a pametni uređaji pedantno broje svaki naš udisaj. Kako svjesno „gledanje u prazno”, okretanje ekrana prema dolje i digitalni detoks vraćaju duši njezine izvorne, renesansne postavke? Ušli smo u doba…
Iva Lulić: HOD KROZ GODINU – susret fotografije, mitologije i prirode
Izložba Hod kroz godinu fotografkinje Ive Lulić donosi jedinstvenu vizualnu interpretaciju staroslavenske mitologije kroz umjetničku fotografiju. Inspiriran istoimenom knjigom etnologa Vitomira Belaja, projekt oživljava svijet slavenskih božanstava i drevnih vjerovanja, povezujući ih s prirodnim ciklusima, krajolikom i vječnim izmjenama života i smrti.…
