Poruka je važna, radovi su sekundarni
Miroslav Pelikan
Vlado Martek suvremeni je hrvatski umjetnik, koji u svojem radu spaja književnost i likovnu umjetnost, stvarajući nesvakidašnja djela, zanimljiva, izazovna i reklo bi se bezvremenska
Gospodine Martek, razmišljao sam o Vama i o Vašem djelu i pojavila se jedna usporedba s Bob Dylanom, on je počeo kao pjevač protestnih pjesama, da bi nakon niza godina bio nagrađen najvažnijom književnom nagradom, Nobelom. Vi ste davno počeli na ulici, kao buntovnik da bi Vas nedavno društvo nagradilo s dvije nagrade, Nagradom grada Zagreba i nagradom za životno djelo.
-Usporedba možda i stoji, malo je groteskna, ali ima dodirnih točaka i to ste dobro prepoznali. Da, počeo sam kao umjetnik na ulici, kao aktivist, s agitacijama ljudima na ulici, krenuo sam iz široke baze.
Zatim sam se orijentirao na galerije pa na knjige da bi godinama kao zagriženi konceptualac napravio opus svaštareći kroz slikarstvo, kiparstvo i akcionizam. I tako je moje djelo došlo do struktura koje razmatraju. Riječ je o 50 godina moga intenzivnog rada. Sve što sam postigao i ostvario uvijek je bilo samo na temelju svojih radova. Moram reći i ovo, uvijek sam njegovao svoje autsajderstvo.
Kako se uopće razvijao Vaš umjetnićki put, nikada niste odstupili od tih prvih inicijalnih načela.
-Nikada nisam odstupao od njih. Ja sam radio neobične stvari, daleko od mramora i ulja, daleko od zbirki poezije, soneta i rima., ali uvijek u dijalogu s tradicijom, uvijek sam težio da moja umjetnost ima težinu, dimenziju. Uvijek sam želio da moje slike, moje poruke budu tranzitivne i da upućuju na nešto drugo. Poruka je važna, radovi su sekundarni.
Koje su to glavne poruke?
–Svako uzimanje olovke u ruku je znak poštenja, kada nešto radiš moraš biti pošten. Druga razina je bila, čitajte, što god želite. Čitanje je uvijek dobitak. Ja sam godinama radio u knjižnici. Čovjek mora biti maksimalno osviješten kada nešto radi. Umjetnost nije znanje, nije ni zanat. Taj rad dopušta slobodu.
Kada se prisjetite svojih početaka, je li onda bilo pogodnije vrijeme za takve aktivnosti?
-Čudno je reći ali bilo je onda pogodnije, bila je velika kontrola i sve je bilo stisnuto početkom sedamdesetih, no mogao si javnost šokirati. U onom sivilu doći na ulicu s nečim što nije ni slika ni pjesma i o tome pričati s ljudima. To je bilo odmah uočljivo, ja sam se dobro osjećao i vidio sam estetiku svega toga. Današnje vrijeme nije baš pogodno za mene jer umjetnost je postala kultura, previše svega a sve je površinsko.
Što sada radite, čime se bavite?
–Stalno imam nastupe, uskoro imam izložbu u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, zatim idem u Pariz, pripremam izložbu, u spomen parku iza Bulonjske šume, tamo su strijeljani pripadnici Pokreta otpora. Predviđen je tamo land art iduće godine.
Ogledalo napretka: Kako je jedan umjetnički portal postao digitalni kruzer novoga doba
Kada se s distance pogleda put koji je portal Akademija Art prešao u proteklom razdoblju, metafora o modernom kruzeru koji stabilno i ponosno plovi svojom trasom postaje ne samo točna, već i duboko opravdana. Veliki brodovi ne mijenjanju smjer zbog…
PLUS: Obrazovanje na prekretnici – Između tehnološkog ubrzanja i ljudskog sidra
Ulazak u još jednu školsku i akademsku godinu ponovno u prvi plan stavlja najvažniju, a često najranjiviju strategiju svakog društva – obrazovanje. Sustav koji oblikuje stotine tisuća mladih umova danas se suočava s izazovom bez presedana: kako pripremiti učenike i…
Ekran okrenut prema dolje: Je li „digitalni bonton na kavi“ novi oblik skrivenog nepovjerenja?
Hrvatski ritual ispijanja kave institucija je za sebe. To nije puko konzumiranje kofeina; to je društveni ugovor, psihoterapija u trajanju od sat vremena i prostor u kojem se slavi trenutak. Kada toj jednadžbi dodate kockicu tamne čokolade, dobivate savršen mikrosvemir…
Suživot s pametnim hladnjakom: Zašto me kućanski aparat osuđuje zbog kasnonoćnog bureka?
Živimo u eri u kojoj su naši domovi postali pametniji od nas. Dok kročimo kroz 2026. godinu, tehnologija nam više ne olakšava samo svakodnevicu – ona je aktivno počela analizirati, mjeriti i komentirati naše najintimnije životne izbore. Najveći kritičar u…
Počinje koncertni dio 8. Zadar Organ Festivala
Nakon edukativnog dijela 8. ZOF-a i Kreativnih radionica za djecu i mlade, koje su ove godine okupile čak 76 polaznika na glazbenim, filmskim, kazališnim i likovnim radionicama, na red dolazi koncertni program festivala Tea Kulaš Od 10. do 24. rujna…
Prilog o knjizi KNJIŽARA KOJA MIRIŠE NA LJUBAV
Laurie Gilmore KNJIŽARA KOJA MIRIŠE NA LJUBAV Miroslav Pelikan Nedavno je Znanje objavilo lijepo opremljeno izdanje knjige Laurie Gilmore Knjižara koja miriše na ljubav, na 296 stranica, u prijevodu s engleskoga Ive Antoliš. Hazel je pronašla poruku u jednoj knjizi…
Prilog o knjizi: Z A Č E P I
Dan Lyons Z A Č E P I Miroslav Pelikan Nedavno je zagrebačko Znanje objavilo knjigu Dan Lyonsa ZAČEPI (Moć šutnje u beskonačno bučnom svijetu), u lijepoj i privlačnoj opremi, na 222 stranice, u prijevodu s engleskoga Nebojše Buđanovca. Knjigu…
NEVIDLJIVI GRAĐANI OSORA: Što nam poručuje tišina utjelovljena u bronci?
U vremenu digitalne buke i jurnjave za informacijama, esej o skrivenom luksuzu jadranskog muzeja na otvorenom koji zahtijeva „teleobjektiv uma“ Postoje mjesta na našoj obali kroz koja prolazimo s unaprijed zadanim koordinatama u navigaciji, tretirajući ih tek kao tranzitne točke,…
Orebić u posezoni u kapetanskom stilu
Kapetanske storije nova orebićka eno-gastro manifestacija, na Trgu Mimbelli okupila je nekoliko stotina posjetitelja, a gosti iz Zagreba već su najavili povratak Pripremio: Tomislav Radić – Foto SkyGorilla.hr Premijerno izdanje nove orebićke manifestacije u subotu 5. 9. 2026. na Trgu…
Grad čeka svoj glas: Jakov Jozinović postaje prva zvijezda 61. Vinkovačkih jeseni
FOTO/VIDEO arhiva internetskog portala “Akademija Art Zagreb“ Boris Markuš U Vinkovcima se uvijek zna kad se približavaju Jeseni. Ne po plakatima, ne po programu, nego po onom tihom uzbuđenju koje se pojavi u razgovorima, u kafićima, u kratkim porukama koje…
Pametni sat na obiteljskom ručku: Zašto tehnologija misli da preživljavam infarkt dok punica priča?
Živimo u vremenu kada nas tehnologija poznaje bolje nego što sami sebe poznajemo. Naši pametni satovi i narukvice pedantno broje svaki korak, mjere razinu kisika u krvi, analiziraju san i, naravno, prate rad našeg srca. Sve je to divno i…
Digitalni detoks na balkonu: Zašto nam u 2026. treba više čistog „gledanja u prazno“, a manje „skrolanja“?
Ušli smo u doba u kojem se uspjeh mjeri brzinom, brojem nepročitanih poruka i stalnom dostupnošću. Ako na trenutak spustimo mobitel, odmah se javlja onaj neobičan osjećaj krivnje da nešto propuštamo. No, jeste li primijetili da smo u toj bjesomučnoj…
AI na splitskoj rivi: Može li algoritam ikada shvatiti što zapravo znači “pomalo”?
Zamislite sljedeći scenarij: vrhunski inženjeri iz Silicijske doline, naoružani kvantnim računalima i najnovijim modelima umjetne inteligencije, odluče testirati svoj sustav na najzahtjevnijem terenu na svijetu – splitskoj rivi. Zadatak zvuči jednostavno: AI mora analizirati, razumjeti i uspješno replicirati lokalni stil…
SVETOST U SVJETLU BUDUĆNOSTI (3): Sv. Marko Križevčanin – Nepokolebljivi svjedok vjere i zajedništva
Serijal o hrvatskim svecima i nebeskim zaštitnicima kroz sinergiju tradicije i AI umjetnosti na portalu Akademija Art U trećem nastavku našeg serijala „Svetost u svjetlu budućnosti” ponosno predstavljamo lik i duhovnu ostavštinu svetog Marka Križevčanina, trećeg službeno kanoniziranog hrvatskog svetca.…
Od skice na salveti do digitalnog remek-djela: Može li svatko od nas postati umjetnik uz pomoć tehnologije?
Koliko ste puta u životu imali fantastičnu viziju u glavi, scenu iz snova ili savršenu ideju za sliku, ali ste odustali od njezina ostvarenja jer – slikovito rečeno – „ne znate povući ni ravnu crtu olovkom“? Za većinu ljudi, nedostatak…
Osijek otvara srce grada: Obnovljena vrata teška jednu tonu ponovno bliješte na konkatedrali
Obnovljena vrata teška jednu tonu Venina Markuš Obnovljena vrata teška jednu tonu ponovno stoje na svom mjestu – mirna, dostojanstvena, kao da čuvaju ulaz u srce grada. Drvo koje je desetljećima podnosilo kiše, zime, sunce i vrijeme sada je vraćeno…
